Seminelí
ʻEfesō 2


ʻEfesō 2

Ko Sīsū Kalaisi, ko e Fungani Maka Tulikí

ʻĪmisi
Global Visual Library Low-Fidelity Symbol Knockout

Mahalo naʻe ongoʻi ʻe he Kāingalotu naʻe nofo ʻi ʻEfesoó ʻa ia ne nau hoko ko e kau Senitaile kimuʻa pea nau uluí ko ha “kau muli mo e kau ʻaunofo” (ʻEfesō 2:19) kinautolu ʻi heʻenau lotu mo e kau Kalisitiane Siú. Naʻe fakamanatu ʻe Paula ki he Kāingalotu ʻi ʻEfesoó kuo nau faaitaha ʻia Sīsū Kalaisi ko ha “kaungā kolo … [ʻo e] fale ʻo e ʻOtuá” (ʻEfesō 2:19). Ko e siasi ʻoku nau kau ki ai he taimi ní naʻe langa ia ʻi he tuʻunga ʻo Kalaisi mo ʻEne kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá pea naʻa nau maʻu ʻa e mālohi ke tāpuakiʻi kinautolu ʻi heʻenau fakataha mai ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke tokoni atu e lēsoni ko ʻení ke ke ʻiloʻi mo fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻoku lava ke maʻu koeʻuhí ko e tataki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí he ʻahó ni ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló.

Ko ha ongo ʻo e kau atú

  • Ko e hā ka ongoʻi ai ʻe ha taha ʻoku ʻikai ke ne feʻunga ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?

  • Kapau naʻe ʻikai ongoʻi ʻe ha taha ʻokú ne feʻunga mo e Siasí, ko e hā ha faleʻi te ke ʻoange kiate ia?

Fakalaulauloto ki he ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e Siasi ʻo e ʻEikí. Ko e fē ha taimi naʻe ongo mālohi ai kiate koe hoʻo kau ki he Siasí? Kuo ʻi ai nai ha ngaahi taimi kuó ke ongoʻi ai naʻe ʻikai ke ke feʻunga ke kau ki ai? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻokú ke ongoʻi ʻoku lava ke maʻu ʻi hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Kalaisí? ʻI hoʻo ako e lēsoni ko ʻení, kumi e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e meʻa kuo fai ʻe he ʻEikí maʻatautolu ʻa ia te ne lava ʻo fakatahaʻi kitautolu ko e kāingalotu ʻo Hono Siasí.

Holoki e ngaahi ʻā vahevahé

ʻĪmisi
Fakatātā ofi ʻo e sīpinga Temipale Selusalemá_161

Lolotonga e taimi ʻo Paula ko e ʻAposetoló, mahalo naʻe ongoʻi ʻe he kakai ʻoku ʻikai ko ha kau Siu ka ne nau ului ki he tui faka-Kalisitiané (pe ko kinautolu ne nau hoko kimuʻa ko e kau Senitailé) naʻe ʻikai ke nau feʻunga ke kau fakataha mo e toenga ʻo e Siasí pea mahalo ne nau ongoʻi ʻoku nau tatau mo ha “kau muli mo e kau ʻaunofó” ( ʻEfesō 2:19). Hangē ko ʻení, ʻi he temipale ʻi Selusalemá, naʻe ʻikai ke mei fakangofua kinautolu ke nau fakalaka atu ʻi he “ʻā vahevvahé” (ʻEfesō 2:14) ki he ngaahi feituʻu toputapu ange ʻo e temipalé ʻa ia ko e kau Siú pē, kau ai ʻa e kau Kalisitiane Siú, naʻe lava ke nau hū ki aí. ʻIkai ngata aí, naʻe teʻeki foaki ki he kau Senitailé kimuʻa ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí kae ʻoua kuo fakahā ʻe he Tamai Hēvaní kia Pita (vakai, Ngāue 10).

Naʻe tohi ʻa Paula ki he Kāingalotu ʻi ʻEfesoó, ʻa ia mahalo ko ha kau toki papi ului foʻou. Lau ʻa e ʻEfesō 2:12–14, 18–21, ʻo kumi e founga naʻe tāpuekina ai ʻe he ʻEikí ʻa e kakai ʻEfesoó. Mahalo ʻe ʻaonga ke ʻiloʻi ʻoku kamata e ngaahi veesi ko ʻení ʻaki hano fakaafeʻi ʻe Paula e Kāingalotu ko ʻení ke nau fakamanatu ʻenau moʻui kimuʻa heʻenau uluí. ʻOku ʻuhinga ʻa e “fale ʻo e ʻOtua” (veesi 19) ʻoku fakamatala ki ai ʻa Paulá ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e ʻEfesō 2:19–20 ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ia. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke faingofua hoʻo maʻu kinautolú. Te ke ako lahi ange fekauʻaki mo e potufolofola ko ʻení ʻi he lēsoni hokó.

  ChurchofJesusChrist.org

  • Naʻe tāpuekina fēfē ʻe he ʻEikí ʻa e kakai ‘Efesoó?

Naʻe toʻo ʻe Sīsū Kalaisi, ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí, ʻa e ngaahi ʻā vahevahe kotoa naʻá ne fakamavaheʻi ʻa e kakai Siú mei he kakai Senitailé pea fakamavaheʻi foki ʻa e kakai Senitailé mei he ʻOtuá. Naʻe ʻikai toe fiemaʻu ke hoko ʻa e kau Senitailé ko e kau Siu, moʻui ʻaki e fono ʻa Mōsesé, pe kamu kae toki kau ki he Siasí. ʻI heʻenau haʻu kia Sīsū Kalaisi mo tali ʻEne ongoongoleleí, naʻa nau kau ki he “fale ʻo e ʻOtuá” (ʻEfesō 2:19)—ko ha konga ʻo e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku holoki ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi ʻā vahevahe ʻi hotau vā mo e niʻihi kehé?

  • Ko e hā hoʻo ongo fekauʻaki mo hono maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e “hokoʻanga … ki he Tamaí” (veesi 18) ʻo fakafou ʻi he “taʻataʻa ʻo Kalaisí” (veesi 13)?

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e veesi 19–21 ki ha taha ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻikai ke ne feʻunga mo e Siasi ʻo e ʻEikí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fakafehoanaki ai ʻe Paula ʻa e Siasí ki ha fale pe fāmilí?

Ko e fungani makatulikí

ʻI he kuonga ʻo Paulá, ko e fungani makatulikí ko ha fuʻu maka lahi naʻe fakatoka ʻi he tuliki ʻo ha fakavaʻe. Naʻe poupouʻi ʻe he makatuliki takitaha ha fakavaʻe naʻá ne pukepuke e mamafa ʻo e falé peá ne fakafehokotaki e ngaahi holisí. Ko e tuliki mo e tuʻuʻanga ʻo e fuʻu maka kehe kotoa pē naʻe fua ia mei he fungani makatulikí.

ʻĪmisi
Laʻitā ʻo e makatuliki ʻo ha temipale

Tā ha fakatātā ʻo e meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ʻEfesō 2:19–21. Te ke lava ʻo fakahingoa hoʻo fakatātaá ʻaki ha ngaahi foʻi lea mei he potufolofolá.

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he founga kuo fokotuʻu ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí?

1. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻokú ne ʻai ʻa hono fakafehoanaki Ia ki ha fungani makatulikí ke tāú?

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo langa ʻetau moʻuí ʻi he Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá?

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa hono langa ʻetau moʻuí ʻi he makatuʻunga ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻEne kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke tau maʻu ai ha potu mo ha taumuʻa ʻi he Siasí?

Ko ho fakavaʻé

ʻI hoʻo fai ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení, fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku ou fai ke langa ai ʻeku moʻuí ʻi he fakavaʻe ʻo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló pea mo Sīsū Kalaisi ko e fungani makatulikí? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó u aʻusia?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe finangalo ai e ʻEikí ke u langa ke lahi ange ʻi he fakavaʻe ko ʻení?

2. Fakahoko ha ongo ‘ekitiviti ‘e ua pe toe lahi ange mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení:

  1. Fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ke fakalaulauloto pe naʻe mei fēfē nai hoʻo moʻuí ka ne taʻeʻoua e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻa e ʻEikí ʻi māmani he ʻaho ní. Fakakaukauloto ki he moʻuí taʻe kau ai honau mafai mei he ʻEikí, pea mo ʻenau ngaahi akonaki fakalaumālié, fakahinohinó, mo e sīpinga faka-Kalaisí. Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e founga ne mei kehe ai hoʻo moʻuí mo e meʻa ne mei mole meia koé.

  2. Kimui ange ʻi he tohi ʻa Paulá, naʻá ne fakamatala ai ki ha ngaahi tāpuaki lahi ange ʻoku maʻu ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá, kau ʻaposetoló, pea mo e kau taki kehe ʻo e Siasí. Lau ʻa e ʻEfesō 4:11–14 pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení. Mahalo ʻe tokoni ke ʻiloʻi ko e tokotaha ʻevangelioó ko ha pēteliake ia, pea ko e faifekaú ʻoku ʻuhinga ia ki ha taki ʻo ha haʻofanga, hangē ko ha palesiteni fakasiteiki pe fakavahefonua, pīsope pe palesiteni fakakolo. Hiki ha founga ʻe taha pe ua kuó ke aʻusia ai e ngaahi tāpuaki ko ʻení.

  3. Fili ha tefito ʻe taha pe ua ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (tohitufa, 2011). Hiki ha ngaahi founga pau kuo tokoniʻi ai koe ʻe he fakahinohino ko ʻeni mei he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻa e ʻEikí.

  4. Fakakaukau ki he founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke ke ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí pea hoko ʻo hangē ko Iá. Hiki ho ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo tohinoa akó. ʻE ala tokoni atu ʻa e vitiō ko ʻení (ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org) ke ke fakakaukauloto mo tohi.

    • “ʻOkú Ne Moʻui: Ngaahi Fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi” (2:11)

Ko e hā e meʻa naʻá ke akó?

Ke fakaʻosi e lēsoni ko ʻení, fakakaukau ki he meʻa naʻá ke akó. Fakakaukau ki he founga ʻoku fakatahaʻi ai koe mo e “fale ʻo e ʻOtuá” (ʻEfesō 2:19) ʻi hoʻo langa hoʻo moʻuí ʻi he fakavaʻe ʻo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo mo Sīsū Kalaisi ko e fungani makatulikí. Fakakaukau ki he founga te ke langa ai hoʻo moʻuí ʻo lahi ange ʻi he fakavaʻe ʻo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo pea mo e Fakamoʻuí ko e fungani makatulikí.

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

ʻEfesō 2:14. Ko e hā ʻa e “ʻā vahevahe ‘i loto” naʻe lea ki ai ʻa Paulá?

Ne ʻi he temipale ʻi Selusalemá ha ngaahi vahe pe ʻēlia lahi, pea ko e kakai pau pē naʻa nau lava ʻo hū ki he vahe takitaha. Naʻe fakangofua e kau Senitailé ke nau ō hake ki he tumuʻaki ʻo e temipalé pea hū ki he vahe taupotu ki tuʻá, naʻe ui ko e Vahe ʻo e kau Senitailé. Ka neongo ia, naʻe maluʻi e ngaahi vahe taupotu ki loto ʻo e temipalé mei he kau Senitailé, ʻaki ha ʻā vahevahe pe holisi makehe naʻe mita ʻe taha nai hono māʻolungá. Kapau naʻe fakalaka atu ha Senitaile ʻi he holisi ko ʻení, naʻe lava pē ke tamateʻi ia. Kuo ʻilo ʻe he kau ako ki he hisitōlia fakakuongamuʻá ha ongo konga māpele naʻe faʻu ʻaki e ʻā vahevahé ni, pea naʻe ʻi ai e tohi faka-Kalisi mo faka-Latina naʻe pehē: “ʻOku ʻikai ngofua ke fakalaka ha muli ʻi he ngaahi ʻā vahevahe takatakai ʻi he potu toputapú. Ka maʻu ha taha ʻoku fai pehē, ʻe tukuakiʻi pē ia ki heʻene mālōlō ʻe hoko mai aí” (Richard Neitzel Holzapfel, Eric D. Huntsman, Thomas A. Wayment, Jesus Christ and the World of the New Testament [2006], 160).

Hili e fononga fakafaifekau hono tolu ʻa Paulá, naʻe tukuakiʻi ʻa Paula ʻe ha kau Siu ʻe niʻihi ʻi Selusalema ki hono ʻomi e kau Senitailé ki loto ʻi he ʻā vahevahé, ʻo iku ai ki ha fetāʻaki pea mo e puke pōpula ʻo Paulá (vakai, Nōmipa 1:51; Ngāue 21:27–29).

ʻEfesō 2:20. Ko e hā ʻoku fakavaʻe ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ‘i he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, pea hoko ʻa Kalaisi ko e fungani makatulikí?

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e fakavaʻe ʻo e Siasi ʻo Kalaisí:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Sefilī R. Hōlani Faitaaʻi ʻi Sānuali 2018.

Naʻe hoko ʻa e kau ʻōfisá ni ‘i he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú, Tohi ʻa Molomoná, mo onopōní, ko e fakavaʻe ʻo e Siasi moʻoní, kuo fokotuʻu takai pea maʻu honau iví mei he fungani makatulikí, ʻa ia ko e “maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko [Sīsū] Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” [Hilamani 5:12. … ʻOku hoko maʻu pē ha fakavaʻe pehē ʻia Kalaisí ko ha maluʻi ʻi he ngaahi ʻaho “ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohio, ʻio, ka faʻaki kiate kimoutolu ʻa hono kotoa ʻo ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā lahí.’”

(Jeffrey R. Holland, “Prophets, Seers, and Revelators,” Liahona, Nov. 2004, 7)