Seminelí
Toe Vakaiʻi ʻo e Fakataukei Fakatokāteline 7


Toe Vakaiʻi ʻo e Fakataukei Fakatokāteline 7

ʻĪmisi
Open scriptures that have been highlighted, on table with ribbon bookmark and yellow pencil. (horiz)

Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e fakataukei fakatokāteliné ke tokoniʻi koe ke ke ako ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he folofolá ki he ngaahi tūkunga te ke ala fehangahangai mo iá pe ko kinautolu ʻoku mou feohí. ʻE ʻoatu ʻe he lēsoni ko ʻení ha ngaahi faingamālie ke ke ʻahiʻahi fakaʻaongaʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi tokāteline kuó ke ako he taʻú ni ʻi hoʻo moʻuí.

Ko Hono Tokoni‘i e Niʻihi Kehé

Fakakaukauloto ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki ha fāmili ʻi ho uōtí ʻa ia ne toki mālōlō pē e tamaí mei heʻene ngāué. ʻOku loto-foʻi ʻaupito ʻa e tamai ko ʻení pea ʻikai ke ne toe ʻalu ki he lotú, ʻikai ke ne toe fai haʻane lotu, mo lau e folofolá. ʻOku ʻi ai ha fānau ʻe toko tolu ʻi he fāmilí ni: ko ha finemui taʻu 17, talavou taʻu 15, mo ha kiʻi taʻahine taʻu 10. ʻOku faʻa maʻulotu e kiʻi taʻahine taʻu 10 mo ʻene faʻeé he taimi ʻe niʻihi. Naʻe faʻa ʻalu maʻu pē ʻa e ongo tamaiki taʻu hongofulu tupú, ka ʻi he hokohoko atu e taʻemaʻu ngāue ʻa ʻena tamaí, kuo ʻikai ke na toe haʻu.

ʻI hoʻo toe vakaiʻi e lisi ko ʻeni ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné, fakakaukau ki he ngaahi ongo mo e faingataʻa ʻe ala fehangahangai mo e tokotaha takitaha ʻi he fāmili ko ʻení. Fakakaukau pe ko e fē ʻa e ngaahi moʻoni mei he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻe ʻaonga taha ki he tokotaha takitaha pea mo hono ʻuhingá.

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Kupuʻi Lea ʻo e Folofola Tefitó

Mātiu 11:28–30

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasia, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”

Mātiu 16:15–19

Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Te u ʻatu kiate koe ʻa e kī ʻo e puleʻangá.”

Mātiu 22:36–39

“Ke ke ʻofa [ki he ʻEikí] ko ho ʻOtuá. … Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí.”

Luke 22:19–20

Naʻe fekau ʻe Sīsū Kalaisi, ke maʻu ʻa e sākalamēnití “ʻi he fakamanatu kiate au.”

Sione 7:17

“Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí.”

1. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi ongo fakaeloto mo e ngaahi faingataʻa ʻe ala fehangahangai mo ha niʻihi fakafoʻituitui ʻi he fāmili ko ʻení?

  • Ko e hā ʻoku tokoni ai ke fakakaukau ki he ngaahi ongo mo e faingataʻa ko ʻení kimuʻa pea toki fakapapauʻi pe ko e fē ʻa e ngaahi moʻoni fakafolofola ʻe ʻaonga tahá?

2. Fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻoatu fakataha mo iá ʻi hoʻo tohinoa akó:

Fili ha taha ʻo e fānaú mo ha mātuʻa ʻe taha mei he fāmili ʻi he tūkungá. Fili ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe taha mo e moʻoni ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻaonga taha kiate kinautolu takitaha.

  • Ko e kakai fē naʻá ke filí? Ko e hā e potufolofola fakataukei fakatokāteline mo e moʻoni te ke vahevahe mo kinautolú? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakakaukau ki he niʻihi fakafoʻituitui naʻá ke filí.

  • Kapau ʻe fehuʻi atu, ko e hā ha ngaahi ngāue pau te ke fakaafeʻi kinautolu ke nau takitaha fakahoko kae lava ke moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ko ʻení?

  • ʻE tokoniʻi fēfē ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení ke nau maʻu ʻa e mālohi mo e ivi mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

Toe fakaʻaongaʻi lahi ange

3. Fakakakato ʻa e ngaahi meʻá ni:

Fili ha taha ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline naʻe ʻikai ke ke fakaʻaongaʻi ʻi he ʻekitivitī kimuʻá. Fakakaukau ki ha tūkunga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he potufolofola ko ʻení ha taha ke ne maʻu ha ngaahi tali ki ha fehuʻi pe ngāueʻi ha faingataʻa. Hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo tohinoa akó.