Seminelí
1 Sione 2–4


1 Sione 2–4

“ʻE Kāinga ʻOfeina, Ke Tau Feʻofaʻaki Kiate Kitautolu”

ʻĪmisi
A painting of a mass of people from different ethnic backgrounds. Submission for the 11th Annual Art Competition.

Ko e hā ʻoku faʻa faingataʻa ai ke fakahā ‘etau ‘ofá ki ha niʻihi kehé? ʻOku fehokotaki fēfē nai ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá mo e ʻofa ki he niʻihi kehé? Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Sioné ki he Kāingalotú ʻa e founga ʻe lava ke ueʻi ai kinautolu ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ke nau ʻofa ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé (vakai, 1 Sione 4:11, 19). ʻE lava ke tokoni atu e lēsoni ko ʻení ke mahino kiate koe mo ke fakaʻaongaʻi ʻa e fekau ke ʻofa ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá.

ʻOfa ʻi he Niʻihi Kehé

Fakakaukau ki ha ngaahi founga ʻe lava ke ke fakaʻosi ʻaki e ngaahi sētesi ko ʻení:

ʻOku faingofua ke ʻofa ki he niʻihi kehé ʻi he taimi …

ʻOku faingataʻa ange ke ʻofa ki he niʻihi kehé ʻi he taimi …

Fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻokú ne fakaʻaiʻai koe pe fakafaingataʻaʻiaʻi hono fakahaaʻi hoʻo ʻofa ki he niʻihi kehé?

Ngaahi akonaki ʻa Sione fekauʻaki mo e ʻofá

Naʻe akonaki lototoʻa ʻa e ʻAposetolo ko Sioné fekauʻaki mo e fiemaʻu ke ʻofa ki he niʻihi kehé.

Lau ʻa e 1 Sione 3:16–17 ; 4:7–11, 19–21 pea fakaʻilongaʻi e ngaahi moʻoni ʻokú ke pehē ʻe ʻaonga kiate koe ʻi hoʻo fakakaukau ki he ngaahi faingataʻa ʻo e ʻofa ki he niʻihi kehé. (Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea feilaulau totongi ʻi he [ 1 Sione 4:10 ] ki ha feilaulau fakalelei ʻokú ne feau e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá.)

  • Ko e hā naʻá ke pehē ʻoku mahuʻingamālie pe ‘uhingamālie mei he ngaahi akonaki ʻa Sioné? Ko e hā hono ʻuhingá?

Ko e taha ʻo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Sione ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení kapau te tau ʻofa ki he ʻOtuá, te tau ʻofa foki ki he niʻihi kehé. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he 1 Sione 4:21 .

1. Fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko ení ʻi hoʻo tohinoa akó:

Ke tokoniʻi koe ke ke fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ʻofa ki he niʻihi kehé, fili ha taha ʻo e ngaahi sīpinga ʻi laló pea tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

a. Ko ha sīpinga mei he moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻá Ne fakahaaʻi ai ʻEne ʻofa ki he niʻihi kehé

e. Ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ko ha sīpinga tuʻu maʻu ia ʻo e ʻofa ki he niʻihi kehé

f. Ko hoʻo ngaahi aʻusia ʻi hoʻo feinga ke ʻofa ki he niʻihi kehé, pe ngaahi aʻusia ʻa ia kuo fakahaaʻi atu ai ʻe he niʻihi kehé ha ʻofa kiate koe

h. Ngaahi sīpinga ʻo hono fakahaaʻi ha ʻofa ki he niʻihi kehé mei he ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí pe ngaahi vitiō ʻa e Siasí, hangē “Ko Hono Toʻo Kiate Kitautolu e Huafa ʻo Sīsū Kalaisí” mei he taimi 4:43 ki he 6:15 (maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org)

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he tokotahá ni/pe ko koe ke fakahaaʻi ʻaki ʻa e ʻofá?

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē nai ʻe heʻenau/hoʻo ngaahi ngāué ha ʻofa ki he ʻOtuá?

  • Ko e hā ha ngaahi ola ʻo ʻenau/hoʻo fakahaaʻi ʻa e ʻofá?

  • Ko e hā naʻá ke ako mei he sīpinga ko ʻení?

Ko hono maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ʻofa ki he niʻihi kehé

Lau ʻa e 1 Sione 3:17–18 ke ʻiloʻi e founga naʻe tapou mai ai ʻa Sione ke tau ʻofa ki he niʻihi kehé.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke ʻofa ki he niʻihi kehé “ʻi he ngāue mo e moʻoni”? 1 Sione 3:18).

ʻE toe mahuʻingamālie foki ke lau ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí fekauʻaki mo e feʻofaʻakí ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he Mātiu 5:43–44 ; 22:37–40 mo e Sione 13:34 , ʻo kumi e founga naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻoku totonu ke tau ʻofa ai ki he niʻihi kehé. (Vakai foki, Sione 15:12, 17 .)

Faʻu ha lisi ʻo ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakahaaʻi e ʻofa ki he niʻihi kehé “ʻi he ngāue mo e moʻoni,” pe hangē ko e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú. Mahalo ʻe ʻaonga ke fakakaukauʻi ha ngaahi founga ke fakahaaʻi ai e ʻofá ki ha kakai kehekehe, hangē ko e kau mēmipa ʻo e fāmilí, kaungāmeʻá, pe kaungāakó.

Kapau ʻe tokoni ke vakai ki ha ngaahi sīpinga ʻo e ʻofa ki he niʻihi kehé ʻi he “ngāué pea ʻi he moʻoní.”  

2. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e fē ʻi he ngaahi fakakaukau ‘o e fakahaaʻi ‘a e ‘ofá ʻoku makehe taha kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakamātoato ʻetau ngaahi ngāué?

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe hono fakahoko fakamātoato maʻu pē ʻa e ongo fekau lalahi ko ʻení ke tau hoko ʻo hangē ange ai ko Sīsū Kalaisí?

Ko Hono Fakaʻaongaʻí

Fakakaukau ki ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ʻe ala fiemaʻu ʻe he ʻEikí ke ke fakahaaʻi ha ʻofa lahi ange kiate ia. Feinga ke ke fakakaukau ki he ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí kiate kinautolú. Fakakaukau ke ke lotu ki he Tamai Hēvaní. Fakafanongo pea ongoʻi ha ueʻi fakalaumālie ki he meʻa ʻokú Ne finangalo ke ke fai ke fakahaaʻi ʻaki hoʻo ʻofa ki he tokotaha ko ʻení. Mahalo te ke fie lotua ha tokoni ʻi hoʻo ngaahi feingá. ʻE ala tokoni foki ke ke vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke palani ke fai ki ha taha lahi pe kaungāmeʻa falalaʻanga pea kole ange ke nau tokoni atu.

1 Sione 3:18 . Ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e ʻofa ʻi he “ngāue mo e moʻoní”?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Last official portrait of Elder Joseph B. Wirthlin of the Quorum of the Twelve Apostles, 2004. Died December 1, 2008.

ʻOku faʻa hā ʻa e ʻofa lahi tahá ʻi he ngaahi ngāue faingofua ʻo e angaʻofá mo e tokanga ʻoku tau fakahoko ki he niʻihi ʻoku tau feohí ʻi he hala fononga ʻo e moʻuí.

(Joseph B. Wirthlin, “The Great Commandment,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 29)

Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e ‘ofa ki he niʻihi kehé?

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻi heʻene kei ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ki he ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu mei he ʻofa ki he niʻihi kehé.

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Dieter F. Uchtdorf of the Quorum of the Twelve Apostles, 2006. Called as Second Counselor in the First Presidency, 3 February 2008. Made official portrait in 2008 replacing portrait taken in 2004.

Koeʻuhí ko e ʻofá ko ha fekau maʻongoʻonga, ʻoku tonu leva ke ʻi he uho ʻo e meʻa kotoa pē mo ia ʻoku tau fai ʻi hotau fāmilí, ʻi hotau ngaahi uiuiʻi faka-Siasí pea ʻi heʻetau ngaahi ngāueʻanga maʻuʻanga moʻuí. Ko e ʻofá ko e lolo fakamoʻui ia ʻokú ne fakaleleiʻi ʻa e vātamaki fakataautaha mo fakafāmilí. Ko e haʻi ia ʻokú ne fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí, koló, mo e fonuá. Ko e ʻofá, ko e mālohi ia ʻokú ne kamata ʻa e anga fakakaumeʻá, kātakí, angaleleí mo e fakaʻapaʻapá. Ko e maʻuʻanga ivi ia ke ikunaʻi ʻa e loto kehekehé mo e tāufehiʻá. Ko e ʻofá ko e afi ia ʻokú ne fakamāfanaʻi ʻetau moʻuí ʻaki ʻa e fiefia taʻe-hano-tatau mo e ʻamanaki ʻoku fakalangi. ʻOku totonu ke tau ngāueʻi ʻa e ʻofa ʻoku tau laú.

ʻI he taimi ʻoku mahino moʻoni ai kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ke ʻofa ʻo hangē ko e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi kiate kitautolú, ʻoku mōlia atu leva ʻa e puputuʻú pea fenāpasi leva ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá. ʻE fakafiefia ange ʻetau fonongá ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisí. ʻOku ʻi ai leva ha ʻuhinga foʻou ki heʻetau moʻuí. ʻOku mālohi ange ai hotau vā fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní.

Dieter F. Uchtdorf, “Ko e ʻOfa ʻa e ʻOtuá,” ,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 21)

1 Sione 3:18 . Te tau fakahaaʻi fēfē nai ʻa e ʻofá “ʻi he ngāué pea ʻi he moʻoní” ʻi hotau ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí?

Mamataʻi ʻa e “Ko e Ngaahi Tāpuaki Taʻengata ʻo e Nofomalí” mei he taimi 6:23 ki he 8:41 ke vakai kia ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi heʻene fakamatalaʻi ha ngaahi ngāue angaʻofa naʻá ne fakahoko mo hono uaifí.

//media.ldscdn.org/webvtt/general-conference/april-2011-general-conference/2011-04-5010-elder-richard-g-scott-en.vtt

1 Sione 4:12 . Ko e hā e ʻuhinga ʻa Sione ʻi heʻene pehē “kuo ʻikai ha taha ʻe mamata ki he ʻOtuá ʻi ha kuonga”?

“ʻOku fakamahinoʻi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he veesi ko ʻení ʻa e maʻuhala ko ia ʻoku ʻikai malava e kakai fakamatelié ʻo mamata ki he ʻOtuá: “Kuo ʻikai ha tangata ʻe mamata ki he ʻOtuá ʻi ha kuonga, ka ko kinautolu pē ʻoku tuí.” (fakafehoanaki ki he 1 Sione 4:12 , ). Naʻe hokohoko atu ʻa Sione ʻaki ʻene akoʻi ʻo pehē: “Kapau ʻoku tau feʻofaʻaki, ʻoku nofoʻia ʻa kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea kuo fakahaohaoaʻi ʻene ʻofa ʻiate kitautolú” ( 1 Sione 4:12). Naʻe mamata tonu ʻa Sione ki he ʻOtua ko e Tamaí (vakai, Fakahā 5:1 ; T&F 67:11). Ke laukonga lahi ange fekauʻaki mo e malava ʻa e kakai fakamatelié ke mamata ki he ʻOtuá, vakai, Sione 14:23 ; Ngāue 7:56 ; T&F 93:1 ; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16–17 ” (New Testament Student Manual [2014], 517).

1 Sione 4:20–21 . Ko hai hotau “ngaahi tokouá”?

Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

Ko e meʻa mahuʻinga taha ke tau fakamuʻomuʻa ʻi he moʻuí ko e ʻofa ki he ʻOtuá pea mo e ʻofa ki hotau kaungāʻapí. ʻOku kau lahi ai ʻa e ngaahi kaungāʻapi ʻi hotau fāmilí, koló, hotau fonuá, mo hotau māmaní.

(Russell M. Nelson, “Teach Us Tolerance and Love,” Ensign pe Liahona, May 1994, 69)