Seminelí
1 Tīmote 3:1–7; Taitusi 1:6–9


1 Tīmote 3:1–7; Taitusi 1:6–9

Ko e Pīsopé: Ko ha Tangata ʻo e “Ongoongo Lelei”

ʻĪmisi
ʻOku fakataha ha talavou mo ʻene Pīsopé.

Naʻá ke ʻiloʻi nai naʻe ngāue ʻa e kau pīsopé ʻi he Siasí ʻi he kuonga ʻo Paulá? ʻE tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻe he kau pīsopé mo e kau palesiteni fakakoló? ʻI he ngaahi tohi ʻa Paula kia Tīmote mo Taitusí, naʻá ne fakamatalaʻi ai e ngaahi fiemaʻu ki he kakai tangata naʻe uiuiʻi ko e kau pīsopé. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke mahino lelei ange ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e kau pīsopé mo e kau palesiteni fakakoló pea mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he kau tamaioʻeiki ko ʻeni ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí.

Ko hai te ke tafoki ki aí?

Fakakaukauloto ʻokú ke fāinga mo ha meʻa mahuʻinga ʻi hoʻo moʻuí. Mahalo pē ko ha fili fekauʻaki mo ho kahaʻú, ko ha faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo ia, pe ko ha ʻulungaanga kovi ʻokú ke fāifeinga ke liliu.

  • Te ke maʻu mei fē ha fakahinohino ʻi he taimi ʻokú ke fefaʻuhi ai mo ha ngaahi palopalema mahuʻingá?

  • Ko hai ʻokú ke talanoa ki aí pea ko e hā hono ʻuhingá?

Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Kuenitini L. Kukí Naʻe ui ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa 2007.

‘A kimoutolu ‘a e toʻu tupu maʻongoʻonga … ʻoku mou ʻi he tuʻunga pelepelengesi ʻo e ngaahi fili mahuʻinga taha te mou fai ʻi hoʻomou moʻuí. Fakamolemole ʻo talanoa mo hoʻomou mātuʻá mo hoʻomou pīsopé ki he ngaahi fili mahuʻinga ʻoku toka mei muʻá. Tuku e pīsopé ke hoko ko hamou kaumeʻa mo e faifaleʻi.

(Quentin L. Cook, “Kau Pīsope—Kau Tauhisipi ʻi he Tākanga ʻa e ʻEikí,” Liahona, Mē 2021, 60)

Toʻo ha kiʻi taimi ke ke fakakaukauloto ai ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke fakakaukau nai ki hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló ko ha kaungāmeʻa mo ha tokoni?

  • ʻI he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo ha fili mahuʻinga, pe ko e taimi ʻokú ke fiemaʻu ai ha tokoni fakalaumālie, ʻoku ngalingali nai te ke kumi faleʻi mei hoʻo pīsopé? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻi hoʻo tafoki ki hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló ke maʻu ha fakahinohinó?

ʻI hoʻo ako e lēsoni ko ʻení, kumi ha ngaahi founga ʻe lava ke poupouʻi ai koe ʻe ha pīsope pe palesiteni fakakolo ʻi hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá, ngaahi filí, mo e tui kia Sīsū Kalaisí.

Ko e akonaki ʻa Paula fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga moʻui maʻa ha pīsope

ʻOku faʻa ui e ngaahi tohi ʻa Paula ʻoku ʻiloa ko e 1 Tīmote, 2 Tīmote mo Taitusí ko e ngaahi tohi fakatakimuʻa koeʻuhí he ʻoku ʻi ai e faleʻi ʻa Paula ki he kau tauhi pe kau taki ʻi he Siasí (ʻoku maʻu e foʻi lea ko e tauhi mei he foʻi lea faka-Latina ki he tauhi-sipí). Naʻe hoko ʻa Tīmote mo Taitusi ko ha kaungā-ngāue falalaʻanga ʻo Paula ʻa ia naʻe ngāue fakataha mo ia ʻi ha ngaahi taimi kehekehe ʻi heʻene ngaahi fononga fakafaifekaú. ʻI he taimi ko iá, naʻe hoko ʻa Tīmote ko ha taki ʻo e Siasí ʻi ʻEfesō, pea naʻe ʻi he motu faka-Kalisi ʻo Kelití ʻa Taitusi.

ʻI he ngaahi moʻoni lahi naʻe akoʻi ʻe Paula ʻi heʻene ngaahi tohi fakalaumālie ko ʻení, naʻá ne hiki ai ha ngaahi tuʻunga moʻui maʻá e kakai tangata naʻe uiuiʻi ko e kau pīsopé. Ko e pīsopé ko ha tangata ia kuo fakanofo pea vaheʻi ko e taulaʻeiki lahi pule ki ha uooti pe kāingalotu. ʻOkú ne maʻu ʻa e fatongia fakalūkufua ke tokoniʻi e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻa e kāingalotú. ʻOku ʻi ai ha fatongia tatau ʻo e palesiteni fakakoló. ʻOku fili ʻe he ʻEikí ha pīsope ʻo fakafou ʻi ha kau palesitenisī fakasiteik.i, ʻa ia ʻoku fekumi ki ha fakahā. Kimuʻa pea uiuiʻi ha pīsopé, ʻoku fakangofua ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí koeʻuhí ko ʻene fakatou moʻui taau mo malava ke ngāué.

Lau ʻa e 1 Tīmote 3:1–7 mo e Taitusi 1:6–9, ʻo kumi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui maʻá e kau pīsopé. Kumi ha ʻulungaanga ʻe tolu ʻe tokoni ki ha pīsope pe palesiteni fakakolo ke ne tataki mo tāpuekina hoʻo moʻuí.

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe Sīsū Kalaisi e ngaahi ‘ulungaanga ko ʻení? (Fakakaukau ke fakafekauʻaki ʻa e ngaahi veesi ko ʻení mo e 1 Pita 2:25, ʻa ia naʻe ui ai ʻe Pita ʻa e Fakamoʻuí ko e “Tauhi mo e Leʻohi ʻo [hotau] laumālié.”)

  • ʻE lava fēfē ʻi hono maʻu ʻo e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ʻo fakaʻatā ha pīsope pe palesiteni fakakolo ke tokoniʻi koe ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí?

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo e kau pīsopé mo e kau palesiteni fakakoló?

1. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi kuó ke fakatokangaʻi ʻi hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló? Kuo fakaʻatā fēfē ia ʻe he ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ke ne hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí?

  • Ko e hā ha founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe ha pīsope ke ke ofi ange kia Sīsū Kalaisi mo fakamālohia hoʻo tui kiate Iá?

Ko ha tauhisipi ki he tākanga ʻa e ʻEikí

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ha faʻahinga foʻi lea pe kupuʻi lea ʻi he 1 Tīmote 3:2 pe Taitusi 1:7–9 ʻokú ne fakahaaʻi e fatongia ʻo e pīsopé ke akoʻí.

ʻE lava ke faiako ʻa e pīsopé pe palesiteni fakakoló ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ʻo kau ai ʻa e ngaahi fakatahá, ngaahi kalasí, mo e ngaahi ʻinitaviu fakatāutahá, pea ʻi heʻene tā sīpingá.

2. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Kuo hoko fēfē ʻa e faleʻi pe fakahinohino ʻa ha pīsope pe palesiteni fakakolo ko ha tāpuaki kiate koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kehe ʻoku tokangaʻi mo tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he kau pīsopé mo e kau palesiteni fakakoló?

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe ha pīsope ke tau fakatomala

Kuo ui foki ʻe he ʻEikí ha kau pīsope mo ha kau palesiteni fakakolo ke tokoni mo tataki kitautolu ʻi he founga ʻo e fakatomalá, tautautefito kapau kuo tau fai ha ngaahi angahala mamafa.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā C. Sikoti Kolou ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē:

ʻĪmisi
Laʻitā Fakaʻofisiale ʻo ʻEletā C. Sikoti Koloú. Faitaaʻi ʻi Māʻasi 2017.

ʻI hono fakanofó mo ʻene moʻui māʻoniʻoní, [ʻoku ʻi ai e totonu ʻa e pīsopé] ki ha fakahā mei he Laumālie Māʻoniʻoní fekauʻaki mo e kāingalotu hono uōtí, kau ai koe.

ʻE lava ʻa e pīsopé ʻo tokoniʻi koe he lolotonga hoʻo fakatomalá, ʻi ha ngaahi founga he ʻikai ke lava ʻe hoʻo mātuʻá pe kau taki kehé ke ʻoatu. …

… ʻI heʻene hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻe angaʻofa mo loto mahino ʻi heʻene fakafanongo kiate koé. Pea te ne toki tokoniʻi koe ʻi he founga ʻo e fakatomalá. Ko e talafekau ia ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi koe ke ke maʻa tuʻunga he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

(C. Scott Grow, “Ko e Hā Hono ʻUhinga pea Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ai Ke u Vetehia ki Heʻeku Pīsopé?,” Liahona, ʻOkatopa 2013, 28–29)

Tuku ha taimi ke fai ai ha tohi nounou, ʻīmeili, pe text ki hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló. Fakakaukau ke fakamālō kiate ia ʻi heʻene ngāué, faiakó, mo e tā sīpingá. Fakakau ha ngaahi founga pau kuó ne tokoniʻi ai koe. Fakakaukau ke fakamahinoʻi ha taha ʻo ʻEne ngaahi sīpinga faka-Kalaisí kuó ke fakatokangaʻi mo fakahoungaʻi. Kapau ʻoku kaunga ki ai, te ke lava foki ʻo kole ange ke mo talanoa ki haʻane faleʻi ʻi haʻo fili faingataʻa, ko ha meʻa ʻokú ke hohaʻa ki ai, pe ki ha tokoni ʻi he founga ʻo e fakatomalá.

Fili Pē: Fie Ako Lahi Ange?

1 Tīmote 3:1. ʻOku maʻu mei fē ʻa e hingoa ʻo e pīsopé ʻi he Fuakava Foʻoú?

ʻOku maʻu ʻa e hingoa pīsopé mei he foʻi lea faka-Kalisi ko e episcopos—epi, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ko e “ʻolunga,” mo e scopos, ʻoku ʻuhinga ko e “vakai” pe “tokangaʻi.” Ko ia ai, ko ha episcopos, pe pīsopé, ko ha tokotaha ia ʻokú ne tokangaʻi ha tākanga ʻo hangē ha faifakahinohino pe tauhí.

Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke u ʻalu ki heʻeku pīsopé ke vete ʻeku ngaahi angahalá?

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2004. Pekia ʻi he ʻaho 22 Sepitema 2015.

ʻOku fiemaʻu ki he maumaufono mamafa hangē ko e anga taʻe maʻá ha tokoni ʻa ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e mafaí, hangē ko ha pīsope pe palesiteni fakasiteiki, ke ngāueʻi fakalongolongo pē ʻa e founga ʻo e fakatomalá ke fakapapauʻi ʻoku fakahoko totonu mo kakato.

(Richard G. Scott, “The Power of Righteousness,” Ensign, Nov. 1998, 69–70)

1 Tīmote 3:1. Ko e hā ʻa e “ngāue lelei” ʻa ha pīsope?

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi fatongia ‘o ha pīsopé ʻo pehē:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Kuenitini L. Kukí Naʻe ui ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa 2007.

ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi fatongia ʻe nima ʻo e pīsopé ʻi heʻene tokangaʻi ha uooti:

  1. Ko e taulaʻeiki lahi pule ia ʻi he uōtí.

  2. Ko e palesiteni ia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

  3. Ko ha fakamaau fakalūkufua ia.

  4. ʻOkú ne fakafekauʻaki e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, kau ai hono tokangaʻi ʻo e kau faingataʻaʻiá.

  5. Pea ʻokú ne tokangaʻi e ngaahi lekōtí, meʻa fakapaʻangá, mo e fakaʻaongaʻi ʻo e ʻapisiasí.

ʻI hono fatongia ko e taulaʻeiki lahi pulé, ʻoku hoko ai e pīsopé ko e “taki fakalaumālie” ʻo e uōtí. Ko ha “ākonga faitōnunga ia ʻo Sīsū Kalaisi.” …

ʻOku ʻi ai ha tufakanga mahuʻinga fau ʻo e pīsopé ʻi heʻene hoko ko e tauhisipí ke tataki ʻa e toʻu tangata kei ʻalu haké, kau ai e kau taautaha kei talavoú, kia Sīsū Kalaisi.

(Quentin L. Cook, “Kau Pīsopé—Kau Tauhi Sipi ki he Kotoa ʻo e Tākanga ʻa e ʻEikí,” Liahona, Mē 2021, 58)

Taitusi 1:7. Ko e hā e ʻuhinga ʻa Paula ʻi heʻene pehē “ʻoku totonu ke taʻehalaia ʻa e [pīsopé]”?

ʻOku fili ʻe he ʻEikí ha pīsope pea kuo pau ke ne hoko ko ha tangata anga māʻoniʻoni mo moʻui taau. Neongo ia, ka ʻoku ʻikai haohaoa ʻa e kau pīsope kotoa pē pea ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi te nau fehālaaki ai lolotonga ʻenau ngāué.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻá ni:

ʻĪmisi
Laʻitā fakaʻofisiale ʻo ʻEletā Sefilī R. Hōlani Faitaaʻi ʻi Sānuali 2018.

Ko ia, mou angaʻofa fekauʻaki mo e vaivai ʻo e tangatá—ʻa homou ngaahi vaivaí pea pehē foki mo kinautolu ʻoku ngāue fakataha mo koe ʻi ha Siasi ʻoku fakahoko ʻe ha kau ngāue tokoni ko ha kau tangata mo ha kau fafine fakamatelie. Naʻe ngāue ʻa e ʻOtuá mo ha kakai taʻehaohaoa, talu mei he kamataʻanga ʻo taimí, tuku kehe pē Hono ʻAlo haohaoa ʻe Taha naʻe Fakatupú. ʻOku pau ko ha meʻa mātuʻaki fakakina kiate Ia, ka ʻoku ngāue ki ai. ʻOku tonu ke pehē mo kitautolu. Ko e taimi te ke fakatokangaʻi ai ha tōnounoú, manatuʻi ko e fakangatangatá ʻoku ʻikai ko e fakalangi ʻo e ngāué. … Ko ia, faʻa kātaki, angaʻofa mo faʻa fakamolemole.

(Jeffrey R. Holland, “ʻEiki, ʻOku Ou Tui,” Liahona, Mē 2013, 94)