Seminelí
Mātiu 16:18–19; Mātiu 17:1–7


Mātiu 16:18–19; Mātiu 17:1–7

“Ko e Ngaahi Kī ʻo e Puleʻangá”

ʻĪmisi
Christ surrounded by light as He is transfigured. Moses and Elias stand with Him. The three figures are standing behind a tree, and large colorful clouds are visible in the background. Peter, James and John sit on rocks in the foreground as they watch.

Lolotonga e nofo ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ākongá ʻi Sesalia ʻi Filipaí, naʻá Ne talaʻofa ke foaki kia Pita ʻa e “[ngaahi] kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí” (Mātiu 16:19). Hili ha ʻaho ʻe ono mei ai, naʻe ʻave ʻe Sīsū ʻa Pita, Sēmisi, mo Sione ki ha moʻunga, ʻa ia naʻe “liliu ia ʻi honau ʻaó” (Mātiu 17:2) ʻi he ʻao ʻo Mōsese mo ʻIlaiasé (ʻIlaisiā). Kuo akoʻi ʻe he kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní naʻe maʻu ʻe Pita, Sēmisi, mo Sione ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ne talaʻofa angé lolotonga ʻo e Liliu ʻa Sīsuú. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo honau mahuʻinga ʻi he palani ʻo e fakamoʻui ʻa e ʻOtuá.

“ʻOku ʻi fē ʻa e ngaahi kií?”

Naʻe akoʻi ʻe Keuli E. Sitīvenisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi kií. Lau ʻa e fakamatala ko ʻení.

Where Are the Keys?

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Gary E. Stevenson of the Quorum of the Twelve Apostles, 2015.

ʻI he tāitō e laʻā hoʻatā ʻo e faʻahitaʻu momokó ʻi he tuʻa moʻunga faiʻanga sikií, naʻe mokoʻiʻī homau kouʻahé mo e ihú he mokoteilo ʻa e ʻeá, pea hangē naʻá ne fakavaveʻi kimautolu ki heʻemau meʻalelé ʻi he tauʻanga meʻalele ʻo e feituʻu faiʻanga sikií. ʻE vave pē hono fakamāfanaʻi ai ʻe he mīsini fakamāfana ʻo ʻemau ngaahi kaá homau louhiʻi nima mo e vaʻe ne mokoʻīʻií. Naʻe hanga ʻe he pākakihi hake ʻa e sinoú ʻi heʻemau molokí ʻo fakapapauʻi mai ʻoku fuʻu tōtuʻa e momokó.

Ne maʻu ʻe homau fāmilí ha ʻaho fonu-fiefia ʻi he feituʻu faiʻanga sikií pea fakaʻosi ʻaki ʻeni ha momoko toho. ʻI heʻeku aʻu ki he kaá, ne u fā hifo ki he kato hoku koté ki he ngaahi kií, peá u fā ki he kato ʻe tahá mo e kato hokó. “ʻOku ʻi fē ʻa e [ngaahi] kií?” Naʻe tatali loto-vēkeveke mai e taha kotoa ki he ngaahi kií! Naʻe ʻosi fakafonu e puha ʻuhilá pea mateuteu e meʻa kotoa pē—kau ai ʻa e mīsini fakamāfaná—ka he ʻikai lava ha hū ʻi he ngaahi matapā kuo loká taʻe ʻi ai e ngaahi kií, he ka ʻikai ha [ngaahi] kī, he ʻikai moʻui e meʻalelé.

(Gary E. Stevenson, “ʻOku ʻi Fē ʻa e Ngaahi Kī mo e Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí?,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 29)

  • ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe he aʻusia ko ʻení ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi kií?

Fakakaukau ki ha faʻahinga kī pē ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻi hoʻo moʻuí. Ko e hā ʻoku nau mahuʻinga aí? Ko e hā ʻe hoko kapau te nau mole?

Ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

ʻĪmisi
Peter in the Chapel in Copenhagen

Ko ha tā tongitongi ʻeni ʻo e ʻAposetolo ko Pitá naʻe tā ʻe Pēteli Folavoletesoni (1770–1844). Fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku pukepuke ʻe Pita ʻi hono nimá. Ko e ngaahi kī ko ʻení ko ha fakataipe ia ʻo e mālohi mo e mafai naʻe talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí kia Pitá.

Lau ʻa e Mātiu 16:18–19, ʻo kumi ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe palōmesi ʻe he Fakamoʻuí ke foaki kia Pitá?

  • Ko e hā e meʻa ‘a Pita ‘e malava ke ne fai ʻaki ʻa e mālohí?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo e founga ʻokú Ne puleʻi ʻaki Hono Siasí?

Ko e moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ʻiloʻi mei he Mātiu 16:18–19 Ko hono tuku mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi kī ʻo Hono puleʻangá ki he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke tataki ʻEne ngāué ʻi he māmaní. Neongo naʻe foaki kimuʻa ʻe he Fakamoʻuí ki he kau ʻAposetoló ʻa Hono mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Mātiu 10:1–8), ka ko e “[ngaahi] kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí” ( Mātiu 16:19) ko ʻEne ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē nai e faikehekehe ʻo e mafai lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi kī fakataulaʻeikí? ʻOkú ke pehē kuo tāpuekina pe tāpuekina fēfē koe ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

ʻE ala tokoni atu ʻa e fakamatala ko ʻení ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí:

Ko e lakanga fakataulaʻeikí “ko e mafai mo e mālohi ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá ki he tangatá ke ngāue ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ki hono fakamoʻui ʻo e tangatá.”

(Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ Lakanga Fakataulaʻeikí,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org)

Makehe mei he ngaahi meʻa kehé, ʻoku fakaʻatā kitautolu ʻe he lakanga fakataulaʻeikí ke tau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakamolemole ʻa Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau fakamoʻuí hangē ko e papitaisó, hilifakinimá mo e maʻu ʻo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, sākalamēnití, pea maʻu ʻenitaumeni mo silaʻi ʻi he temipalé.

Ko e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko e mafai ia ke tataki ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí maʻá e fānau ʻa e ʻOtuá. Ko hono ngāue ʻaki ko ia e mafai kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Siasí ʻoku tataki ia ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. …

ʻOku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ‘I he malumalu ‘o ‘Ene fakahinohinó, ʻoku foaki ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he houʻeiki tangatá ke nau fakaʻaongaʻi ʻi ha ngaahi uiuiʻi pau ki hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá.

(Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní3.4.1, 3.4.1.1).

Ko e Moʻunga ʻo e Liliú mo e Temipale Ketilaní

Hili ha ʻaho ʻe ono mei hono talaʻofa ange ʻe Sīsū ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Pitá, naʻá Ne fakaafeʻi ʻa Pita, Sēmisi, mo Sione ke nau kau fakataha mo Ia ʻi ha aʻusia fakaofo ʻi he meʻa ʻe ʻiloa kimui ko e Moʻunga ʻo e Liliú. Ko e meʻa mālié, ʻi he 1836, naʻe maʻu ai ‘e Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ha aʻusia tatau ʻi he Temipale Ketilaní.

Tā ʻi ha laʻipepa pe ʻi hoʻo tohinoa akó ha laine ke vaeua ʻa e pēsí. Tā ha moʻunga ʻi he tafaʻaki toʻohema ʻo e pēsí mo ha temipale ʻi he tafaʻaki toʻomataʻú. Tohi ʻa e “ Mātiu 17:1–7 ” ʻi ʻolunga ʻi hoʻo moʻungá pea “ Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:1–2, 11–16 ” ʻi ʻolunga ʻi hoʻo temipalé. Lau ʻa e ngaahi fakamatala fakafolofolá, pea hiki e hingoa ʻo e kakai naʻe ʻi aí pe naʻe ongona honau leʻó lolotonga e meʻa takitaha naʻe hokó. Hiki ʻi lalo ʻi he ngaahi hingoa ko ʻení, ha fakamatala nounou sētesi ʻe taha pe ua ʻo e meʻa naʻe hoko ʻi he fakamatala takitaha.

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke ako mei hono ako ʻo e ngaahi meʻá ni?

Mahalo ʻe tokoni ke ʻiloʻi naʻe pehē ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá lolotonga ʻi he moʻungá “naʻe foaki ʻe he Fakamoʻuí, Mōsese, mo ʻIlaiase (ʻIlaisiā) ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Pita, Sēmisi, mo Sione. Fakataha mo e ngaahi kī ko ʻení naʻe maʻu ai ʻe he kau ʻaposetoló ni ʻa e mafai ke hokohoko atu ʻa e ngāue ʻo e puleʻangá hili e Hāʻele Hake ʻa Sīsuú. (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Liliú”, ʻuluʻi tohi, “Ko e Liliu ʻo Kalaisí”). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sitīvenisoni ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Lau ʻa e fakamatala ko ʻení:

ʻĪmisi
Peter in the Chapel in Copenhagen
ʻĪmisi
Official portrait of Elder Gary E. Stevenson of the Quorum of the Twelve Apostles, 2015.

Ko e lahi ange ʻeku fakakaukauloto ki he aʻusia ko ʻení, ko e lahi ange ia ʻene loloto mo ʻuhingamālie ange kiate aú. ʻOku ou ofo ʻi he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānau ʻi he māmaní. ʻOku ou ofo ʻi he ʻaʻahi mai ha niʻihi fakalangi pea mo e ngaahi meʻa-hā-mai ʻo e taʻengatá ne foaki ʻe he ʻOtuá kia Siosefa Sāmitá. Kae tautautefito ʻeku loto-houngaʻia lahi ʻi hono fakafoki mai e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ka ne ʻikai e fakafoki mai ko ʻení, he ʻikai ke tau mālohi feʻunga ke foki ki heʻetau mātuʻa fakalangi ʻofá. ʻOku fie maʻu ke puleʻi hono fakahoko e ngaahi ouau faifakamoʻui fekauʻaki mo e ngaahi fuakava te tau lava ai ʻo foki ki he ʻao ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

(Gary E. Stevenson, “ʻOku ʻi Fē ʻa e Ngaahi Kī mo e Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí?,” Ensign or Liahona, Mē 2016, 29)

Fakafuofuaʻi ʻa e ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo hono fakafoki mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e founga ʻoku uesia ai ʻe he ngaahi kī ko ʻení hoʻo moʻuí. Fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke mahino kiate koe honau mahuʻingá. ʻE lava ke tokoni atu e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

  • Ko e hā ʻokú ke houngaʻia ai ʻi he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní?

  • Kapau ʻe fehuʻi atu ʻe ha taha ʻoku ʻikai maheni mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pe ko e hā ʻoku nau mahuʻinga aí, te ke tali fēfē?

  • Ko e hā ha ngaahi maʻuʻanga tokoni fakalangi ʻe lava ʻo tokoni ki he tokotahá ni ke ne ako lahi ange fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

Fili pē: Fie Ako Lahi Ange?

Ko e hā ‘a e ʻuhinga ‘o e foʻi lea ko e liliu?

ʻOku fakaʻuhinga ʻe he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ʻa e liliú “ko e tuʻunga ia ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku liliu fakataimi ʻa honau fōtungá mo honau angá—ʻa ia kuo, hiki hake ʻa kinautolu ki ha tuʻunga fakalaumālie māʻolunga ange—koeʻuhí ke nau lava ʻo kātakiʻi ke tuʻu ʻi he ʻao mo e nāunau ʻo ha kakai fakalangi” (“ Liliú,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Ko e fē ha feituʻu te u lava ʻo ako lahi ange ai fekauʻaki mo e Liliu ‘a Sīsū Kalaisí?

 

Mātiu 16:19. Ko e hā e mālohi naʻe talaʻofa ʻe Sīsū Kalaisi kia Pitá?

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Final official portrait of Elder Boyd K. Packer, President of the Quorum of the Twelve Apostles, 2000. Passed away 3 July 2015.

Ne maʻu ʻe Pita ʻa e mālohi ke faisilá, pea ko e mafai ko iá ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke silaʻi pe veteange ha meʻa ʻi māmani pea ʻe hoko pehē pē ʻi he langí. ʻOku maʻu e ngaahi kī ko iá ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí—ʻe he palōfitá, tangata kikité mo e tangata maʻu fakahaá. ʻOku ʻi he Siasí e mālohi toputapu ko ia ke faisilá he taimí ni. ʻOku ʻikai mo ha meʻa ʻe fakakaukauʻi loto-ʻapasia ange ʻe kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi hono mahuʻinga ʻo e mafai ko ʻení. ʻOku ʻikai mo ha meʻa te nau toe mahuʻingaʻia ange ai. Ko e niʻihi tokosiʻi pē ʻoku foaki ki ai ʻa e mālohi ʻo e siláʻi he taimi tatau—pea ʻi he temipale takitaha ʻoku ʻi ai ha kau tangata kuo foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi ko ʻeni ke faisilá. ʻOku toki maʻu pē ia mei he palōfitá, tangata kikité mo e tangata maʻu fakahaá pea ko e Palesiteni ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

(Boyd K. Packer, “Ko e Temipale Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, ‘Okatopa 2010, 34)

Ko hai ‘a e “‘Ilaiase” ne hā kia Siosefa mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní?

ʻOku siʻi ha ʻilo ki he palōfita ko ʻIlaiase naʻá ne “tuku mai ʻa e kuonga ʻo e ongoongolelei ʻo ʻĒpalahamé” kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní ( Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:12). Kuo fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa ʻIlaiasé ʻi he folofolá ko ha hingoa mahuʻinga kuo foaki ki he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku ʻi ai honau ngaahi misiona pau.