Seminelí
Fakataukei Fakatokāteliné: Hepelū 12:9


Fakataukei Fakatokāteliné: Hepelū 12:9

Ko e Tamai Hēvaní ʻa e “Tamai ʻo e Ngaahi Laumālié”

ʻĪmisi
Ko ha talavou ʻoku lau folofola.

ʻI hoʻo ako ʻa e Hepelū 12:9, naʻá ke ako ai fekauʻaki mo ho vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá, ʻa ia ko e “Tamai ʻo e ngaahi laumālié,” pea mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he meʻá ni hoʻo moʻuí. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke ako maʻuloto ʻa e fakamoʻoni fakafolofola fakataukei fakatokāteliné mo e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ʻi he Hepelū 12:9, fakamatalaʻi ʻa e tokāteliné, pea fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi he ngaahi tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí.

Fakamatalaʻi mo ako maʻuloto

Naʻá ke ako ʻi he lēsoni kimuʻá ko e ʻOtuá ʻa e Tamai hotau ngaahi laumālié. Fakakaukauloto ʻokú ke talanoa mo ha kaungāmeʻa ʻokú ne fehuʻia pe ko hai kinautolu. Fakaʻaongaʻi e Hepelū 12:9 ke tokoniʻi kinautolu. ʻI hoʻo tali ʻenau ngaahi fehuʻí pe tali e ngaahi meʻa ʻoku nau hohaʻa ki aí, fakakaukau ke fakakau e ngaahi meʻá ni:

  • Ko e ʻuhinga ʻo e pehē ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá pea mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻiloʻi ʻení

  • Founga ʻe lava ai ʻe he mahino pe ʻikai mahino kiate kitautolu e foʻi moʻoni ko ʻení ʻo tākiekina hotau tuʻunga totonú mo hotau mahuʻinga fakataautahá

  • Ngaahi founga ʻoku feinga ai e māmaní ke tākiekina ʻetau ʻilo fekauʻaki mo kitautolu pea mo hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá, mo e ʻuhinga ʻoku tau fie taʻofi ai e ngaahi ivi tākiekina ko ʻení

Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e ʻuluaki mataʻitohi ʻo e foʻi lea takitaha ʻo e potufolofola Hepelū 12:9 mo hono kupuʻi lea fakafolofola mahuʻingá, “Ko e Tamai Hēvaní ʻa e ʻTamai ʻo e ngaahi laumālié.’” Toe lau e potufolofolá mo e kupuʻi leá, ʻo fakaʻaongaʻi pē ʻa e ʻuluaki mataʻitohi ʻo e foʻi lea takitaha ko ha fanga kiʻi tokoni. Lau pe ko e hā hono tuʻo lahi hoʻo toutou lau iá kimuʻa peá ke toki ongoʻi kuó ke ʻosi maʻuloto ia.

Akoako hono fakaʻaongaʻí

Fakakaukau ki he ngaahi foʻi lea mahuʻinga ko ʻení ke tokoni atu ke ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolu ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié:

  • Tuí

  • Fakakaukaú

  • Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

1. Fakakakato ʻeni ʻi hoʻo tohinoa akó:

Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení. ʻO ka fiemaʻu, te ke lava ʻo vakai ki he palakalafi 5–12 ʻo e konga “Ko Hono Maʻu ʻo e ʻIlo Fakalaumālié” ʻo e Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné (2022).

  • ʻOku fekauʻaki fēfē nai ʻa e ngaahi foʻi lea takitaha ko ʻení mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolu ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

2. Faʻu ha tūkunga ke akoako fakahoko ai hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻaki hono fakakakato ʻa e sētesi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó.

Ko (Hingoa) ko ha tokotaha ia ‘oku (tūkungá pe faingataʻá). ‘Okú ne ongoʻi ai. Fekauʻaki mo hono vā fetuʻutaki mo e ‘Otuá, ‘okú ne fakakaukau ʻoku .

Hangē ko ʻení, ʻe lava ke ʻasi peheni ha tūkunga ʻe taha kuo fakakakato:

Ko Lesilií ko ha tokotaha kei talavou ia ʻoku lelei ʻaupito ʻi he ngaahi ʻekitivitī makehé pea ʻokú ne hoko ko ha taki ʻi hono toʻú. ʻOkú ne ongoʻi fiefia ai. Fekauʻaki mo hono vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá, ʻokú ne fakakaukau kuo ʻosi lelei ʻene moʻuí pea ʻoku ʻikai ke ne fuʻu fiemaʻu ke tokanga taha kiate Ia.

3. Fakaʻaongaʻi ʻa e tūkunga naʻá ke faʻú, tali ʻi hoʻo tohinoa akó ha fehuʻi ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi konga takitaha ko ʻení.

Vakaiʻi e ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi fehuʻí, ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá

  • ʻOkú ke pehē ʻe fēfē nai ha mamata ʻa e Tamai Hēvaní ki he tokotahá ni? Ko e hā ʻe mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ʻe he tokotaha ko ʻení ʻa e founga ʻoku ʻafio mai ai ʻa e Tamai Hēvaní kiate iá?

  • ʻE tokoni fēfē naiha mahino lelei ange honotuʻunga fakalangí ko ha fānau ia ʻa e ʻOtuá ʻi he tūkunga ko ʻení?

Fekumi ke maʻu ha mahino lahi ange ʻo fakafou ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangí

  • Ko e hā kuó ke ʻilo mei hoʻo ako e Hepelū 12:9 ʻe lava ke tokoni ʻi he tūkunga ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ʻe lava ke ako ʻe he tokotaha ʻi ho tūkungá ʻiate [ia] pē ke maʻu ha ʻilo lahi angé?

Ngāue ʻi he tuí

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia, fakatāutaha pe ʻikai, ʻokú ke fakakaukau ki ai ʻi hoʻo fakakaukau ke ngāue ʻi he tuí? Te ke fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻeni ke tokoni ki he tokotaha ʻi ho tūkungá?

  • Ko e hā ha ngaahi fokotuʻu te ke fai ki he tokotaha ʻi ho tūkungá ke tokoni ke ngāue ʻi he tuí?