Seminelí
Luke 11:1–13


Luke 11:1–13

“ʻEiki, Akoʻi Kimautolu ke Lotu”

ʻĪmisi
Two girls, likely sisters, kneel next to each other at a bed, praying. There are blankets folded up at the head of the bed. Behind them is a wardrobe.

Hili ʻenau fanongo ki he lotu ʻa Sīsuú, “naʻe pehē ʻe ha taha ʻo ʻene kau ākongá kiate ia, ʻEiki, akonakiʻi ʻa kimautolu ke lotu” (Luke 11:1). Naʻe tali ʻe Sīsū ʻaki ha ngaahi akonaki mahino ʻe lava ʻo tokoni ke fakamālohia ʻetau fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ʻi he lotú. ʻE lava ke tokoni atu e lēsoni ko ʻení ke toe mahuʻingamālie ange ai hoʻo lotú.

ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e lotú

Fakakaukau ki he tali ki he ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku faingofua ai ʻa e lotú?

  • Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ʻa e lotú?

ʻE lava pē ke faingofua mo fakahangatonu ʻa e lotú, ka ʻoku loloto mo lahi foki. ʻI hoʻo ako meí he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí fekauʻaki mo e lotú, fekumi ki ha fakahā ki he founga te ke lava ai ʻo ʻai hoʻo ngaahi lotú ke mahuʻingamālie angé.Lau ʻa e Luke 11:1, ʻo kumi ki he kole naʻe fai ʻe ha taha ʻo e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí kiate Iá.

Naʻe tali ʻe Sīsū ʻaki e meʻa ʻoku ʻiloa ko e Lotu ʻa e ʻEikí. Naʻá Ne fai foki ʻa e lotu ko ʻení lolotonga ʻa e Malanga ʻi he Moʻungá (vakai Mātiu 6:9–13)). Kuo ongoʻi ʻe ha niʻihi naʻe fakataumuʻa ʻa Sīsū ke ako maʻuloto mo toutou fakahoko ʻa e lotu ko ʻení. Kae hangē ko e lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. ʻOku hoko e lotu ʻa e ʻEikí ko ha sīpinga ke muimui ki ai kae ʻikai ko ha konga lea pē ke ako maʻuloto mo toutou lau” (“Ngaahi Lēsoni meí he Ngaahi Lotu ʻa e ʻEikí,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 46). Hili hono fai ʻe Sīsū e Lotu ʻa e ʻEikí ko ha sīpinga ʻo e founga ʻo e lotú, naʻá Ne fai ha ngaahi akonaki fakalaumālie kehe fekauʻaki mo e lotú.

Ako lahiange fekauʻaki mo e lotú

Ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻe ala tokoni kiate koé, lau ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, fili ha taha te ke fie ako lahiange ki ai, pea lau ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku ʻoatu fakataha mo iá.

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako meí he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ki he lotú? Luke 11:2–4 ; Mātiu 6:9–13)

  • Ko e hā ‘a e palōmesi ‘a e Fakamoʻuí fekau’aki mo e lotú? ( Luke 11:9–13 ; vakai foki, Siosefa Sāmita Liliu Lea, Luke 11:14 [ʻi he Luke 11:13, futinoutia])

  • Ko e hā naʻe fakatokanga mai ʻe he Fakamoʻuí ke ʻoua te tau fai ʻi heʻetau lotú? ( Mātiu 6:7–8)

1. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā ha moʻoni ʻe taha naʻá ke ako fekauʻaki mo e lotú meí he ngaahi veesi ko ʻení?

  • Ko e hā ha aʻusia kuo hoko kiate koe ʻi he palōmesi ko ʻení?

  • Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e Fakamoʻúí meí he ngaahi veesi ko ʻeni?

Fakaloloto hoʻo ʻiló

2. Ke tokoni ke fakaloloto hoʻo ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí, fakakakato ʻa e ʻekitivitī A, E, pe F ʻi hoʻo tohinoa akó ʻo makatuʻunga ʻi he konga folofola naʻá ke fili kimuʻá. Muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ʻoku fekauʻaki mo e ʻekitivitī te ke filí.

‘Ekitivitī A: Ko e hā te tau lava ʻo ako meí he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngāue tokoní? ( Luke 11:2–4)

Lau ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻeni naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene lotú, pea fili ha kupuʻi lea ʻe ua ʻokú ke fie fakalaulauloto ki ai.

  • “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi he langi, Ke tāpuhā ho huafá” ( Luke 11:2).

  • “Ke hoko mai hoʻo pule” ( Luke 11:2) .

  • “Ke fai ho finangaló, ʻo hangē ko ia ʻi he langí, ʻi māmani” ( Luke 11:2 .

  • “Ke foaki mai kiate kimautolu haʻamau meʻakai ʻi he ʻaho kotoa pē” ( Luke 11:3).

  • “Fakamolemoleʻi ʻemau angahalá; he ʻoku mau fakamolemole foki ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku moʻua mai kiate kimautolú” ( Luke 11:4).

  • “ʻOua naʻa taki atu ʻa kitautolu ki he ʻahiʻahí; kae fakamoʻui ʻa kimautolu meí he koví”(Siosefa Sāmita, Luke 11:4 [‘ia Luke 11:4, futinouti c]).

ʻI hoʻo fakakaukau ki he ongo kupuʻi lea naʻá ke filí, fakakaukau ki hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounouʻi fēfē ʻa e ‘uhinga ‘o e ngaahi kupu’i leá ni?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke lotua ai ha meʻa meimei tatau mo e meʻa naʻe lotua ʻe he Fakamoʻuí? Naʻá ne takiekina fēfē koe?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe ʻaonga ai ke tau lotu ʻo muimui ʻi he sīpinga naʻe ʻomi ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolú?

Kapau naʻá ke fili ʻa e ʻekitivitī ko ʻení, hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ha founga ʻe taha ʻokú ke fie muimui ai ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo ngaahi lotú.

ʻEkitivitī E: Ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí fekauʻaki mo e lotú? ( Luke 11:9–13)

‘I hono lēkooti ‘ia Luke 11:9, naʻe tala’ofa ʻa e ʻEikí, “Kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu.”

  • ʻOku faitatau fēfē ʻa e ngaahi ngāue ʻoku “kolé,” “kumí,” mo e “tukitukí”? Ko e hā e founga ʻokú nau faikehekehe aí?

  • ʻE tokoni fēfē ʻa e ngaahi lea ko ʻení ke mahino kiate koe ʻa e founga ke toe mahuʻingamālie ange ai ʻa e lotú?

Naʻe fakafehoanaki leva ʻe Sīsū ʻa e holi ʻa e tamai fakamatelié ke foaki ha ngaahi meʻaʻofa ki heʻene fānaú ki he finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke foaki mai ha ngaahi meʻaʻofa kiate kitautolú. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū kapau ʻoku ʻilo ʻe ha tamai fakamatelie taʻehaohaoa “ʻa e founga ke foaki ai ʻa e ngaahi meʻa-foaki leleí ki [heʻene] fānaú” ( Luke 11:13)), “ʻe fēfē hono lahi hake ʻo e foaki ʻe hoʻomou Tamai hēvaní ʻa e ngaahi meʻa leleí kiate kinautolu ʻoku kole kiate iá?” (Liliu Lea ‘a Siosefa Sāmita, Luke 11:14 [‘ia Luke 11:13, futinouti a]). ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi ʻoku tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi lotú ʻi he founga mo e taimi pē ʻAʻana.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e faʻahinga meʻafoaki ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke foaki kiate kinautolu ʻoku kole mo fekumi kiate kinautolú? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻokú Ne finangalo ke foaki maʻaú?

Kapau naʻá ke fili ʻa e ʻekitivitī ko ʻení, hiki ʻi hoʻo tohinoa akó fekauʻaki mo ha taimi naʻá ke ongoʻi ai naʻá ke maʻu ha tali ki hoʻo ngaahi lotú, pe fakamatalaʻi ʻa e meʻa te ke fai ke fekumi ai ki ha tali ki haʻo lotu.

Fakakau ʻa e founga ʻe ala tokoni ai hono manatuʻi ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotú ke toe mahuʻingamālie ange ai hoʻo lotu lolotongá.

ʻEkitivitī F: Ko e hā naʻe fakatokanga mai ʻa e Fakamoʻuí ke ʻoua naʻa tau fai ʻi heʻetau lotú? ( Mātiu 6:7–8)

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻi he Malanga he Moʻungá ʻoku totonu ke “ʻoua naʻa tau toutou lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻa tatau taʻeʻaonga” ( Mātiu 6:7). ʻI he tūkunga ko ʻení, ʻoku ʻuhinga ʻa e laláki he ʻikai ha meʻa ʻi loto pe liʻaki. ʻOku ʻuhinga e lotu ʻo toutou lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻa tatau taʻeʻaongá ke toe fai ha lotu tatau pe fakalea tatau ʻo ha lotu ʻi ha founga noa pē. Kapau ʻoku fakamātoato ʻetau kolé, neongo kapau ʻoku toutou fai ʻetau lotú, ʻoku ʻikai ko ha fainoa ‘etau toutou lea ʻaki ia.

  • ʻE tokoni fēfē nai ʻa e fakaʻehiʻehi mei hono toutou lea ʻaki e ngaahi meʻa taʻeʻaonga ʻi heʻetau ngaahi lotú ke tau ofi ange ai ki he ʻEikí?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoniʻi koe ke ke fakaʻehiʻehi mei hono toutou lea ʻaki e ngaahi meʻa taʻeʻaonga ʻi hoʻo lotú?

Fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga ʻo ha ngaahi lotu naʻá ke pehē naʻe faʻa fakakaukau mo fakamātoato.

  • ʻOku takiekina fēfē koe ʻe he lotu ʻi he founga ko ʻení?

Kapau naʻá ke fili ʻa e ʻekitivitī ko ʻení, hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ha founga ʻe taha ʻokú ke fie muimui ai ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ke fakaʻehiʻehi mei hono toutou lea ʻaki e ngaahi meʻa taʻeʻaonga ʻi hoʻo ngaahi lotú.

Fili pē: Fie Ako LahiAnge?

Ko e hā ha sīpinga ʻo e lotu fakamātoato?

ʻOku fakamatalaʻi ʻe ha fefine ʻi he foʻi vitiō “Ko e Founga ‘Oku Talanoa Mai ai ‘a e ‘Otuá Kiate Kitautolu ‘I he ‘Ahó Ni” (1:46), ʻa e founga ʻoku tali ai ʻe he ʻEikí ʻene ngaahi lotú.

ʻI he foʻi vitiō “Ngaahi Natula ‘o e Melino: Lotu” (2:49), ʻoku fakamatalaʻi ʻe ha tā-tongitongi fakaʻilekitulōnika ʻi he kautaha meʻa vaʻinga ʻokú ne aʻusiá ʻa ʻene lotua hono ʻofefine naʻe fāʻeleʻi ʻi ha ngaahi faingataʻaʻia fakaesino.

Fēfē kapau ʻoku ongo ʻo hangē ʻoku ʻikai tali ʻeku ngaahi lotú?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kālosi E. ʻEisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official Portrait of Elder J. Devn Cornish. Photographed August 2017.

Taimi ʻe niʻihi hangē ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha tali ki heʻetau ngaahi lotu fakamātoato mo fakapapaú. ʻOku fiemaʻu ʻa e tuí ke tau manatuʻi ʻoku tali mai ʻe he ʻEikí ʻi Hono taimi mo ʻEne founga pē ʻAʻana ke Ne faitāpuekina ai kitautolu ʻi he founga lelei tahá. Pe, ko haʻatau toe fakakaukau lahiange ki aí, te tau toki fakatokangaʻi hake kuo tau ʻosi ʻiloʻi lelei pē ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí.

Kātaki ʻoua ʻe loto-foʻi kapau ʻoku ʻikai hoko leva ʻeni kiate koe. Hangē tofu pē ko hano ako ha lea mulí, ʻoku fiemaʻu ke toutou ako mo feinga. Kātaki ʻo ʻiloʻi, kapau, te ke lava ʻo ako e lea ʻo e Laumālié, pea ʻi hoʻo fai iá, te ne ʻoatu kiate koe ha tui mo ha mālohi lahi ʻi he anga māʻoniʻoní.

(J. Kālosi ‘Eisī, ”“Ko e Faingamālie ke Lotú,”Ensign pe Liahona Nōvema 2011, 103)

Fēfē kapau ʻoku ʻikai ke u ongoʻi taau keu lotu?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kālosi E. ʻEisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official Portrait of Elder J. Devn Cornish. Photographed August 2017.

ʻOku ʻi ai hono fakatuʻutāmaki ʻo e ongoʻi ʻe ha tokotaha ʻoku ʻikai ke ne moʻui taau ke lotú. ʻOku haʻu e fakakaukau ko ʻení mei he laumālie kovi ʻokú ne akoʻi kitautolu ke ʻoua te tau lotú (vakai 2 Nīfai 32:8). ʻOku fakamamahi ke tau fakakaukau ʻoku tau fuʻu angahalaʻia ke lotu ʻo hangē ko ha fuʻu puke lahi ʻa ha taha ke ne tui he ʻikai ke ʻalu ia ki he toketaá!

(J. Kālosi ‘Eisī,, ”“Ko e Faingamālie ke Lotú,”Ensign pe Liahona, Nōvema. 2011, 103)