Ngaahi Tohi Tuʻutuʻuní mo e Ngaahi Uiuiʻí
13. ʻŪ Lekōtí mo e Lipōtí


“33. ʻŪ Lekōtí mo e Lipōtí,” Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (2020).

“33. ʻŪ Lekōtí mo e Lipōtí,” Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa.

ʻĪmisi
kau tangata ʻoku sio ki ha komipiuta

33.

ʻŪ Lekōtí mo e Lipōtí

33.0

Talateú

Ko e ngaahi founga ngāue ʻi he vahe ko ʻení ʻoku meimei ke faʻa fakaʻaongaʻi pē ia ki he ngaahi ʻiuniti ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻangāue fakatauhi lekooti ʻa e Siasí, kau ai ʻa e Maʻuʻanga Tokoni ki he Takí mo e Kalaké (LCR), Member Tools, mo e Tohi Tuʻasila mo e Mape ʻo e Uōtí. Ko e ngaahi ʻiuniti ʻoku ʻikai ke nau maʻu e ngaahi meʻangāue ko ʻení ʻoku totonu ke nau fengāueʻaki mo e Potungāue Tokoni Fakaemāmani Lahí pe ʻōfisi fakaʻēliá.

Kuo hoko maʻu pē ʻa e tauhi lekōtí ko ha meʻa mahuʻinga ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí. Hangē ko ʻení:

Naʻe tauhi ʻe ʻĀtama “ha tohi ʻo e manatú” (Mōsese 6:5).

Naʻe akoʻi ʻe Molonai ko e ngaahi hingoa ʻo kinautolu naʻe papitaiso ki he Siasi ʻo Kalaisí naʻe lekooti koeʻuhí “ke manatuʻi mo fafanga ʻa kinautolu ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá” (Molonai 6:4).

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻoku totonu ke ui ha taha tauhi lekooti ʻi he uooti kotoa pē ke “hiki ha lekooti ʻo ha moʻoni ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:2). Naʻá ne toe fakamamafaʻi foki hono mahuʻinga ʻo e tauhi faivelenga ʻo e lekōtí ʻi he taimi naʻá ne tohi ai, “ʻIlonga ha meʻa te mou lekooti ʻi he māmaní ʻe lekooti ia ʻi he langí, pea ʻilonga ha meʻa ʻoku ʻikai te mou lekooti ʻi he māmaní, ʻe ʻikai lekooti ia ʻi he langí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:8; vakai foki, veesi 2–9).

33.1

Vakai Fakalūkufua ki he ʻŪ Lekooti ʻa e Siasí

Ko e ngaahi lekooti ʻa e Siasí ʻoku toputapu. ʻOku pelepelengesi ʻa e fakamatala ʻi aí pea ʻoku totonu ke maluʻi. ʻOku fakamafaiʻi ʻe he polokalama lekooti ʻa e Siasí ke hū ki he fakamatala mēmipasipí ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi fatongiá. Ko kinautolu pē ʻoku fakamafaiʻí ʻoku totonu ke nau lava ʻo hū ki aí. ʻOku totonu ke nau toki fakaʻaongaʻi pē ʻa e fakamatala ko ʻení ki ha ngaahi taumuʻa ʻoku fekauʻaki pau mo honau ngaahi uiuiʻí (vakai, 33.8).

ʻE lava ke tokoni e ngaahi lekōtí ki he kau takí:

  • Ke ʻilo pē ko hai te ne ala fiemaʻu ha tokanga makehé.

  • ʻIloʻi pe ko e hā e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí kuo maʻu ʻe ha taha pe te ne ala fiemaʻu.

  • Kumi ʻo e kāingalotú.

Ko e faʻahinga lekooti ʻeni ʻoku tauhi ʻi he ngaahi ʻiuniti ʻo e Siasí:

  • Lipooti ʻo e kau ʻa e mēmipá (vakai, 33.5)

  • Ngaahi lekooti mēmipasipí (vakai, 33.6)

  • Ngaahi lekooti fakahisitōliá (vakai, 33.7)

  • Ngaahi lekooti fakapaʻangá (vakai, 34)

33.2

Ngaahi Fakahinohino Fakalūkufua ki he Kau Kalaké

ʻOku totonu ke ʻoua naʻa toe fehuʻia e tuʻunga angatonu ʻo e kau kalaké kotoa mo nau muimui ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. ʻOku totonu ke nau:

  • Maʻu ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga.

  • Hoko ko e kau tauhi lekooti tokanga.

  • Hoko ko ha kau faiako mo ha kau pule poto.

ʻE muimui tokanga ʻa e kau kalaké ki he ngaahi tuʻutuʻuni lolotongá ke maluʻi e paʻanga ʻa e Siasí mo fakapapauʻi ʻoku tonu e ngaahi lekooti ʻo e Siasí. ʻE fakahā vave ʻe he kau kalaké ki he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ka ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu. Kapau ʻe hoko ha ngaahi palopalema ʻi hono fakaleleiʻí, ʻoku totonu leva ke fetuʻutaki ʻa e kau kalaké ki he ʻŌfisi ki he ʻo e Ngaahi Lekooti ʻOku ʻIkai Fakahāhā Holó ʻi he hetikuota ʻo e Siasí. ʻOku ʻoatu ʻi lalo ʻa e fakamatala ki he founga fetuʻutakí:

Telefoní: 1-801-240-2053 pe 1-800-453-3860, laine 2-2053

Taʻe totongi (telefoni GSD): 855-537-4357

ʻĪmeili: ConfidentialRecords@ChurchofJesusChrist.org

ʻOku totonu ke lōloa feʻunga pē ngāue ;a e jay kalaké ke nau ʻilo honau ngaahi fatongiá mo pukepuke ʻa e hokohoko ʻo ʻenau ngāué (vakai, 30.5). Koeʻuhí ʻoku ʻikai ko ha kau mēmipa kinautolu ʻo e kau palesitenisī fakasiteikí pe kau pīsopelikí, ʻoku ʻikai leva fie maʻu ke tukuange kinautolu ʻi he taimi ʻoku fetongi ai ʻa e kau palesitenisī fakasiteikí pe kau pīsopelikí.

33.3

ʻŪ Lekooti mo e Lipooti ʻa e Siteikí

33.3.1

Kau Palesitenisī Fakasiteikí

Ko e palesiteni fakasiteikí ʻokú ne tokangaʻi ʻa e tafaʻaki tauhi lekooti ʻi he siteikí. ʻE lava ke ne tuku ha konga lahi ʻo e ngāué ni ki hono ongo tokoní mo e kau kalaké. Te ne fakapapauʻi ʻoku nau muimui ki he ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi founga ngāue lolotonga ʻa e Siasí.

33.3.2

Kalake ʻo e Siteikí

ʻOku totonu ke maʻu ʻe he siteiki kotoa pē ha kalake fakasiteiki ʻoku poto feʻunga mo ngāue mālohi. ʻE uiuiʻi mo vaheʻi ia ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakasiteikí. ʻOku totonu ke ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea ʻi ai haʻane lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga. Ko ha mēmipa ia ʻo e fakataha alēlea fakasiteikí. ʻE kau ʻi he ngaahi fakataha fakasiteikí ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he 29.3.

Ko e kalake ʻo e siteikí ʻoku akoʻi ia ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí mo ngāue ʻi he malumalu ʻo ʻenau fakahinohinó. ʻE lava ke ui mo ha kau tokoni kalake ʻo e siteikí ke nau tokoni (vakai, 33.3.3).

33.3.2.1

Ngaahi Fatongia Tauhi Lekōtí

ʻOku ʻa e kalake fakasiteikí, pe ko ha tokoni kalake ne vahe ki ai, ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení:

  • Fai e tokoni fakataki ki he kau palesitenisī fakasiteikí.

  • Te ne tauhi ha lekooti ʻo e ngaahi ngāue ne vahé mo e ngaahi tuʻutuʻuni naʻe fai ʻi he ngaahi fakataha fakatakimuʻa ʻa e uōtí.

  • Muimuiʻi e ngaahi ngāue ne vahé.

  • Fakapapauʻi ʻoku tonu mo taimi totonu ʻa e ngaahi lekōtí mo e ngaahi lipōtí.

ʻOku totonu ke maheni ʻa e kalake fakasiteikí mo e ngaahi meʻangāue tauhi lekooti ʻa e Siasí (vakai, 33.0). Te ne ngāueʻaki e ngaahi meʻangāue ko ʻení ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau takí ʻa e:

  • Ngaahi fiemaʻu ʻa e kāingalotú mo e ngaahi houalotú.

  • Ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku maʻú, kau ai e ngaahi meʻa fakapaʻangá.

  • Ngaahi fetōʻaki, mālohinga, mo e vaivaiʻanga ʻo e siteikí.

  • Ngaahi tafaʻaki ʻoku fai ki ai e tokangá.

ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi fatongia tauhi lekooti kehé ʻa e:

  • Fakapapauʻi ko e ngaahi ouau fakanofo ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí kuo lekooti fakalelei mo taimi tonu.

  • Fakamoʻui [activate] ʻa e ngaahi lekomeni temipalé.

  • Tānaki atu e fakamatala fakafaitoʻó ki he ngaahi tohi kole fakafaifekaú.

  • Ko hono teuteuʻi ʻo e Foomu Hikinimaʻi ʻo e Kau ʻŌfisá mo e Lipooti ʻo e Konifelenisi Fakasiteikí ki he konifelenisi fakasiteikí.

  • Tokangaʻi hono ʻave ʻo e ngaahi lekooti fakauōtí ʻi he taimi ʻoku fokotuʻu ai ha uooti foʻou pe tāmateʻi, pe liliu e ngaahi ngataʻangá.

  • Lekooti ʻa e fakamatala ki he ngaahi fakataha alēlea ʻa e siteikí ki he tuʻunga mēmipasipí (vakai, 32.9.6

  • Ko hono tokangaʻi ʻo e ngaahi lekooti fakapaʻangá (vakai, 34.1.2).

33.3.2.2

Vakaiʻi e ʻŪ Lekooti mo e Lipooti ʻa e Uōtí

ʻE fakataha ʻa e kalake fakasiteikí mo e kalake fakauooti foʻou kotoa pē ʻi he hili pē hono uiuiʻí. Te ne fakataha mo e kau kalake fakauōtí ʻi he lahi taha ʻe fiemaʻú, ʻo ʻoua naʻa toe siʻi ange ʻi he tuʻo ua ʻi he taʻú. ʻOku fakahoko ʻa e ngaahi fakataha ko ʻení ke fakapapauʻi:

  • ʻOku lekooti fakalelei ʻa e ngaahi lekooti vahehongofulú mo e ngaahi lekooti fakapaʻangá (vakai, 34.1.2 mo e 34.2.2).

  • ʻOku fakatonutonu taimi totonu mo tonu ʻa e ngaahi lekooti mēmipasipí.

  • ʻOku maheni ʻa e kau kalake fakauōtí mo e ngaahi meʻangāue tauhi lekooti ʻa e Siasí.

  • ʻOku tufa ʻa e ʻū tohi fakamoʻoni ʻo e ngaahi tāpuakí, papitaisó mo e hilifakinimá, pea mo e fakanofo lakanga fakataulaʻeikí ki he kāingalotu ʻo e uōtí.

  • ʻOku fakahoko ʻa e ʻaotita fakataʻu ʻo e lekooti mēmipasipí pea mo fakatonutonu taimi totonu ʻa e ngaahi meʻa mei he ʻaotitá (vakai, 33.6.19).

  • ʻOku fakahū mai ʻa e hisitōlia fakataʻu ʻo e uōtí ki he siteikí ʻi he ngataʻanga ʻo e taʻu takitaha (vakai, 33.7

33.3.2.3

Ngaahi ʻAotitá

Vakai, 33.6.19 mo e 34.7.

33.3.2.4

Lekooti Fakahisitōlia ʻo e Siteikí

Vakai, 33.7.

33.3.3

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe lava ke fili
Kau Tokoni Kalake ʻo e Siteikí

ʻE lava ke ui mo vaheʻi ha tokoni kalake fakasiteiki ʻe taha pe tokolahi ange ʻe he palesiteni fakasiteikí pe ʻe ha tokoni ne vahe ki ai ʻo fakatatau mo hano fie maʻu. Ko e kau tangata ko ʻení ʻoku totonu ko ha kau tangata ʻosi maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ʻoku nau maʻu ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga. Te nau ngāue ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e kau palesitenisī fakasiteikí mo e kalake ʻo e siteikí.

Ka fiemaʻu, ʻe lava ke ui ha tokoni kalake fakasiteiki ki he ngaahi fatongia ko ʻení takitaha:

  • Tokoni kalake fakasitieki

  • Tokoni kalake fakasiteiki—meʻa fakapaʻangá (vakai, 34.1.2)

  • Tokoni kalake fakasiteiki—mēmipasipi (vakai, 33.5 mo e 33.6)

33.4

ʻŪ Lekooti mo e Lipooti ʻa e Uōtí

33.4.1

Kau Pīsopelikí

ʻE tokangaʻi ʻe he pīsopé ʻa e tafaʻaki tauhi-lekooti ʻa e uōtí. ʻE lava ke ne tuku ha konga lahi ʻo e ngāué ni ki hono ongo tokoní mo e kau kalaké. Te ne fakapapauʻi ʻoku nau muimui ki he ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi founga ngāue lolotonga ʻa e Siasí.

33.4.2

Kalake ʻo e Uōtí

ʻOku totonu ke maʻu ʻe he uooti kotoa pē ha kalake ʻoku poto feʻunga mo ngāue mālohi. ʻOku fakaongoongoleleʻi ia ʻe he kau pīsopelikí kae vaheʻi ʻe ha taha ʻo e kau palesitenisī fakasiteikí pe ʻe ha aleaʻanga māʻolunga ne vahe ki ai. ʻOku totonu ke ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea ʻi ai haʻane lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga. Ko ha mēmipa ia ʻo e fakataha alēlea fakauōtí. Te ne kau atu ki he ngaahi fakataha fakauōtí ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he 29.2.

Ko e kalake fakauōtí ʻoku akoʻi ia ʻe he kau pīsopelikí pea mo e kau kalake fakasiteikí. ʻOkú ne ngāue fakatatau mo e fakahinohino ʻa e kau pīsopelikí. ʻE lava ke ui ha kau tokoni kalake fakauooti ke nau tokoni (vakai, 33.4.3

33.4.2.1

Ngaahi Fatongia Tauhi-Lekōtí

ʻOku ʻa e kalake fakauōtí, pe ha tokoni kalake ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení:

  • Fai ha tokoni fakataki ki he kau pīsopelikí.

  • Tauhi ha lekooti ʻo e ngaahi ngāue ne vahé mo e ngaahi tuʻutuʻuni ne fai ʻi he ngaahi fakataha takimuʻa fakauōtí.

  • Muimuiʻi e ngaahi ngāue ne vahé.

  • Fakapapauʻi ʻoku tonu mo taimi totonu ʻa e ngaahi lekōtí mo e ngaahi lipōtí.

  • Kumi e ngaahi ouau ʻoku fiemaʻu ke fakamafaiʻí (ratification) (vakai, 38.2.6 mo e 18.10.3).

ʻOku totonu ke maheni ʻa e kalake fakauōtí mo e ngaahi meʻangāue tauhi lekooti ʻa e Siasí (vakai, 33.0). Te ne ngāueʻaki e ngaahi meʻangāue ko ʻení ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau takí ʻa e:

  • Ngaahi fiemaʻu ʻa e kāingalotú mo e ngaahi houalotú.

  • Ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku maʻú, kau ai e ngaahi meʻa fakapaʻangá.

  • Ngaahi fetōʻaki, mālohinga, mo e vaivaiʻanga ʻo e uōtí.

  • Ngaahi tafaʻaki ʻoku fai ki ai e tokangá.

Ko e taimi ʻoku fakatahatahaʻi ai ʻa e ngaahi lipōtí ʻo e kau mai ʻa e kāingalotú, ʻe ngāue ʻa e kalaké mo e kau sekelitalí ke fakaleleiʻi ʻa e fanga kiʻi palopalema īkí. Te ne aleaʻi ʻa e ngaahi palopalema lalahí mo e pīsopé.

ʻE fakahinohino ʻe he kalake ʻo e uōtí pe ʻe ha tokoni kalake ki he kāingalotú ʻa e founga ke ʻilo ai e fakamatala ʻi honau memipasipí ʻi he Member Tools App. Te ne lava foki ʻo ʻoange kiate kinautolu ha tatau kuo paaki kapau ʻe fiemaʻu. ʻE fakalotolahiʻi ʻe he kau kalake fakauōtí ʻa e kāingalotú ke nau lipooti ha faʻahinga fehālaaki ʻi he fakamatala ʻi honau lekooti mēmipasipí.

ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi fatongia tauhi lekooti kehé ʻa e:

  • Fakapapauʻi ʻoku lekooti totonu mo taimi totonu ʻa e ngaahi ouaú.

  • Teuteuʻi ʻo e foomu Fokotuʻu ʻo e Kau ʻŌfisá ki he konifelenisi fakauōtí.

  • Lekooti ʻa e fakamatala ki he fakataha alēlea fakauooti ki he tuʻunga mēmipasipí (vakai, 32.9.6).

  • Ko hono tokangaʻi ʻo e ngaahi lekooti fakapaʻangá (vakai, 34.2.2).

ʻĪmisi
tāpuakiʻi ʻo ha pēpē

33.4.2.2

Ko hono Fakahinohinoʻi ʻo e Kau Kalaké mo e Kau Sekelitalí

ʻE fakahinohinoʻi ʻe he kalake fakauōtí ʻa e kau tokoni kalake fakauōtí pea mo e kau sekelitali ʻo e kōlomú mo e houalotú. Te ne tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e founga hoko tokoniʻi ʻe he fakamatala mei he ngaahi meʻangāue tauhi lekooti ʻa e Siasí ki he kau takí.

ʻOku tautautefito e mahuʻinga ʻo e fakahinohino ko ʻení ʻi he taimi:

  • Toki uiuiʻi foʻou ai ʻa e kau tokoni kalake fakauōtí pea mo e kau sekelitali fakahoualotú.

  • ʻOku fakahā ai ha meʻangaue tauhi lekooti foʻou ʻa e Siasí pe liliu.

  • Naʻe ʻikai fakakakato totonu ai e ngaahi lekōtí.

33.4.2.3

Lekooti Fakahisitōlia ʻo e Uōtí

Vakai, 33.7.

33.4.3

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe lava ke fili
Kau Tokoni Kalake ʻo e Uōtí

ʻE malava foki ke uiuiʻi ha kau tokoni kalake ʻo ka fie maʻu. ʻOku fakaongoongoleleʻi kinautolu ʻe he kau pīsopelikí kae uiuiʻi mo vaheʻi ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakasiteikí pe ʻe ha aleaʻanga māʻolunga ne vahe ki ai. ʻOku totonu ke maʻu ʻe he houʻeiki tangata ko ʻení ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pe Faka-ʻĒloné. ʻOku totonu foki ke nau maʻu ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga. Kapau ʻoku vahe ha tokoni kalake fakauooti ki he ngaahi meʻa fakapaʻangá, ʻoku totonu ke ne ʻosi maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻE ngāue e kau tokoni kalake ʻo e uōtí ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e kau pīsopelikí mo e kalake ʻo e uōtí.

Ka fiemaʻu, ʻe lava ke ui ha tokoni kalake ʻe taha ki he ngaahi fatongia ko ʻení takitaha:

  • Tokoni kalake fakauooti

  • Tokoni kalake fakauooti—meʻa fakapaʻangá (vakai, 34.2.2)

  • Tokoni kalake fakauooti—memipasipí (vakai, 33.5 mo e 33.6)

33.4.4

Kau Taki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Houalotú

ʻE tokangaʻi ʻe he kau taki fakakōlomú mo e fakahoualotú ʻa e tauhi ʻo e lekooti ʻo ʻenau ngaahi houalotú. ʻE lava pē ke nau vahe ki he kau sekelitalí ke nau fakahoko ʻa e konga lahi ʻo e ngāué ni. Te nau ngāue mo e kau sekelitalí ke fakapapauʻi ʻoku tonu mo taimi totonu ʻa e ngaahi lekōtí mo e ngaahi lipōtí.

33.5

Lipooti ʻo e Kau Mai ʻa e Mēmipá

ʻOku tokoni e ngaahi lipooti ʻo e kau mai ʻa e mēmipá, ki he kau takí ke tukutaha ʻenau tokangá ki he fakalakalaka pea mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e kāingalotú. Ko e taimi ʻoku lava aí, ʻoku totonu leva ke toe vakaiʻi fakaʻilekitulōnika ʻa e ngaahi lipooti ko ʻení kae ʻikai ʻi he pepá. Ko e taimi ʻoku fiemaʻu ai ha ngaahi lipooti kuo pākí, ʻoku totonu ke tokangaʻi fakalelei ke fakaʻapaʻapaʻi e totonu fakafoʻituitui ʻa e kāingalotú ʻaki e ngaahi lao maluʻi fakamatala fakalotofonuá.

33.5.1

Ngaahi Faʻahinga ʻo e Lipōtí

33.5.1.1

Lipooti ʻo e Maʻulotú

Ko e maʻulotu ʻi he ngaahi houalotu sākalamēnití mo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e ngaahi houalotú ʻi he Sāpaté ʻoku lekooti fakaʻilekitulōnika ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e LCR pe Ngaahi Meʻangāue ki he Mēmipá.

Houalotu Sākalamēnití. Ko e maʻulotu he sākalamēnití ʻoku lekooti fakauike ia ʻe he kalake ʻo e uōtí pe ʻe ha tokoni kalake fakauooti. Ko e laú ʻa e tokolahi ʻoku ʻi ai tonu ʻi he fakatahá pe mamata mai, ʻo kau ai e kau ʻaʻahí. Ko e kāingalotu ʻo e uōtí ʻoku ʻikai ke ʻi ai koeʻuhí ʻoku ʻi ai haʻanau ngāue naʻe vahe ke ō ʻo fakahoko pe ʻoku nau maʻulotu ʻi ha uooti kehé, ʻoku lau kinautolu he uooti ʻoku nau maʻulotu aí.

Ngaahi Fakataha ʻa e Kōlomú mo e Houalotú ʻi he Sāpaté. ʻOku lekooti e maʻulotú he uike takitaha ʻe he kau sekelitali mo e kau ʻetivaisa ʻo e kōlomú mo e houalotú. ʻE toe lava foki ke tokoni ʻa e kau taki ʻo e toʻutupú ʻi hono lekooti ʻo e maʻulotú. Ko e laú ʻa e tokolahi ʻoku ʻi ai tonu ʻi he fakatahá pe mamata mai, ʻo kau ai e kau ʻaʻahí. Ko e kāingalotu ko ia ʻoku ngāue ʻi he Palaimelí pe ko ha kau taki ʻo e toʻutupu ʻi he uōtí, ʻoku lau mo kinautolu foki, ʻoku nau maʻulotu. ʻOku lau ʻa e kāingalotu ʻoku maʻulotu ʻi ha uooti kehé ʻi he uooti ʻoku nau maʻulotu aí.

ʻE lava ke lekooti ʻe he kalake fakauōtí ʻa e maʻulotú maʻá ha faʻahinga houalotu pē.

33.5.1.2

Ngaahi Lipooti ʻo e ʻInitaviu Ngāue Fakaetauhí

Vakai, 21.3.

33.5.1.3

Lipooti Fakakuatá

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he mataʻifika kotoa pē ʻi ha lipooti ha taha ʻoku ʻi ai ʻene ngaahi fiemaʻu makehe (vakai, Hilamani 15:13). ʻE kumi fakahinohino ʻa e kau takí mei he ʻEikí, ʻi heʻenau fakakaukauʻi pe ko hai te ne fiemaʻu ʻenau tokoní.

ʻOku ʻi he Lipooti Fakakuatá ha fakamatala ʻaonga ʻe lava ke maʻu ai ʻe he kau takí ha ngaahi ʻilo ʻi heʻenau fekumi ki ha tataki fakalaumālie fekauʻaki mo ʻenau ngāue fakaetauhí. ʻOku maʻu ʻa e lipōtí ʻi he Meʻangāue ʻa e Mēmipá pe LCR.

ʻE vakai maʻu pē ʻa e kau taki fakasiteikí mo e fakauōtí ki he Lipooti Fakakuatá ke vakaiʻi e fakalakalaka ʻa e fakafoʻituituí. ʻOku ʻi he lipōtí ha fakamatala fekauʻaki mo e:

  • Ko e tuʻunga ʻo e lekomeni temipale ʻa e kāingalotu ʻosi maʻu ʻenitaumení mo e toʻutupú.

  • Kakai tangata taʻu 18–25 ʻoku lolotonga ngāue pe kuo nau ʻosi ngāue fakafaifekau.

  • Tuʻunga ʻo e ngaahi ʻinitaviu ngāue fakaetauhí (vakai, 21.3).

  • Kau teuteu kaumātuʻa ʻoku fiemaʻu tokoni ʻi he teuteu ke maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

  • Maʻulotu he Sāpaté ʻa e fānaú, toʻutupú, kau taautaha kei talavoú, mo e kakai lalahí (vakai, 33.5.1.1).

  • Ko e fakalakalaka ʻa e kāingalotu foʻou ne papitaiso mo hilifakinima ʻi loto he māhina ʻe 12 kuo hilí.

ʻOku lekooti ʻa e ngaahi ʻinitaviu kotoa pē ʻo e maʻulotú mo e ngāue fakaetauhí ʻi he Ngaahi Meʻangāue ʻa e Mēmipá pe LCR. ʻOku ʻotomētiki pē hono fakafonu ʻe he fakamatala ko ʻení ʻa e ngaahi konga ʻoku fekauʻaki ʻi he Lipooti Fakakuatá.

ʻE fakafonu mo fakahū ʻe he uooti kotoa pē ha Lipooti Fakakuata ki he hetikuota ʻo e Siasí. ʻE toe vakaiʻi ʻe he kalaké mo e pīsopé ʻa e lipōtí pea fakahū ia kimuʻa he ʻaho 15 ʻo e māhiná hili e fakaʻosinga ʻo e kuata taki taha.

ʻE lava ke toe vakaiʻi ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí ʻa e Lipooti Fakakuata ʻoku fakahū mai ʻe he uooti takitaha. ʻE tokoni ʻeni ke nau siofi ʻa e fakalakalaká mo ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻoku fiemaʻu ki ai ha tokoni mo ha fakahinohino. ʻE lava foki ke mamataʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea fakasiteikí ʻa e Lipooti Fakakuatá takitaha.

33.5.2

Lisi Mēmipasipí

ʻOku ʻoange ʻe he ngaahi meʻangāue tauhi lekooti ʻa e Siasí ki he kau takí ha faingamālie ke nau hū ai ki he ngaahi lisi mēmipasipí. ʻE lava ke tokoni e ngaahi lisi ko ʻení ki he kau takí ke nau ʻiloʻi:

  • Ko hai ʻa e kāingalotu ʻoku teʻeki ai ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻoku feʻunga ke nau maʻú.

  • Ko hai ha kau talavou mo ha kau finemui ʻoku feʻunga ke ngāue fakafaifekau.

  • Ko hai e toʻutupu ʻoku ʻikai haʻanau lekomeni temipale kei ʻaongá.

  • Ko e fē ʻa e toʻutupu ʻoku fiemaʻu ke fakataimi-tēpileʻi ke talanoa mo ha mēmipa ʻo e kau pīsopelikí.

ʻOku totonu ke maʻu ʻe he kau taki fakakōlomú mo e houalotú ʻa e lisi ʻo kinautolu ʻoku kau ʻi heʻenau kōlomú pe houalotú.

33.6

Lekooti Mēmipasipí

ʻOku ʻi he ngaahi lekooti mēmipasipí e hingoa ʻo e kāingalotú, fakamatala fetuʻutakí, fakaikiiki ʻo e ouaú, mo ha fakamatala mahuʻinga kehe. ʻOku totonu ke maʻu ʻe he uōtí ha lekooti mēmipasipi ʻo e mēmipa kotoa pē ʻoku nofo ʻi loto ʻi hono ngaahi ngataʻanga.

ʻOku totonu ke tauhi ʻae ngaahi lekooti memipasipí ʻi he uooti ʻoku nofo ai ʻa e mēmipá. Ko e ngaahi fakaʻatā makehé, ʻa ia ʻoku totonu ke tātātaha ʻene hokó, ʻe fiemaʻu ai e loto ʻa e kau pīsopé mo e kau palesiteni fakasiteiki ʻoku kau aí. Ke kole ha fakaʻatā makehé, ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he palesiteni fakasiteikí ʻa e LCR ke fakahū ʻa e kolé ki he ʻŌfisi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí.

Ko e ʻū lekooti mēmipasipí pē ʻa e founga ʻoku lekooti ai ʻa e ngaahi ouaú mo e ngaahi ngāue kehe ʻa e Siasí ʻi he ʻū lekooti tuʻumaʻu ʻa e Siasí. Ko ia ai, ʻe fakapapauʻi ʻe he pīsopé ʻoku tauhi ʻe he kau kalaké ha ngaahi lekooti totonu. Te ne toe fakapapauʻi foki ʻoku fakatonutonu ʻe he kau kalaké ʻa e fakamatalá ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e LCR. ʻOku fuʻu mahuʻinga ke fakahoko taimi totonu ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Lekooti e fakamatala ouaú.

  • Hiki ʻa e ngaahi lekooti ʻo e kāingalotu ʻoku hiki mai pe hiki atu mei he uōtí.

  • Faʻu ha lekooti moʻó e kāingalotu foʻoú mo e fānau foʻou ʻoku mēmipa ʻenau mātuʻá.

  • Lekooti e pekia ʻa ha mēmipa. (Kuo pau ke lekooti e pekia ʻa ha mēmipa kimuʻa pea toki lava ke fakahoko e ngaahi ouau fakatemipalé maʻana. Vakai, 28.1.)

  • Lekooti ʻa e malí mo e fakamatala ki he fāmilí.

ʻE fakapapauʻi ʻe he pīsopé pe palesiteni fakasiteikí ʻoku ʻi he uooti totonú ha lekooti mēmipasipi kimuʻa pea toki ʻinitaviu ha mēmipa ke ne maʻu:

  • Ha uiuiʻi faka-Siasi.

  • Ha lekomeni temipale.

  • Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki pē ke fakanofo ki ha tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ko iá.

Te ne toe fakapapauʻi foki ʻoku ʻikai ke ʻi he lekōtí ha taha ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Ha kiʻi tohi fakamatala fakatokanga

  • Ha fakamatala fakangatangata ki ha sila pe ouau

  • Ngaahi Fakangatangata pau ki he tuʻunga mēmipá

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai nofo kakato ai ha mēmipa ʻi he uōtí, ʻi ha taʻu ʻe taha. ʻI he tuʻunga ko iá, ʻe fetuʻutaki leva ʻa e pīsopé, pe ko hano tokoni ne vahe ki ai, ki he pīsope kimuʻá, kimuʻa pea toki fakahoko ha ʻinitaviu ke foaki ha lekomeni temipale pe ke fakaongoongoleleiʻi ke fakanofo ki ha tuʻunga ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Ko e taumuʻa ʻo e fetuʻutaki ko ʻení ke fehuʻi pe ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa fekauʻaki mo e tuʻunga moʻui tāú ʻoku mahuʻinga ke fakakaukauʻi. Kapau ʻe ʻilo ʻe ha tokoni ʻoku ʻi ai ha fakamatala ʻoku ʻikai totonu ke fakahāhāholo, te ne fakangata leva ʻa e talanoá. Te ne fakahā leva ki heʻene pīsopé ke fetuʻutaki ki he pīsope kimuʻá, kimuʻa pea toki fai e ʻinitaviú.

ʻOku ʻikai ha faʻahinga tuʻunga ia ʻe lava ke ʻoange pe fakahā ai e ngaahi lekooti memipasipí ki ha taha kehe ka ko e pīsopé pē pe ko ha kalake.

ʻE lava ke sio ʻa e kāingalotú ki he fakamatala ʻi he mēmipasipi ʻonautolú pe ʻo ha fānau kei iiki ʻoku nau kei nofo mo ia, ʻi he Member Tools App. ʻE lava foki ke nau kole ha tatau kuo ʻosi paaki ʻo e Fakamatala Fakaikiki honau ouaú mei he kalaké. Kapau ʻoku maʻu ai ha ngaahi fehalaaki, ʻe fakapapauʻi ʻe ha kalake ʻoku fakatonutonu ia ʻi he lekooti mēmipasipí.

Ko e ngaahi fakahinohino ki he founga hono faʻu ʻo ha lekooti mēmipasipí ʻoku maʻu ia ʻi he LCR. ʻOku toe maʻu foki mo e ngaahi fakahinohino ki he founga hono lekooti ʻo ha mali pe mate.

Ko e ngaahi tūkunga ʻoku ʻikai fakamatalaʻi ʻi he konga ko ʻení, ʻoku totonu ke fetuʻutaki ʻa e kau takí ki he Potungāue Tokoni Fakaemāmani Lahí pe ʻōfisi fakaʻēliá.

33.6.1

Hingoa ʻOku Fakaʻaongaʻi ʻi he Ngaahi Lekooti ʻo e Siasí

ʻOku totonu ke fakaʻaongaʻi e hingoa kakato fakalao ʻo e tokotahá, ʻo hangē ko hono tuʻutuʻuni ʻe he lao mo e anga fakafonuá, ʻi he ʻū lekooti mēmipapsipí pea mo e tohi fakamoʻoni ouaú.

33.6.2

Kāingalotu ʻo e Lekōtí

Ko e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení ko e kau mēmipa kinautolu ʻo e lekōtí pea ʻoku totonu ke ʻi ai hanau lekooti mēmipasipi:

  • Kinautolu kuo ʻosi papitaiso mo hilifakinimá.

  • Kinautolu ʻoku taʻu siʻi ange ʻi he taʻu 9 naʻe tāpuakiʻi ka ʻoku teʻeki papitaiso.

  • Kinautolu ʻoku ʻikai ala fakamāuá koeʻuhí ko ha ngaahi faingataʻaʻia fakaeʻatamai, ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau taʻu fiha.

  • Fānau teʻeki tāpuakiʻi ʻoku siʻi hifo he taʻu 9, kapau ʻoku fakatou hoko ʻa e ongo meʻa ko ʻení:

    • Kapau ʻoku mēmipa ha taha ʻi he ongo mātuʻá pe taha ʻo e ongo kuí, ʻi he Siasí.

    • Kapau ʻoku fakatou loto ʻa e ongomātuʻá ke faʻu hano lekooti. (Kapau ko e tokotaha pē he ongomātuʻá ʻokú ne maʻu e totonu fakalao ke tauhí, ʻe feʻunga pē ngofua mei he mātuʻa ko iá.)

Ko ha taha ʻoku taʻu 9 pe motuʻa ange ʻoku ʻi ai hano lekooti memipasipi ka ʻoku teʻeki ai papitaiso mo hilifiakinima, ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ia ʻo e lekōtí. Ka neongo ia, ʻe kei tauhi pē ʻe he uooti ʻoku nofo ai e tokotahá ʻa e lekooti memipasipí kae ʻoua kuó ne taʻu 18. ʻI he taimi ko iá, kapau ʻe fili ʻa e tokotahá ke ʻoua ʻe papitaiso, ʻe kaniseli leva ʻe he pīsopé ʻa e lekooti mēmipasipí. ʻE fie maʻu ha fakangofua mei he palesiteni fakasiteikí.

ʻOku ʻikai kaniseli ʻa e ngaahi lekōtí maʻanautolu kuo teʻeki ai papitaisó koeʻuhí ko ha faingataʻaʻia fakaeʻatamai tukukehe kapau ʻe kole ʻe he tokotahá pe ko ha tauhi fakalao, kau ai ha mātuʻa.

33.6.3

Lekooti ʻo e Kāingalotu Foʻou ʻo e Uōtí

ʻE fetuʻutaki ʻa e kalake pe ko ha tokoni kalake ʻo e uōtí ki he kau mēmipa foʻou ʻo e uōtí, ʻi he aʻu mai pē ʻa e ngaahi lekooti memipasipí, ke vakaiʻi pe ʻoku tonu ʻa e Fakamatala Ouau Fakafoʻituituí.

Ki ha fakahinohino fekauʻaki mo hono fakafeʻiloaki ʻo e kāingalotu foʻoú hili e maʻu honau lekōtí pe hili honau papitaiso mo hilifakinimá, vakai ki he 29.2.1.1.

33.6.4

Lekooti ʻo e Kāingalotu Kuo Hiki pe Mamaʻo Fakataimi mei ʻApí

ʻE maʻu ʻe he kau taki fakauōtí, kau tangata mo e kau fafine ngāue fakaetauhí, mo e kau kalaké, ʻa e tuʻasila foʻou ʻo e kāingalotú ʻi he taimi pē te nau ʻilo ai ʻoku fakakaukau ʻa e fāmilí ke hiki mei he uōtí. ʻE ʻave ʻe he kalaké ʻa e ngaahi lekōtí ki he uooti foʻoú, ʻi he taimi ʻoku hiki ai ʻa e kāingalotú. ʻE lava foki ke kole ʻe he kau kalaké ʻa e ngaahi lekooti ʻo e kāingalotu ʻoku hiki mai ki honau uōtí ʻi he taimi ʻoku teʻeki ʻomai ai e ngaahi lekōtí ʻe he uooti kimuʻá.

Kapau ʻoku ʻikai ke lava ʻe ha kalake ʻo ʻiloʻi e feituʻu kuo hiki ki ai e kāingalotú, ʻe ʻave leva ʻa e lekōtí ki he lisi Kumi ʻo e Kāingalotu ʻOku ʻIkai ʻIló ʻi he LCR. ʻE toutou vakaiʻi maʻu pē ʻe he kau taki e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá ʻa e lipooti ko ʻení mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku maʻú ke ʻiloʻi ʻaki. ʻE lava ke tokoni mo e toenga ʻo e kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea fakauōtí pe kau faifekaú.

Kapau ʻe maʻu e tuʻasila ʻo e mēmipá, ʻe ʻave leva ʻe he kalaké ʻa e lekōtí ʻo fakatatau ki ai. Kapau ʻoku ʻikai maʻu e tuʻasila ʻo e mēmipá hili hano fakaʻaongaʻi kotoa e ngaahi maʻuʻanga tokoní, ʻe maʻu ʻe he kalaké ha fakangofua ʻa e pīsopé ke fakafoki e lekōtí ki he hetikuota ʻo e Siasí.

ʻE kei vahe pē ʻa e ngaahi lekooti ʻi he lisi Kumi ʻo e Kāingalotu ʻOku ʻIkai ʻIló ki he uōtí, ka ʻoku ʻikai ke nau toe ʻasi ʻi he lisi mo e ngaahi lipooti ʻo e mēmipá, pea ʻoku ʻikai fakakau kinautolu ʻi he ngaahi sitetisitika ʻo e uōtí.

Ko e taimi kuo hiki ai ha mēmipa mei ha uooti ʻo laka hake ʻi he māhina ʻe tolú, ʻe hiki ʻe ha kalake ʻa e lekooti memipasipí ki he uooti foʻoú tuku kehe kapau ʻoku taumuʻa ʻa e mēmipá ke foki mai hili ʻene mavahe fakataimi ki ha ngāue fakafahaʻitaʻu pe ha ako ʻe ala lōloa ange ʻi he māhina ʻe tolú.

Ko e taimi ʻoku hiki ai ha taha mei ha uooti ʻo nounou ange ʻi he māhina ʻe tolu pea mo palani ke foki maí, ʻe tauhi pē ʻa e lekooti memipasipí ʻi he uōtí.

Ko e taimi ʻoku ʻikai fakapapauʻi ai ʻe he kau takí ʻa e lōloa ʻe mamaʻo ai ha tahá, te nau tauhi ʻa e lekōtí ʻi he uooti ʻe lava ke feau lelei taha ai e ngaahi fiemaʻu ʻa e mēmipá.

33.6.5

Lekooti ʻa e Mēmipa ʻo e ʻIuniti Kehé

Ko e lekooti memipasipi ʻo ha taha ʻe ala tauhi ia ʻi he uooti pē ʻe taha. Ko e pīsope pē ʻo e uooti ko iá te ne lava ʻo tokangaʻi hono fakatonutonu e lekooti mēmipasipí, fakahoko e ngaahi ouaú, mo fakahoko e ngaahi ʻinitaviu ʻo e mēmipá.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ʻe fiemaʻu ai ke lekooti e hingoa ʻo e mēmipá mo e fakamatala fetuʻutakí ʻi ha uooti hono ua (vakai ki he 33.6.11 mo e 33.6.13 ki ha ngaahi sīpinga). ʻI he ngaahi meʻa pehení, ʻe faʻu leva ʻe he kalake ʻo e uooti fika uá ha lekooti mavahe mei he uōtí, ʻo e mēmipá. Te ne fakaʻaongaʻi ʻa e LCR ke faʻu ʻaki ʻa e lekooti ko ʻení.

ʻE lava ke maʻu ʻe he kāingalotu ʻoku ʻi ai hano lekooti mavahe mei he ʻiunití ha uiuiʻi ʻi he uooti ko iá. ʻOku toe fakakau foki kinautolu ʻi he ngaahi tohi tuʻasila mo e ngaahi tohi taliui ʻa e uōtí.

33.6.6.

Lekooti ʻo e Kāingalotu ʻOku Ngāue Mavahe mei Honau Uooti Fakasiokālafí

33.6.6.1

Lekooti ʻo e Kāingalotu ʻoku ʻi ai Hanau Ngaahi Fatongia Kehe ʻi he Siasí

Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi fatongia faka-Siasi ʻo e kāingalotú mavahe mei honau uooti fakasiokālafí, ʻe tauhi pē honau lekooti memipasipí mo e fakamatala fakapaʻangá ʻi he uooti fakasiokālafí. Kapau ʻe fiemaʻu ʻi he ngaahi fatongiá ke hiki ʻa e kāingalotú mei honau uooti fakasiokālafí ʻi ha māhina ʻe tolu pe toe lōloa ange pea kapau ʻoku hiki fakataha mo kinautolu ʻenau fānaú, ʻe hiki honau lekooti memipasipí ki he uooti foʻoú. (Vakai, 33.6.4.)

33.6.6.2

ʻŪ Lekooti ʻo e Kau Faifekau Taimi Kakató

Vakai, 24.6.2.8

33.6.7

Lekooti ʻo e Kau Taautaha Lalahi Kei Talavoú

ʻE lava ke fili ʻa e kau taautaha lalahi kei talavou ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 18 ki he 30 pe te nau kei mēmipa ʻi honau uooti fakasiokālafí pe ʻi ha uooti TKT kapau kuo ʻosi fokotuʻu ha uooti pehē ʻi honau ʻēliá. Kapau te nau fili ha uooti TKT, te nau ō ki he uooti kuo vahe ki he ngaahi ngataʻanga ʻoku nau nofo aí. Te nau toe fakahā foki ki he pīsopé ʻa honau uooti fakasiokālafí. ʻE tauhi pē ʻa e lekooti mēmipasipí ʻi he uooti ʻoku nau maʻulotu aí.

ʻOku toe fakaʻaongaʻi foki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he kau taautaha lalahi ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 31 ki he 45 ʻa ia ʻoku nau fili ke hoko ko ha mēmipa ʻo ha uooti ʻo e kau taautaha lalahi kei talavoú.

Kapau ʻoku palani ha taautaha lahi kei talavou ke ʻalu fakataimi ki ha uooti (hangē ko ʻení, lolotonga ʻene ʻi he akó), ʻe tauhi pē ʻa e lekooti mēmipasipí ʻi he uooti ʻokú ne ʻalu ki aí. ʻI hano fakangofua ʻe he mēmipá, ʻe lava ʻe he kalake ʻo e uooti ʻoku nofo ai e fāmili ʻo e mēmipá ʻo faʻu ha lekooti mavahe mei he ʻiunití maʻana (vakai, 33.6.5).

33.6.8

Lekooti ʻo e Kāingalotu ʻOku Nofo Falemahaki pe ʻApi Tauhiʻanga ʻo e Kau Toulekeleká

Ko e lekooti ‘o e kāingalotu ‘oku nofo ʻi he ngaahi falemahakí pe ʻapi ʻoku tauhi ai e kau toulekeleká, ʻoku totonu ke tauhi ʻi he uooti ko ē te ne lava ʻo tokoniʻi lelei taha kinautolú. ʻI he ngaahi meʻa lahi, ko e uooti pē ia ʻoku tuʻu ai ʻa e falemahakí pe tauhiʻanga ʻo e kau toulekeleká.

33.6.9

Lekooti ʻo e Kāingalotu ʻi he Ngāue Fakakautaú

Ko ʻene hū pē ha mēmipa ki he ngāue fakakautaú ke ako, ʻe tauhi ʻa e lekooti mēmipasipí ʻi he uooti fakasiokālafí kae ʻoua kuo vahe ki ha feituʻu ʻe ngāue lōloa ange ai. ʻOku totonu ke fetuʻutaki ʻi he taimi ko iá ʻa e mēmipá ki hono uooti fakasiokālafí ʻo ʻoange ʻa e hingoa mo e tuʻasila ʻo e uooti foʻoú.

33.6.10

Lekooti ʻo e Kāingalotu ʻOku Faingataʻaʻia Fakaeʻatamaí

Ko ha taha ʻoku taʻu 8 pe motuʻa ange ʻoku faingataʻaʻia fakaʻatamai, ʻe talanoa ʻa ʻene ongomātuʻá (ʻi he feituʻu ʻe lava aí) mo e pīsopé ke fakafuofuaʻi pe ʻoku ala haʻisia ʻa e toktahá. Kapau ʻe pehē ʻoku ʻikai ʻikai ala haʻisia, ʻe fokotuʻu ʻe he pīsopé pe kalaké ʻa e “ʻIkai Haʻisia” ʻi he konga ʻo e papitaisó ʻi he lekooti memipasipi ʻo e tokotahá he LCR. ʻOku ʻikai kaniseli ʻa e lekōtí. ʻOku ʻikai fiemaʻu e ngaahi ouaú ia ki ha taha ʻoku fakahaaʻi ʻi hono lekōtí ʻoku ʻikai ke ne haʻisia.

ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku toki talanoa kimui ai ha taha, mo ʻene ongomātuʻá, pea mo e pīsopé pea toki pehē ʻoku haʻisia ʻa e tokotahá, hili ia hono fakaʻilongaʻi ʻi he lekōtí ʻoku “ʻIkai Haʻisia.” ʻI he tuʻunga ko iá, ʻe lava ʻe he pīsopé pe kalaké (ʻi ha fakangofua ʻa e pīsopé) ke toʻo ʻa e fakaʻilonga “ʻIkai Haʻisiá.”. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai, 38.2.4.

33.6.11

Lekooti ʻo e Kāingalotu ʻOku Tuli pe Palopalema ʻEnau Fanongó

Ko e kāingalotu ko ia ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e talanoa fakaʻilonga nimá, mo e kau mēmipa tonu honau fāmilí pe tauhi fakalaó, te nau lava ʻo fili ke ʻai ʻenau lekooti mēmipasipi ʻi he Siasí ʻi ha taha ʻo e ngaahi feituʻu ko ʻení:

  • Ko honau uooti fakasiokālafí

  • Ko ha uooti moʻó e kau tulí mo e ʻikai lelei e fanongó ʻoku nofo ʻi loto ʻi hono ngaahi ngataʻangá.

  • Ko ha uooti ʻokú ne tokangaʻi ha kulupu kāingalotu ʻoku tuli pe ʻikai lelei e fanongó ʻoku nofo ʻi loto ʻi ha feituʻu fakasiokālafi pau kuo fakamahino ʻe he palesiteni fakasiteikí pe Palesiteni Fakaʻēliá.

ʻI he tūkunga ko ʻení, ʻe lava ke ʻi ha ʻiuniti ʻe taha e lekooti fakafoʻituituí pe fakafāmilí ka nau ʻi ha ʻiuniti mavahe kinautolu. Hangē ko ʻení, ʻe lava ha konga ʻo e fāmilí ke tauhi honau lekōtí ʻi ha ʻiuniti ʻo e kau tulí mo ʻikai lelei e fanongó, ka nau hoko kinautolu ko ha kāingalotu mavahe ʻi honau ʻiuniti fakasiokālafí. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai, 33.6.5.

ʻE lava e kāingalotu ʻoku tuli mo ʻikai lelei e fanongó ʻo maʻulotu fakaʻilekitulōnika ʻi ha ngaahi uooti pe ngaahi kulupu kuo ʻosi fokotuʻu, mavahe mei he feituʻu fakasiokālafi ʻo e kāingalotú. Te nau lava ʻo fai ia neongo kapau ʻoku ʻikai ke ʻi he ʻiuniti ko iá honau lekōtí. Kimuʻa pea nau toki maʻulotú, ʻoku totonu ke nau fetuʻutaki ki he pīsope ʻo e uōtí ʻo fakahā ange ʻenau fie maʻulotu aí.

33.6.12

Lekooti ʻo e Fānau Ohí

ʻE toki lava pē ke faʻu pe fakatonutonu ha lekooti ʻo ha fānau ohi hili hano aofangatuku ʻo ha ohi fakalao. ʻOku totonu ke tatau ʻa e hingoa ʻi he lekooti mēmipasipí mo e tuʻutuʻuni fakalao ki he ohí. ʻE lava ke fakatonutonu ʻa e lekooti ʻo e ongomātuʻa ohí ʻi he hili hano aofangatuku ʻo e ohi fakalaó.

33.6.13

Lekooti ʻo e Fānau ʻa e Mātuʻa Kuo Veté

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi lekooti mēmipasipi kotoa ʻa e hingoa fakalao ʻo ha taha, ʻo hangē ko hono fakaʻuhingaʻi ʻe he lao fakalotofonuá pe anga fakafonuá. ʻOku kau heni e fānau ʻa e ngaahi mātuʻa kuo vete malí. ʻOku totonu foki ke lekooti ʻa e hingoa fakalao ʻi he lekooti mēmipasipí ʻi he ngaahi tohi fakamoʻoni tāpuakí mo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku faʻa maʻulotu e fānau kuo vetemali ʻenau mātuʻá ʻi he uooti fakatouʻosi ʻa e mātuʻá. Neongo ko e ʻiuniti pē taha te ne tauhi mo fakatonutonu e lekooti mēmipasipi totonu ʻo ha fānau, ka ʻe lava pē ke faʻu ha lekooti memipasipi mavahe mei he ʻiunití ʻi ha uooti kehe ʻoku maʻulotu ai (vakai, 33.6.5). ‘Oku lava heni ke fakakau ʻa e hingoa mo e fakamatala fetuʻutaki ʻo ha fānau ʻi he lisi fakauōtí mo e taliui fakakalasí.

ʻE lava ke maʻu ʻe he fānau ʻoku mēmipa ʻi ha ʻiuniti kehe honau lekōtí, ha uiuiʻi ʻi he ʻiuniti ko iá. ʻOku tokoni ʻeni ʻo fakapapauʻi ʻoku fakakau kinautolu pea mo nau lava ʻo kau kakato ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau ʻi ai.

33.6.14

Lekooti ʻOku Tānaki Atu ha Kiʻi Fakamatala Makehe Ki Aí

Vakai, 32.14.5.

33.6.15

Fehikitaki ʻa e Ngaahi Fakangatangata ʻi he Lekooti Mēmipasipí

Kapau ʻe hiki ha mēmipa ʻoku lolotonga ʻi ai hano fakataputapui ʻi hono tuʻunga mēmipá pe ha meʻa mamafa ʻoku fai ki ai ha tokanga, ʻe lava ke fokotuʻu ʻe he pīsopé pe ha kalake kuo fakamafaiʻi ha fakangatangata ʻo ʻene hikí ʻi he lekooti memipasipí. Te ne fakaʻaongaʻi ʻa e LCR ke fai ʻeni.

Ko ha lekooti ʻoku ʻi ai ha fakangatangata ki he hikí he ʻikai ʻave ia ki ha uooti foʻou kae ʻoua kuo fakangofua ʻe he taki lakanga fakataulaʻeiki naʻá ne fokotuʻu ʻa e fakangatangatá ke toʻo.

33.6.16

Lekooti Mei he Faile “ʻIkai ʻIlo e Tuʻasilá”

ʻOku faʻa maʻu ha mēmipa he taimi ʻe niʻihi hili hano maʻu hono lekōtí ʻi he faile “tuʻasila ʻikai ʻiloʻí” ʻi he hetikuota ʻo e Siasí. ʻI he tūkunga ko ʻení, ʻe kole ʻe he kalake fakauōtí ʻa e lekōtí ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e LCR. ʻE kau ʻi he lekōtí ha kiʻi pōpoaki ʻo poupouʻi ʻa e kau pīsopelikí, kau taki fakakōlomú mo fakahoualotú ke nau ʻaʻahi ki he tokotahá ʻi he vave tahá pea ke nau fakafeohi ki ai. ʻE lava foki ke kole ki he kau faifekau taimi kakató ke nau ʻaʻahi mo fakafeohi ki he kāingalotu ko ʻení.

33.6.17

Ko Hono Lekooti mo Fakatonutonu ʻo e Fakamatala Ouaú

Vakai, vahe 18.

33.6.18

Ko Hono Lekooti mo Fakatonutonu ʻo e Fakamatala Fakapuleʻangá

Vakai, 33.6.

33.6.19

ʻAotitaʻi ʻo e Lekooti Mēmipasipí

ʻE fakapapauʻi ʻe he kalake fakasiteikí pe ʻe ha tokoni kalake fakasiteiki ʻi he taʻu kotoa, ʻoku fakahoko hano ʻaotita ʻo e ʻū lekooti memipasipí ʻi he uooti takitaha ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e LCR. ʻE lava ke ui ʻe he palesiteni fakasiteikí mo ha niʻihi kehe ʻoku nau taukei ʻi he tauhi lekooti mēmipasipí ke nau tokoni ʻi he ʻaotita ko ʻení. ʻOku totonu ke kakato ʻa e ʻaotitá kimuʻa he ʻaho 30 ʻo Sune ʻo e taʻu taki taha.

33.7

Lekooti Hisitōliá

33.7.1

Hisitōlia ʻo e Uōtí mo e Siteikí

Kuo fekauʻi ʻe he ʻEikí “ke tohi mo tauhi ha hisitōlia ʻo e meʻa mahuʻinga kotoa pē” fekauʻaki mo Hono Siasí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69:3; vakai foki, veesi 5; ʻAlamā 37:2).

Kuo pau ke hiki ʻe he ʻiuniti takitaha ʻi he Siasí ha fakamatala ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga kotoa fekauʻaki mo e ʻiunití. ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení ʻa e ngaahi fakamatala fakahisitōlia mei he kau taki ʻo e ʻiunití. Ko hono ʻilo ʻo e ngaahi meʻa mahuʻingá ʻoku fakahoko lelei taha ia ʻaki hano:

  • Fakakaukau ki he ngaahi ngāue ke tokoniʻi e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí.

  • ʻIloʻi ʻo e ngaahi aʻusia mahuʻinga ʻokú ne fakahaaʻi e tākiekina ʻa e ʻOtuá ʻi he moʻui ʻo ʻEne fānaú.

Ko ha ngāue fakalaumālie ʻa hono tauhi ha hisitōliá, he te ne fakamālohia e tui ʻa kinautolu ʻoku nau tohi mo lau iá. ʻE fakatupulaki e tuʻunga lelei ʻo e hisitōliá ʻi hono hiki e ngaahi talanoa ʻo e taʻú kakato.

ʻOku ʻomi ʻe he kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e houalotu ʻi he siteikí mo e uōtí ha ngaahi talanoa ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Unit History tool ʻi he ChurchofJesusChrist.org. ʻOku ʻa e kau kalake fakasiteikí mo fakauōtí ʻa e tefitoʻi fatongia ke fokotuʻutuʻu mo fakafekauʻaki ʻa e ngāue ko ʻení. ʻE lava ke ui ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí mo e kau pīsopelikí ha mataotao fakahisitōlia ʻi he siteikí pe uōtí ke tokoni. ʻOku lava ke maʻu atu ha ngaahi fakahinohino lahi ange ʻi he Quick Start Guide.

ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kāingalotú ʻa e meʻangāue ki he Hisitōlia ʻo e ʻIunití ke sio ki he ngaahi talanoa kuo pulusi ʻe honau kau taki fakauōtí mo fakasiteikí. ʻOku tauhi ʻe he Siasí ʻi he taimi pē ko iá ʻa e ngaahi talanoa kuo pulusí.

33.7.2

Hisitōlia ʻo e Siasí

ʻOku filifili ʻe he Potungāue Hisitōlia ʻo e Siasí ha ngaahi lekooti fakahisitōlia, kau ai ha ngaahi lekooti fakataautaha, ʻaati, mo e ngaahi meʻa fakahisitōlia “ʻe ʻaonga ki he siasí, pea ki he ngaahi toʻu tangata tupu haké” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69:8). ʻE lava ke ʻave ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e mahuʻinga fakahisitōlia ʻo e ngaahi lekōtí ki he:

Church History Library

15 East North Temple Street

Salt Lake City UT 84150‑1600

Telefoni: 1-801-240-5696

ʻĪmeili: history@ChurchofJesusChrist.org

33.8

Ko e Tuʻunga ʻIkai Fakahāhāholo ʻo e Ngaahi Lekōtí

Ko e ʻū lekooti ʻo e Siasí ʻoku ʻikai totonu ke fakahāhāholo, tatau ai pē pe ʻoku tuʻu ʻi ha pepa pe fakakomipiuta. ʻOku kau heni ʻa e:

  • ʻŪ lekooti mēmipasipí.

  • ʻŪ lekooti fakapaʻangá

  • Meʻa mei he ngaahi fakatahá

  • Ngaahi foomu mo e ngaahi fakamatala fakapepa (kau ai e ngaahi lekooti ʻo e ngaahi fakataha alēlea ki he tuʻunga mēmipá).

  • ʻŪ fakamatala mei ha ngaahi ʻinitaviu fakafoʻituitui.

Kuo pau ke maluʻi ʻe he kau takí mo e kau kalaké ʻa e lekooti ʻo e Siasí ʻaki hono feʻaveʻaki, tauhi, pea mo fakaʻauha kinautolu ʻi ha founga ʻokú ne maluʻi e totonu ʻa e fakafoʻituituí. ʻE fakapapauʻi ʻe he kau takí ko e fakamatala ʻoku maʻu mei he kāingalotú ʻoku:

  • Fakangatangata pē ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he Siasí.

  • Fakaʻaongaʻi pē ki he ngaahi taumuʻa faka-Siasi kuo fakangofuá.

  • ʻOange pē kiate kinautolu kuo fakamafaiʻi ke nau fakaʻaongaʻí.

Ko e fakamatala ʻoku tauhi fakaʻilekitulōniká ʻoku malu mo maluʻi lelei (vakai, 33.9.1). ʻE fakapapauʻi ʻe he kau takí ʻoku ʻikai ngāue ʻaki e fakamatala peheé ki ha ngaahi taumuʻa fakataautaha, fakapolitikale pe fakakomēsiale. Ko e fakamatala mei he ʻū lekooti ʻa e Siasí, kau ai e fakamatala fakahisitōliá, he ʻikai ʻoange ki ha taha fakafoʻituitui pe ngaahi kautaha ʻoku nau fai ha fakatotolo pe savea (vakai, 38.8.37).

Kuo pau ke muimui ʻa e kau takí mo e kāingalotú ki he ngaahi fakahinohino ʻi he 38.8.13 ke maluʻi e ngaahi tohi tuʻasila ʻo e siteikí mo e uōtí.

33.9

Tokangaʻi ʻo e Lekōtí

ʻOku totonu ke fokotuʻu ʻe he kau taki ʻo e siteikí mo e uōtí ʻa hono tokangaʻi lelei ʻo e lekōtí ko ha konga ia ʻo ʻenau founga tauhi lekōtí. ʻOku fakamatalaʻi atu ha tafaʻaki mahuʻinga ʻe tolu ʻo hono tokangaʻi ʻo e ʻū lekōtí ʻi he konga ko ʻení.

33.9.1

Maluʻi

ʻOku totonu ke maluʻi ʻa e ngaahi lekooti, ngaahi lipooti, mo e fakamatala kotoa pē ʻa e Siasí ke ʻoua naʻa fai ha hū, ha liliu, fakaʻauha, pe tukuange ki tuʻa taʻe-fakamafaiʻi. ʻOku totonu ke tauhi ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi ha feituʻu malu. Ko e ngaahi lekooti mātuʻaki pelepelengesí, kau ai e meʻa ʻoku paaki mei he komipiutá, ʻoku totonu ke tauhi ʻi ha toloa pe kapineti ʻoku lokaʻi ʻi he ʻōfisi ʻo e takí ʻi he taimi ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi aí.

Ko e feituʻu ʻe lava aí, ʻoku totonu ke maluʻi fakaʻilekitulōnika ʻa e ngaahi tatau ʻo e lekōtí, ngaahi lipōtí mo e ngaahi fakamatalá mo maluʻi ʻaki ha ngaahi lea fufū. Ko e ngaahi meʻangāue ʻa e Siasí ʻoku mole pe kaihaʻasí ka ʻoku tauhi ai e fakamatala fakamītiá, ʻoku totonu ke lipooti ʻi he vave tahá ʻi he incidents.ChurchofJesusChrist.org. ʻOku totonu foki ke lipooti hono ngāue hala ʻaki e fakamatala ʻo e Siasí.

33.9.1.1

Ngaahi Hingoa Ngāué mo e Lea Fufuú

ʻOku ʻikai totonu ke teitei fevahevaheʻaki ʻe he kau palesiteni fakasiteikí, kau pīsopé, mo e kau taki kehé ʻenau hingoa ngāué mo e lea fufuú mo e kau tokoní, kau kalaké, kau sekelitali pulé, pe ha toe niʻihi kehe. ʻOku ʻikai foki totonu ke nau tauhi ia ʻi ha ngaahi meʻangāue ʻe lava ke ʻilo pe maʻu ʻe he niʻihi kehé.

Ko e ngaahi lea fufuú ʻoku totonu ke mataʻitohi ʻe 12 pe lōloa ange pea ʻoku ʻikai totonu ke mateʻi ngofua. ʻOku poupouʻi mālohi ʻa e kau takí ke nau fakaʻatā ʻa e fakapapauʻi sitepu uá (ʻoku toe ʻiloa ko e multifactor authentication) ʻi heʻenau ʻakauni faka-Siasí ʻi he taimi ʻe lava aí.

33.9.1.2

ʻŪ Komipiuta ʻOku Fakaʻaongaʻi Fakatokolahí mo e Tauhiʻanga Fakamatalá

ʻOku ʻikai totonu ke tauhi ʻe he kau takí mo e kau kalaké ʻa e memipasipí pe fakamatala fakapaʻangá ʻi ha komipiuta ʻe lava ke hū ki ai ha niʻihi kehe ʻoku ʻikai fakamafaiʻi ke nau maʻu e fakamatala ko ʻení.

33.9.1.3

Malu ʻo e Fakamatala Fakatāutahá

ʻOku lahi ha ngaahi fonua kuo nau fokotuʻu ha ngaahi lao maluʻi fakamatala ʻokú ne puleʻi hono ngāue ʻaki e fakamatala fakafoʻituituí. ʻOku kau heni e fakamatala ʻi he lekooti mēmipasipí mo e ngaahi lekooti kehe ʻa e Siasí ʻoku ʻiloʻi ai e niʻihi fakafoʻituituí. Ko e kau taki ko ia ʻoku ʻi ai haʻanau fehuʻi fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi lao maluʻi ʻo e fakamatalá ki hono tokangaʻi fakalotofonua ʻo e ngaahi lekooti ʻa e Siasí, ʻe lava ke nau fetuʻutaki ki he ʻōfisi ʻo e Siasí ki he maluʻi ʻo e meʻa fakafoʻituituí ʻi he DataPrivacyOfficer@ChurchofJesusChrist.org..

33.9.2

Pukepuke ʻo e kau uluí

ʻOku totonu ke tauhi pē ʻa e ngaahi lekōtí ʻo fakatatau ki hono fiemaʻu ki he meʻa fakatakí, fakalaó, mo fakahisitōliá. ʻOku totonu ke tauhi e ʻū lekooti fakapaʻangá ʻi ha taʻu ʻe tolu ʻo kau ai mo e taʻu lolotongá. Ko ha kau taki ʻoku ʻi ai haʻanau fehuʻi fekauʻaki mo hono lōloa hano tauhi e ngaahi lekōtí, ʻoku totonu ke nau fetuʻutaki ki he Potungāue Tokoni Fakaemāmani Lahí pe ʻōfisi fakaʻēliá.

33.9.3

Ko Hono Fakaʻaongaʻí

Ko e ʻū lekooti ko ia kuo ʻikai toe fakaʻaongaʻi pe fiemaʻú, ʻoku totonu ke fakaʻauha kinautolu ʻi ha faʻahinga founga he ʻikai toe lava ʻo maʻu ai ʻa e fakamatalá pe toe lava ke fakatahatahaʻi. Ko e taimi ʻoku fakaʻauha ai ha lekooti memipasipi pe fakamatala fakapaʻanga he komipiutá, kuo pau ke fakapapauʻi ʻe he takí he ʻikai toe lava ʻo maʻu ʻi ha toe faʻahinga founga.

Ko e ngaahi lekooti ʻe ʻi ai hanau mahuʻinga fakahisitōliá ʻoku ʻikai totonu ke laku, fakaʻuha, pea tuku ʻi he maʻuʻanga tokoni fakauōtí (laipelí). ʻE lava ke fakahoko e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e mahuʻinga fakahisitōlia ʻo e ngaahi lekōtí ki he Laipeli Fakahisitōlia ʻo e Siasí (vakai, fakamatala ki he fetuʻutakí ʻi he 33.7.2

33.10

Mataotao Fakatekinolosia ʻi he Siteiki mo e Uōtí

ʻE ui ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí ha mēmipa ʻe toko taha pe lahi ange ʻi he siteikí ke nau hoko ko ha kau mataotao fakatekinolosia fakasiteiki. ʻE lava ke ui ʻe he kau pīsopelikí ha mēmipa ʻe toko taha pe tokolahi ange ʻi he uōtí ke nau hoko ko ha kau mataotao fakatekinolosia fakauooti. ʻE lava ke fua ʻe he houʻeiki tangatá, houʻeiki fafiné, mo e toʻutupú ʻa e ngaahi uiuiʻi ko ʻení.

Ko e kau mataotao fakatekinolosia fakasiteikí te nau ngāue ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e kalake fakasiteikí. ʻE ngāue ʻa e kau mataotao fakatekinolosia ʻo e uōtí ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e kalake fakauōtí pe sekelitali pulé, fakatautau mo e tuʻutuʻuni ʻa e pīsopé. ʻE lava ke kau ʻi honau ngaahi fatongiá ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Tokoni ki he kau taki ʻo e siteikí pe uōtí ʻi he ngaahi fiemaʻu fakatekinikalé.

  • Akoʻi e kāingalotú ʻi he founga ke maʻu mo fakaʻaongaʻi ai e mītia, apps, mo e ngaahi meʻangāue fakatekinolosia kehe ʻa e Siasí, kau ai e FamilySearch.org.

  • Poupouʻi e kau taki mo e kau faiako ʻoku nau fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻangāue fakatekinolosiá ke fakahoko honau uiuiʻí.

  • Tokangaʻi e fakamafola fakaʻinitanetí ʻo e ngaahi fakatahá mo e ngaahi kalasí maʻanautolu ʻoku ʻikai lava mai ki aí (vakai, 29.7)..

ʻIkai ngata ai, ʻoku ʻa e mataotao fakatekinolosia ʻa e siteikí ʻa e ngaahi fatongia ko ʻeni ki hono tokangaʻi ʻo e ʻū komipiuta ʻa e Siasí ʻi he siteikí, kau ai mo ē ʻoku ʻi he ngaahi senitā FamilySearch:

  • Fakahoko ha fakahinohino mei he kau palesitenisī fakasiteikí fekauʻaki mo hano fokotuʻu, vahevahe, toe vahevahe foʻou, pea mo hono fakataimi tēpileʻi e ngaahi komipiuta kotoa ʻa e siteikí.

  • Tauhi ha fakamatala ʻo e ʻū komipiutá, ko honau fiká, mōtoló, lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku lava ke tauhi ʻi aí mo e ngaahi feituʻu ʻoku nau ʻi aí ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.

  • Fakapapauʻi ʻoku malu ʻa e (1) ʻū komipiutá, polokalamá, mo e fakamatala ʻoku ʻikai fakahāhāholó mo (2) hiki maʻu pē ha tatau ʻo e ngaahi fakamatalá.

  • Maheni mo e ngaahi tuʻutuʻuni fakalūkufua ki he ʻū komipiuta ʻa e Siasí (vakai, 38.8.10).

  • Maheni mo e ngaahi fakahinohino ki he founga maʻu mai mo hono tokangaʻi ʻo e ʻū komipiuta ʻa e Siasí.

Ka fiemaʻu, ʻe fakafekauʻaki ʻe he kau mataotao fakatekinolosia ʻo e siteikí e ngāue ʻa e kau mataotao fakatekinolosia ʻo e uōtí. ʻOku nau toe fai foki e fakahinohinó.