Tusitaulima ma Valaauga
31. Faatalanoaga ma Isi Fonotaga ma Tagata o le Ekalesia


“31. Faatalanoaga ma Isi Fonotaga ma Tagata o le Ekalesia,” Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (2020).

“31. Faatalanoaga ma Isi Fonotaga ma Tagata o le Ekalesia,” Tusitaulima Aoao.

Ata
alii o loo faatalofa

31.

Faatalanoaga ma Isi Fonotaga ma Tagata o le Ekalesia

31.0

Faatomuaga

Sa masani ona auauna atu Iesu Keriso i isi taitoatasi (tagai, mo se faataitaiga i le, Ioane 4:5–26; 3 Nifae 17:21). E alofa o Ia i fanau taitoatasi a le Atua. E fesoasoani o Ia ia i latou taitoatasi.

I le avea ai ma se taitai o le Ekalesia ma se auauna a Iesu Keriso, ua e maua foi avanoa e fesoasoani ai i fanau a le Atua, taitoatasi, i lo latou alualu i luma faaleagaga. O se tasi o auala taua e mafai ona e faia ai lenei mea e ala lea i faatalanoaga ma isi fonotaga faafesagai taitoatasi. O nisi o au auaunaga e sili ona anoa o le a tupu i le faafesagai taitoatasi. I nei faatulagaga, e mafai ona e tuuina atu le alofa faaKeriso, ma sii i luga “lima ua tautau i lalo” ma faamalolosia “tulivae ua vaivai” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 81:5).

I le mataupu lenei, o le upu faatalanoaga e faasino i se fonotaga i le va o se taitai ma se tagata e filimaoti ai pe tatau i le tagata ona auai i le faatinoga o se sauniga po o le maua o se valaauga (tagai i le 31.2). I se tulaga lautele, o nei faatalanoaga e faatautaia e se tasi o le au epikopo po o le au peresitene o le siteki. O le upu faatalanoaga e faasino foi i faatalanoaga o auaunaga e faatautaia e se tasi o le au peresitene o le Aualofa po o le korama a toeaina (tagai i le 21.3).

E faaopoopo atu i nei faatalanoaga, e tele isi mafuaaga e mafai ona feiloai ai se taitai o le Ekalesia ma tagata taitoatasi o le Ekalesia (tagai i le 31.3). Mo se faataitaiga, e masani ona faatulaga e le au epikopo ia fonotaga ma talavou taitasi i le uarota (tagai i le 31.3.1). E tusa lava pe e te le auauna atu i se au epikopo, e mafai e le epikopo ona talosagaina oe e feiloai ma se tagata o le au paia o loo manaomia ona tuuina atu i ai le lagolago faifai pea ma le auaunaga. Po o se tagata o le Ekalesia e mafai ona sau ia te oe pe a feagai o ia ma se luitau faaletagata lava ia pe faaleaiga.

E mafai ona fesoasoani lenei mataupu i taitai uma o e maua avanoa e feiloai ai ma tagata taitoatasi. O nei taitai e mafai ona aofia ai taitai o le Aualofa, korama a toeaina, ma Tamaitai Talavou, uso ma tuafafine o auaunaga, po o isi e tofia e le epikopo.

31.1

Mataupu Faavae e Taialaina Ai

31.1.1

Saunia Faaleagaga

Afai ua ia te oe le tiutetauave e feiloai ai ma se tagata o le au paia, o le a faamanuiaina oe e le Alii i musumusuga e te manaomia pe a e sailia. Saunia oe lava faaleagaga e ala i le tatalo, suesueina o tusitusiga paia, ma le ola amiotonu. Faalogo i musumusuga a le Agaga Paia. O le a Ia taialaina oe i uunaiga, mafaufauga, ma lagona. E mafai ona Ia fesoasoani ia te oe ia manatua aoaoga sa e suesueina i tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso e gata ai ia e mafai ona fesoasoani i le tagata o loo oulua fono faatasi (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:85; 100:5–8).

Ua i ai i le Potutusi o le Talalelei se tuufaatasiga o Punaoa mo Fautuaga. A o e sauniuni e feiloai ma se tagata o le au paia, mafaufau e toe iloilo faamatalaga e uiga i autu e faatatau ia te ia.

E mafai foi e le Agaga Paia ona taiala le tagata o le au paia lea o loo e feiloai i ai. Atonu e te mafaufau e valaaulia foi o ia ia saunia faaleagaga mo le lua fonotaga.

Mafaufau e tatalo faatasi ma le tagata o le au paia a o e amataina le fonotaga. E mafai ona valaaulia ai se agaga o le lotomaualalo ma le faatuatua a o oulua ōle atu faatasi i le Atua mo Lana fesoasoani (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:32; 29:6).

I le taimi o le faatalanoaga po o le fonotaga, e ono tulai mai se faafitauli po o se fesili e te le o lagonaina le saunia e talanoaina. E mafai ona e fautuaina atu e te lua tau fai saili uma ma le tagata o le au paia i le taitaiga a le Alii—mo se faataitaiga, e ala i le suesue, tatalo, ma le anapogi. E mafai foi ona e tagai i faamatalaga fitoitonu o loo i le Punaoa mo Fautuaga po o le Fesoasoani o le Ola i le Potutusi o le Talalelei. Ona mafai lea ona oulua toe feiloai e talanoa atili i le mataupu.

Afai na soli e le tagata o le au paia se agasala matuia, faasino atu o ia i le epikopo.

31.1.2

Fesoasoani i le Tagata o le Ekalesia ia Lagona le Alofa o le Atua

I le avea ai ma se taitai o le Ekalesia, ua avea oe ma sui o le Faaola. O se vaega taua o Lana misiona o le fesootai atu lea o le alofa o le Atua i Ana fanau (tagai i le Ioane 3:16–17). A ō mai tagata o le au paia ia te oe mo se faatalanoaga pe mo se fesoasoani i se luitau patino faaletagata lava ia, e masani lava o le mea e sili ona latou manaomia o le iloa lea e alofa le Tama Faalelagi ia te i latou. O lenei alofa e mafai ona faamalolosia ai i latou ma musuia ai i latou e o mai ia Keriso, salamo mai agasala, ma faia filifiliga lelei.

O tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso e gata ai e valaaulia le Agaga ma aoao atu aoaoga faavae mama. Ia faaaoga soo, faatasi ma le nofouta ma le alofa, pe a e fono ma tagata o le au paia. Faaaoga mea ia e musuia ma faamalosiau ai, ae le o le ta’usalaina, faifaamalosi, pe faatupu ai le fefe (tagai i le Luka 9:56).

Faatulaga ia lava le taimi mo le fonotaga. E le tatau i le tagata o le au paia ona lagona ua e pisi tele. Tuu atu ia te ia lou gauaiga atoa.

31.1.3

Fesoasoani i le Tagata o le Ekalesia ia Utuvai mai le Mana o le Faaola

Na tauaveina e Iesu Keriso i Ona lava luga a tatou agasala “ina ia mafai ona ia soloi ese [a tatou] solitulafono e tusa ai ma le mana o lana laveaiga” (Alema 7:13). Sa Ia tauaveina foi i Ona lava luga o tatou puapuaga, tiga, ma vaivaiga “ina ia mafai ona ia iloa … auala e fesoasoani ai i lona nuu” (tagai i le Alema 7:11–12).

Uunai tagata o le au paia ia liliu atu ia te Ia. Fesoasoani ia i latou e utuvai mai Lona mana e faamalolosia, faamafanafana, ma togiola ai. O lenei mana e oo mai e ala i le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso, mulimuli i Lana faataitaiga, mauaina o sauniga o le perisitua, tausia o feagaiga, ma le faatinoina o uunaiga mai le Agaga Paia.

31.1.4

Fesoasoani i le Tagata o le Ekalesia ia Lagona le Toafimalie ma le Saogalemu

O nisi tagata o le au paia na i ai ni aafiaga na latou lagona ai le popole po o le lofituina pe a latou feiloai ma se taitai o le Ekalesia. Saili ni auala e fesoasoani ai ia latou lagona le toafimalie, saogalemu, ma le mafanafana. Saili ia iloa mai le tagata o le au paia mea e mafai ona e faia e fesoasoani atu ai.

Ia tuu atu i le tagata o le au paia i taimi uma le filifiliga o le i ai o se isi tagata i le taimi o se faatalanoaga po o se fonotaga. Pe a feiloai ma se tasi o le isi itupa, o se tamaitiiti, po o se talavou, ia mautinoa o loo i ai se matua po o se isi tagata matua. E mafai ona auai o ia i le fonotaga pe faatali i fafo o le potu, e fua i mea e fiafia i ai le tagata o le au paia o loo e feiloai i ai.

Afai o le fonotaga i le falelotu e le maua ai e le tagata le toafimalie, filifili faatasi se isi nofoaga e feiloai ai. Saili se nofoaga e mafai ona i ai le Agaga Paia ma e mafai ona e tausisia ai le lē faalaua’iteleina. Ia mafaufau foi i lou lava saogalemu ma le saogalemu o le tagata o le au paia. Mo faamatalaga e uiga i le feiloai faatekinolosi ma tagata o le ekalesia, tagai i le 31.4.

O le isi vaega taua o le fesoasoani i tagata o le au paia ia lagona le saogalemu o le tausisia lea o le lē faalaua’iteleina. Toe faamautinoa atu i le tagata o le au paia o le lua talanoaga o le a lē faalaua’iteleina.

Aua ne’i faasoaina atu faamatalaga e lē faalaua’iteleina i soo se tasi—e aofia ai lou toalua po o isi taitai o le Ekalesia—se’i vagana ua tuuina mai e le tagata o le au paia le faatagaga. Faaauau pea ona tausisia le lē faalaua’iteleina o na mataupu e oo lava pe a maea ona faamaloloina oe. O le solia o le talitonuga o le lē faalaua’iteleina e mafai ona faaleagaina ai le faatuatua, faatuatuaina, ma le molimau a se tagata o le au paia. O le a sili atu ona sailia e tagata o le au paia le fesoasoani mai taitai o le Ekalesia pe afai latou te iloa o mea latou te faasoa atu o le a tausisia le lē faalaua’iteleina.

Mo nisi faamatalaga e uiga i le lē faalaua’iteleina, e aofia ai ma faamatalaga faaletulafono, tagai i le 32.4.4.

31.1.5

Fai Fesili Musuia ma Faalogo ma le Toto‘a

Pe a feiloai ma se tagata o le au paia, fai fesili e fesoasoani e te malamalama ai i lona tulaga. Tuu atu i le tagata avanoa e faailoa saoloto atu ai ona mafaufauga ma lagona.

A o talanoa mai le tagata, faalogo ma le toto’a ma le mataāla. Saili ia malamalama atoatoa a o le’i tali atu. Afai e manaomia, fai atu ni fesili tulitatao ina ia mautinoa ai ua e malamalama. Ae ‘aua e te faia nisi fesili suesue e lē tatau ai.

O le faalogo e fesoasoani e faavae ai le faatuatuaina. E fesoasoani ai i isi ia lagonaina ua malamalama, faatauaina, ma alofaina. E tele ina manaomia e tagata se tasi latou te faatuatuaina e faalogo lelei a o latou galulue ma ui atu i luitau. O le faalogo e mafai foi ona fesoasoani ia te oe e tatala ai lou loto i uunaiga mai le Agaga Paia.

31.1.6

Ia Uunaia le Ola-Tutoatasi

Ona o lou alofa mo tagata o le au paia, atonu e te manao e ofo vave atu ni fofo i o latou faafitauli. Peitai, o le a e faamanuiaina atili i latou e ala i le fesoasoani ia i latou ia maua a latou lava tali ma faia a latou lava faaiuga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:8).

Fesoasoani ia i latou e vailiili o latou faafitauli po o fesili i totonu o le aano o le talalelei a Iesu Keriso ma le ata o le faaolataga. Aoao i latou i le auala e saili ai le taitaiga a le Alii e ala i tusitusiga paia, upu a perofeta soifua, ma faaaliga faaletagata lava ia. I lenei auala, e te fesoasoani ai i tagata o le au paia ia saunia e fetaiai ma isi luitau i le lumanai. O le a atili mafai ai foi ona latou fesoasoani atu i isi, e aofia ai o latou aiga.

31.1.7

Lagolago Taumafaiga e Salamo

O nisi taimi e ono saili ai e se tagata o le ekalesia se fesoasoani e salamo ai i le agasala. E tele na’ua mea e mafai ona e faia e musuia ai le faatuatua ia Iesu Keriso ma uunaia ai le tagata o le au paia e saili le faamagaloga.

Ua na o le epikopo po o le peresitene o le siteki e mafai ona fesoasoani i se tagata e foia ni agasala matuia. O nisi o nei mea o loo lisi atu i le 32.6. Afai na faia e le tagata o le au paia soo se tasi o nei agasala, e tatau ona la feiloai loa lava ma le epikopo po o le peresitene o le siteki.

O epikopo taitasi ma peresitene o siteki o se “faamasino i Isaraelu” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:72). E ala i lenei pule latou te fesoasoani ai i tagata o le au paia ia salamo i le agasala ma o mai ia Keriso, o lē e faamagaloina agasala (tagai i le 32.1 ma le 32.3).

I nei tiutetauave, o nei taitai e fai ma sui o le Alii. Latou te tinoū lava e faaaoga “le faamasinoga o le a tuu atu e [Ia] ia te i [latou]” (3 Nifae 27:27). Ua latou aoao mai o le salamo e aofia ai le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso, mauaina o se agaga salamo, lafoai o le agasala, sailia o le faamagaloga, faia o se toefaaleleiga, ma le tausiga o poloaiga ma se tautinoga faafouina.

Ina ia fesoasoani ia i latou e faataunuu la latou matafaioi, e faamanuiaina epikopo ma peresitene o siteki i le meaalofa faaleagaga o le iloatino. O lenei meaalofa e fesoasoani ia i latou e iloatino ai le upumoni, malamalama ai i le loto o se tagata o le au paia, ma faailoa ai ona manaoga (tagai i le 1 Tupu 3:6–12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:27–28).

E ui o le ta‘uta’u atu e tupu i se “faamasino o Isaraelu,” faatasi ai ma le faatagaga a le tagata o le au paia, e mafai e isi taitai ona tuuina atu le lagolago i ana taumafaiga e salamo. E faapitoa le aoga o lenei mea pe a umi se taimi o le salamo. Tagai i le vaega mulimuli o le 32.8.1 mo taiala.

31.1.8

Tali Atu ma le Talafeagai i le Faatautala/Saua

E le mafai ona faatagaina le faatautala po o le sauaina o soo se ituaiga. Ia manatu mamafa i lipoti o le faatautala/saua. Afai e te silafia ua faatautalaina/sauaina se tasi, lipoti atu le sauaga i taitai faalemalo ma fefautuaai ma le epikopo. O taiala mo le lipotiina ma le tali atu i sauaga o loo maua i le 38.6.2.

Mo faamatalaga e uiga i mea e tatau i epikopo ma peresitene o siteki ona fai pe a latou silafia ni sauaga, tagai i le 38.6.2.1.

Mo faamatalaga e uiga i le fesoasoani i tagata na afaina i sauaga, tagai i le “Sauaga (Fesoasoani mo le Tagata na Afaina)” i le Punaoa mo Fautuaga. E mafai foi ona e faasino atu tagata o le au paia i punaoa e uiga i le faatautala/saua i totonu o le Fesoasoani mo le Olaga.

Mo faamatalaga e uiga i le fesoasoani i tagata ua aafia fua i feusuaiga fai faamalosi po o isi sauaga faalefeusuaiga, tagai i le 38.6.18.2.

31.2

Faatalanoaga

31.2.1

Faamoemoega o Faatalanoaga

I se tulaga lautele, e faatalanoa e taitai o le Ekalesia ia tagata o le au paia ina ia filimaoti ai pe ua latou:

  • Saunia e maua pe auai i le faatinoga o se sauniga.

  • Tatau ona valaauina i se tofiga i le Ekalesia.

O le tele o faatalanoaga o nei ituaiga e faatautaia e se tasi o le au epikopo po o le au peresitene o le siteki. E le mafai ona faamatuu atu na faatalanoaga i isi taitai o le uarota. Peitai, e mafai e se peresitene o le siteki ona faamatuu atu nisi o faatalanoaga i fautua maualuga e pei ona otooto atu i le Siata o Valaauga (tagai i le 30.8).

31.2.2

O Ituaiga o Faatalanoaga

E valaauina le epikopo e avea “o se faamasino o tagata” i lana uarota (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:74; tagai foi i le 7.1.3). O le peresitene o le siteki e galue foi o se faamasino o tagata (tagai i le 6.2.3). O nei taitai e umia ki o le perisitua mo le faatagaina o sauniga. Mo nei mafuaaga, e i ai faatalanoaga patino e na o latou e mafai ona latou faia. E mafai ona latou faamatuu atu isi faatalanoaga i fesoasoani. O le siata o loo i lalo o loo lisiina atu ai po o ai e mafai ona faatautaia faatalanoaga taitasi.

O ai e mafai ona faatautaia le faatalanoaga

Faamoemoega o le faatalanoaga

O ai e mafai ona faatautaia le faatalanoaga

Na o le epikopo

Faamoemoega o le faatalanoaga

  • Tuuina atu se pepa faataga o le malumalu i se tagata o le au paia o le a mauaina ona lava faaeega paia po o le a faamauina i se toalua (tagai i le 26.3.1).

  • Tuuina atu se pepa faataga o le malumalu i se tagata fou liliu mai (tagai i le 26.4.2).

  • Faauuina se alii fou liliu mai i se tofi i le Perisitua Arona (tagai i le 38.2.9.1).

  • Faauu se alii talavou po o se alii i le tofi o le ositaulaga (tagai i le 18.10.2).

  • Fautuaina atu se alii ina ia faauuina o se toeaina po o se faitaulaga sili (tagai i le 31.2.6). E manaomia le faamaoniga mai le au peresitene o le siteki e faatautaia ai lenei faatalanoaga.

  • Fautuaina atu se tagata o le Ekalesia e auauna atu o se faifeautalai faamisiona (tagai i le 24.4.2).

  • Valaau se tagata o le au paia e auauna atu o se peresitene o se faalapotopotoga a le uarota.

  • Valaau se ositaulaga e auauna atu o se fesoasoani i le korama a ositaulaga.

  • Fesoasoani i se tagata o le au paia ia salamo i se agasala matuia (tagai i le mataupu 32).

  • Faamaonia se tagata o le au paia e lesitala pe faaauau pea ona lesitala i se Iunivesite po o se kolisi a le Ekalesia.

  • Faamaonia se tagata o le au paia ina ia maua se Nonogatupe o le Tupe Faaagaga mo Aoga, i nofoaga o loo maua ai.

  • Faataga se tagata o le au paia e tautino atu lona tulaga o se tagata e totogi sefuluai (tagai i le 34.3.1.2).

  • Faataga le faaaogaina o tupe o le taulaga anapogi (tagai i le 31.3.4 ma le 22.6.1).

O ai e mafai ona faatautaia le faatalanoaga

Epikopo po o se fesoasoani na te tofia

Faamoemoega o le faatalanoaga

  • Faafou se pepa faataga o le malumalu (tagai i le 26.3.1).

  • Tuuina atu se pepa faataga o le malumalu e auai ai i sui papatisoga ma faamauga (tagai i le 26.4.3).

  • Tuuina atu se pepa faataga o le malumalu ina ia faamauina i matua pe molimauina le faamauina o tei i matua (tagai i le 26.4.4).

  • Valaau se tagata o le au paia e galue i se valaauga o le uarota e pei ona faailoa atu i le 30.8.

  • Faataga le papatisoga ma le faamauga o se tamaitiiti 8 tausaga le matua a le o se tagata o le ekalesia ua i ai faamaumauga pe o loo i ai se matua po o se tagata o loo vaaia o ia o se tagata o le Ekalesia (tagai i le 31.2.3.1).

  • Faataga le faauuina o se alii talavou i le tofi o le tiakono po o le aoao (tagai i le 18.10.2).

  • Tuuina atu se Pepa Faataga mo Faamanuiaga Faapeteriaka (tagai i le 18.17).

  • Faataga se tasi e umia le perisitua e faatinoina se sauniga o le perisitua i se isi uarota, pe afai e leai sana pepa faataga o le malumalu. (Tagai i le Fomu Fautuaina e Faatino ai se Sauniga.)

O ai e mafai ona faatautaia le faatalanoaga

Na o le peresitene o le siteki

Faamoemoega o le faatalanoaga

  • Tuuina atu se pepa faataga o le malumalu mo se tagata o le au paia o le a mauaina ona lava faaeega paia pe faamauina i se toalua (tagai i le 26.3.1).

  • Fautuaina atu se tagata o le au paia e auauna atu o se faifeautalai faamisiona (tagai i le 24.4.2).

  • Faamalolo se faifeautalai faamisiona ua toe foi mai i le fale (tagai i le 24.8.2).

  • Pe a faatagaina ai, valaau se tagata o le au paia e avea o se fesoasoani i le au peresitene o le siteki, se peteriaka, po o se epikopo (tagai i le 30.8.1 ma le 30.8.3).

  • Valaau se tagata e avea ma peresitene o le korama a toeaina po o le peresitene o le Aualofa a le siteki.

  • Fesoasoani i se tagata o le au paia ia salamo i se agasala matuia (tagai i le mataupu 32).

O ai e mafai ona faatautaia le faatalanoaga

Peresitene o le siteki po o se fesoasoani na te tofia

Faamoemoega o le faatalanoaga

  • Faafou se pepa faataga o le malumalu (tagai i le 26.3.1).

  • Faataga le faauuina o se alii i le tofi o le toeaina po o le faitaulaga sili (tagai i le 18.10.1).

  • Valaau tagata o le au paia e galulue i valaauga e pei ona faailoa atu i le 30.8.1 ma le 30.8.3.

  • Faamaonia le soifua maloloina ma le agavaa o se faifeautalai o le a malaga ese a o lei umi ae vaetofia o ia (tagai i le 24.5.3).

  • Faamaonia se tagata o le au paia e lesitala i se Iunivesite po se kolisi a le Ekalesia.

O faifeautalai faamisiona e faatalanoaina tagata liliu mai mo papatisoga ma faamauga (tagai i le 31.2.3.2).

O sui auai o au peresitene o korama a toeaina ma le Aualofa e faatautaia faatalanoaga o auaunaga (tagai i le 21.3).

31.2.3

Faatalanoaga o Papatisoga ma Faamauga

31.2.3.1

Tamaiti Ua I Ai Pepa Faamaumau

O le epikopo e umia ki o le perisitua mo le papatisoina o tagata o le au paia ua ta’i 8-tausaga le matutua ua i ai pepa faamaumau i lana uarota. Mo lenei mafuaaga, e faatalanoa ai e ia po o se fesoasoani ua tofia ia tagata nei mo le papatisoga:

  • Tamaiti ua ta’i 8 tausaga o ē auai i le ekalesia ma ua i ai pepa faamaumau.

  • O tamaiti ua ta‘i 8 tausaga e le o ni tagata o i ai ni pepa faamaumau ae o loo i ai se matua po o se tagata o loo vaaia o le tagata o le ekalesia.

  • O tagata ua i ai pepa faamaumau ua ta’i 9 tausaga ma matutua atu, sa faatuai o latou papatisoga ona o tulaga le atoatoa o le malosi faaleatamai.

I le faatalanoaga, e faamautinoa e le uso o le au epikopo ua malamalama le tamaitiiti i faamoemoega o le papatisoga (tagai i le 2 Nifae 31:5–20). Na te faamautinoaina foi ua malamalama le tamaitiiti i le feagaiga o le papatisoga ma ua tautino mai e ola ai (tagai i le Mosaea 18:8–10). E le manaomia ona ia faaaogaina se lisi patino o fesili. E le o se faatalanoaga lenei e iloa ai pe ua agavaa, talu ai “e le manaomia e fanau laiti le salamo” (Moronae 8:11).

E manaomia le faatagaga a matua po o tagata e vaaia le tamaitiiti a o le’i mafai ona papatisoina se tamaitiiti (tagai i le 38.2.8.2).

Ata
alii ma le tamaitai o loo talanoa

31.2.3.2

Tagata Liliu Mai

O le peresitene o le misiona na te umia ki mo le papatisoina o tagata liliu mai. Mo lenei mafuaaga, o se faifeautalai faamisiona e faatalanoaina:

  • Tagata ua ta’i 9 tausaga ma matutua atu o ē le’i papatisoina ma faamauina. Tagai i le 31.2.3.1 mo se tuusaunoaga mo i latou e le atoatoa le malosi faaleatamai.

  • O tamaiti ua ta‘i 8 tausaga ma matutua atu, o o latou matua e le o ni tagata o le Ekalesia.

  • O tamaiti ua ta‘i 8 tausaga ma matutua atu o loo i ai se matua ua papatiso ma faamauina.

O le taitai itu po o le taitai sone a faifeautalai e faatautaia le faatalanoaga. Mo faamatalaga e uiga i tulaga e manaomia ai le faatagaga faapitoa, tagai i le 38.2.8.6.

O tagata taitoatasi ua faamoemoe e liliu mai, e tatau foi ona feiloai ma le epikopo a o lumanai le papatisoga ma le faamauga. Peitai, e le faatalanoaina o ia e le epikopo mo le papatisoga. Na te le iloiloina foi le agavaa. O le faamoemoega o lenei feiloaiga o le fausia lea o se sootaga ma le tagata.

I le faatalanoaga, e mulimuli le faifeautalai i le taitaiga a le Agaga e iloa ai pe ausia e le tagata ia agavaa o loo faamatala mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37 (tagai foi i le Mosaea 18:8–10; Moronae 6:1–4). E faaaoga e le faifeautalai fesili nei. Na te fetuunaia fesili e tusa ma tausaga, matua, ma tulaga o le tagata.

  1. Pe e te talitonu o le Atua o lo tatou Tama Faavavau? Pe e te talitonu o Iesu Keriso o le Alo o le Atua ma o le Faaola ma le Togiola o le lalolagi?

  2. Pe e te talitonu o le Ekalesia ma le talalelei a Iesu Keriso ua toefuataiina mai e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita? Pe e te talitonu o le [Peresitene o le Ekalesia o i ai nei] o se perofeta a le Atua? O le a le uiga o lenei mea ia te oe?

  3. O le a le uiga ia te oe o le salamo? E te lagona ua e salamo mai au agasala ua tuanai?

  4. Ua aoaoina oe e faapea o le avea ma tagata auai O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e aofia ai le ola i tulaga faatonuina o le talalelei. O le a sou malamalama e uiga i tulaga faatonuina nei? Pe ua e loto e usitai i ai?

    • O le tulafono o le ola mama, lea e faasaina ai soo se sootaga faalefeusuaiga i fafo atu o noataga o le faaipoipoga faaletulafono i le va o se alii ma se tamaitai

    • O le tulafono o le sefuluai

    • O Le Upu o le Poto

    • Tausia o le aso Sapati ia paia, e aofia ai le taumafa i le faamanatuga i vaiaso taitasi ma le auauna atu i isi.

  5. Pe na e faia ea se solitulafono matuia? Afai o lea, o e faanofo vaavaaia nei pe o e palola?

  6. Sa e auai i se faapa’ūina o se pepe? (tagai i le 38.6.1).

  7. Pe afai e papatisoina oe, ua e osi feagaiga ma le Atua ua e loto e tauave i ou lava luga le suafa o Keriso, auauna atu i isi, tu atu o se molimau a le Atua i taimi uma, ma tausia Ana poloaiga i lou olaga atoa. Po ua e saunia e osia lenei feagaiga ma tauivi malosi ina ia faamaoni i ai?

Mo faatonuga pe afai e tali mai le tagata ioe i le fesili 5 po o le 6, tagai i le 38.2.8.6. Tagai foi i le 38.2.8.7.

Afai ua saunia le tagata mo le papatisoga, e faatumu e le faifaatalanoaga le Faamaumauga o le Papatisoga ma le Faamauga (tagai i le 18.8.3).

31.2.4

Faatalanoaga mo le Faauuina i se Tofi i le Perisitua Arona

O le epikopo e umia ki o le perisitua mo le faaeeina atu o le Perisitua Arona. Na te umia foi ki mo le faauuina i tofi o le tiakono, a’oa’o, ma le ositaulaga. E faatalanoa e le epikopo po o se fesoasoani ua tofia i latou o le a faauuina o ni tiakono po o ni a’oa’o e iloilo ai pe ua agavaa i latou. O le epikopo e faatalanoaina i latou o le a faauuina o ni ositaulaga.

Mo nisi faamatalaga, tagai i le 18.10.2.

31.2.5

Faatalanoaga mo Pepa Faataga o le Malumalu

O le malumalu o le maota o le Alii. O le ulufale atu i le malumalu ma auai i le faatinoina o sauniga iina o se avanoa paia. O lenei avanoa ua faapolopoloina mo i latou ua saunia faaleagaga ma tauivi e ola i tulaga faatonuina a le Alii, e pei ona filimaotiina ai e taitai perisitua ua faatagaina.

Ina ia faia lenei filimaotiga, e faatalanoa e taitai perisitua le tagata o le au paia e faaaoga ai fesili o loo i le PTF (tagai foi i taiala o loo i le 26.3). E le tatau i taitai ona faaopoopo pe aveese soo se tulaga manaomia. Peitai, e mafai ona latou fetuunaia ia fesili i tausaga ma tulaga o le tagata o le au paia.

31.2.6

Faatalanoaga mo Faauuga i se tofi i le Perisitua Mekisateko

O le peresitene o le siteki e umia ki o le perisitua mo le faaeeina atu o le Perisitua Mekisateko. Na te umia foi ki mo le faauuina i tofi o le toeaina ma le faitaulaga sili.

Faatasi ai ma le faamaoniga a le au peresitene o le siteki, e faatalanoa e le epikopo le tagata o le au paia e faaaoga ai fesili o loo tuuina atu i lalo. A o le’i faia lea mea, e na te faamaonia e le o i ai se faamatalaga faaopoopoo i le pepa faamaumau o le tagata, po o se tapuia’iga mai se sauniga, po o se tapuia’iga mai le avea ai ma tagata auai o le Ekalesia.

Afai, e maea le faatalanoaga, ae lagona e le epikopo ua saunia le tagata o le au paia ina ia faauuina, na te faatumuina ma auina atu le Faamaumauga o le Faauuga i le Perisitua Mekisateko. Ona faatalanoa lea e se tasi o le au peresitene o le siteki le tagata o le au paia, e faaaoga ai foi fesili o loo i lalo.

O se uso e mauaina le Perisitua Mekisateko, e ulu atu i se tautoga ma le feagaiga o le perisitua. O loo faamatalaina lea i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:33–44. I le taimi o faatalanoaga, e faamautinoa e le epikopo ma le sui o le au peresitene o le siteki ua malamalama le tagata i lenei tautoga ma le feagaiga ma ua ioe e ola ai. Ona fai atu lea e le taitai ia fesili nei:

  1. E i ai sou faatuatua ma sau molimau i le Atua, le Tama Faavavau; o Lona Alo, o Iesu Keriso; ma le Agaga Paia?

  2. E i ai sau molimau i le Togiola a Iesu Keriso ma Lana matafaioi i le avea ai ma ou Faaola ma Togiola?

  3. E i ai sau molimau i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso?

  4. E te lagolagoina le Peresitene o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le perofeta, tagatavaai, ma tali faaaliga ma ua na o ia lava le tagata i le lalolagi ua faatagaina e faaaogaina ki uma o le perisitua?

    E te lagolagoina uso o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua o ni perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga?

    E te lagolagoina isi Au Pulega Aoao ma taitai o le Ekalesia i le lotoifale?

  5. Ua fetalai mai le Alii o mea uma e ao ona “faia i le mama” i Ona luma (Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:41).

    O e tauivi mo le mamā atoa i ou mafaufauga ma amioga?

    O e usiusitai i le tulafono o le ola mamā?

  6. O e mulimuli i aoaoga a le Ekalesia a Iesu Keriso i au amioga faalilolilo ma amioga i nofoaga faitele i tagata o lou aiga ma isi?

  7. O e lagolagoina pe faalauiloa atu soo se aoaoga, o faiga masani, po o aoaoga faavae e feteenai ma aoaoga a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai?

  8. O e tauivi ia tausia le paia o le aso Sapati, i le aiga ma i le lotu; auai i au sauniga; saunia ma taumafa ma le agavaa i le faamanatuga; ma soifua i lou olaga ia ogatusa ma tulafono ma poloaiga o le talalelei?

  9. O e tauivi ina ia faamaoni i mea uma e te faia?

  10. O oe o se tagata e totogi atoa le sefuluai?

  11. O e malamalama ma usiusitai i le Upu o le Poto?

  12. O i ai ni au matafaioi tautupe po o nisi matafaioi i se toalua muamua po o le fanau?

    Afai o le ioe, o e tausia i le taimi nei na matafaioi?

  13. O i ai ni agasala ogaoga i lou olaga o manaomia ona foiaina ma taitai perisitua o se vaega o lou salamo?

  14. Pe e te manatu la ua e agavaa oe lava ia ina ia faauuina i se tofi i le Perisitua Mekisateko?

31.3

O Isi Avanoa mo Taitai e Feiloai ai ma Tagata o le Ekalesia

E tele avanoa e feiloai ai taitai ma tagata o le au paia taitoatasi. Mo se faataitaiga:

  • E mafai e tagata o le Ekalesia ona talosagaina e feiloai ma se taitai o le Ekalesia pe a latou manaomia se taitaiga faaleagaga pe i ai foi ni faafitauli mamafatu faaletagata lava ia. I nisi o tulaga, atonu e lagona e le taitai le uunaiga e faatulaga se fonotaga ma se tagata o le au paia. E fautuaina tagata o le Ekalesia ia aua ne’i o latou faafesootaia le Au Pulega Aoao e uiga i mataupu faaletagata lava ia (tagai i le 38.8.25).

    Ina ia faaaluina le tele o le taimi ma le autalavou, e mafai e le epikopo ona faamatuu atu nisi o nei fonotaga i isi taitai i le uarota. O sui auai o le au peresitene o le Aualofa, korama a toeaina, ma au peresitene o Tamaitai Talavou e mafai ona fesoasoani patino. Peitai, e le mafai e le epikopo ona faamatuu atu mataupu e manaomia ai lana matafaioi o se faamasino o tagata, e pei o le salamo i agasala matuia.

  • O le epikopo po o se tasi na te tofia e fono ma tagata o le au paia e i ai manaoga faaletino (tagai i le 31.3.4 ma le 22.6).

  • E fono taitoatasi le peresitene o le korama a toeaina ma uso taitasi o le korama e faatasi i le tausaga. E latou te talanoaina le soifua manuia o le tagata o le au paia ma lona aiga. Latou te talanoaina foi ona tiute faaleperisitua. (Tagai i le 8.3.3.2.)

  • E fono le peresitene o le Aualofa ma sui taitasi o le Aualofa e faatasi i le tausaga. E latou te talanoaina le soifua manuia o le tuafafine ma lona aiga. (Tagai i le 9.3.2.2.)

  • E fono se tasi o le au epikopo ma tamaiti e ta‘i 11 tausaga le matutua a o siitia atu o ia mai le Peraimeri i le korama a tiakono po o se vasega a Tamaitai Talavou. I le taimi o lea fonotaga, e faatalanoa ai foi e se tasi o le au epikopo ia alii talavou ia maua le Perisitua Arona (tagai i le 18.10.2).

  • E fono se tasi o le au epikopo ma tagata o le au paia o e o le a ulufale atu i le tautua faamiliteli (tagai i le 38.9.2).

  • E faalua i le tausaga ona fono se tasi o le au epikopo ma talavou taitasi (tagai i le 31.3.1).

  • E fono se tasi o le au epikopo ma talavou nofofua matutua taitoatasi ia le itiiti ifo ma le faatasi i le tausaga (tagai i le 31.3.2).

  • O uso o le au peresitene o le siteki, au epikopo, ma isi taitai e fono e le aunoa ma taitai o loo galulue i lalo o la latou taitaiga (tagai i le 31.3.3).

A feiloai taitai ma tagata o le au paia, latou te mulimuli i mataupu faavae o loo i le 31.1.

Mo faamatalaga aoga e uiga i autu patino e ono tulai mai pe a feiloai ma tagata o le au paia, tagai i le Punaoa mo Fautuaga i le Potutusi o le Talalelei. E mafai foi e taitai ona faasino atu tagata o le au paia i le Fesoasoani mo le Olaga.

31.3.1

Fono ma Autalavou

O le tiutetauave aupito taua o le epikopo o le fesoasoani lea i le tupulaga faiae i lana uarota ia alualu i luma faaleagaga. O se tasi o auala taua na te faia ai o le fono taitoatasi lea ma le autalavou (po o le i ai ma se isi tagata matua; tagai i le 31.1.4). E faalua i le tausaga ona fono le epikopo po o se tasi o ona fesoasoani ma talavou taitasi. Ia le itiiti ifo ma le tasi o nei fonotaga i tausaga taitasi e tatau ona fono ai ma le epikopo. E amata atu i le tausaga e atoa i ai le 16 tausaga o le autalavou, o fonotaga uma e lua i le aluga o le tausaga e tatau ona fono ma le epikopo pe a mafai.

E faaopoopo atu i nei fonotaga, e tatau i le autalavou ona lagona le saoloto e fefautuaai ma le epikopo i soo se taimi latou te manaomia ai le taitaiga po o le lagolago. E taumafai malosi le epikopo e fausia ni sootaga malolosi ma faatuatuaina ma le autalavou ina ia latou lagona ai le toafimalie e fefautuaai faatasi ma ia.

Ua i ai foi i le peresitene o Tamaitai Talavou se tiutetauave e auauna atu i tamaitai talavou taitoatasi. E mafai ona ia faia lea e ala i le feiloai taitoatasi ma tamaitai talavou (po o le i ai ma se isi tagata matua; tagai i le 31.1.4).

A latou feiloai ma le autalavou, e mulimuli taitai i mataupu faavae o loo i le 31.1. O le tele o nei mataupu faavae e sili ona taua pe a feiloai ma le autalavou.

31.3.1.1

Fesootaiga ma Matua

I a latou taumafaiga e faamalolosia le autalavou, e galulue vavalalata taitai ma matua. Latou te saili e lagolago i matua i lo latou tiutetauave mo le aoaoina o a latou fanau i le talalelei a Iesu Keriso.

E faasoa atu e taitai le faamatalaga lenei i le talavou ma ona matua a o le’i faia le latou fonotaga muamua:

  • Ua i ai i matua le tiutetauave autu e a’oa’o atu ma faafailele a latou fanau.

  • E fono le epikopo po o se tasi o ona fesoasoani ma talavou taitasi ia le itiiti ifo ma le faalua i le tausaga. E mafai foi e le peresitene o Tamaitai Talavou ona feiloai faavaitaimi ma tamaitai talavou taitasi. I nei fonotaga, e mafai e taitai ona tali ni fesili, tuuina atu le lagolago, tuuina atu tofitofiga, ma talanoaina autu o loo lisi atu i le 31.3.1.2.

  • Ina ia fesoasoani i le autalavou ia saunia faaleagaga, e manaomia faatalanoaga mo mataupu paia e pei o pepa faataga o le malumalu, faauuga o le perisitua, ma valaauga o misiona. E galulue taitai ma matua e fesoasoani e saunia le autalavou mo nei faatalanoaga.

  • E uunaia e matua a latou fanau e fefautuaai ma le epikopo po o se isi taitai o le Ekalesia pe a latou manaomia le fesoasoani i le taitaiga faaleagaga po o le salamo.

  • A feiloai se talavou ma se taitai o le Ekalesia, e tatau ona i ai se matua po o se isi tagata matua. E mafai e le talavou ona valaaulia le tagata matua e auai i le fono pe faatali i fafo o le potu.

31.3.1.2

Autu e Talanoaina

O le faamoemoega autu o fonotaga ma le autalavou o le fausia lea o le faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma fesoasoani i le autalavou ia mulimuli ia te i La’ua. E tatau ona avea nei fonotaga ma aafiaga e siitia ai faaleagaga. E tauivi malosi taitai e fesoasoani i talavou taitasi ia lagona le alofaina, faamalosiauina, ma musuia ia avea atili e faapei o le Faaola.

E mafai e le talavou ma le taitai ona talanoaina:

  • Aafiaga faaleagaga o loo fausia ai le molimau a le talavou i le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma le talalelei toefuataiina.

  • Auala o loo tausia ai e le talavou ana feagaiga o le papatisoga.

  • Sauniuniga a le talavou ina ia osia ma tausia feagaiga o le malumalu.

  • Sini patino a le talavou ia avea atili e faapei o le Faaola i vaega uma o le olaga (tagai i le “Tamaiti ma le Autalavou”).

  • Le taua o tatalo faaletagata lava ia ma faaleaiga ma le suesue i tusitusiga paia.

  • Auala e faamalolosia ai sootaga ma matua ma isi tagata o le aiga.

  • O mataupu faavae ma tulaga faatonuina i le tamaitusi Mo le Malosi o le Autalavou.

  • O auala e mafai ai e le talavou ona auai i le faatinoga o le galuega o le faaolataga ma le faaeaga a le Atua (tagai i le 1.2).

  • Faatasi ai ma se alii talavou, o ona aafiaga i le faataunuuina o ona tiute faaleperisitua ma ana sauniuniga ina ia faauuina i le isi tofi o le perisitua e sosoo ai.

  • O faamanuiaga o le auai i le seminare.

  • Saunia e auauna atu i se misiona talai (tagai i le 24.0 ma le 24.3). Ua talosagaina e le Alii ia alii talavou uma e agavaa ma malolosi, ia saunia ma auauna atu i se misiona. Mo alii talavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o le galuega faafaifeautalai o se tiutetauave faaleperisitua (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:1, 4–7). E talia foi e le Alii ia tamaitai talavou agavaa ma malolosi e auauna atu i ni misiona pe a latou mananao i ai. Mo tamaitai talavou, o se misiona o se avanoa mamana, ae tuu i le faitalia. O le saunia mo se misiona o le a faamanuiaina ai se tamaitai talavou pe na te filifili e auauna atu o se faifeautalai pe leai.

    E tatau i taitai ona nofouta ia i latou o e atonu e ono tuusaunoa mai le galuega faafaifeautalai faamisiona (tagai i le 24.4.4).

    Mo faamatalaga e uiga i misiona o auaunaga, tagai i le 24.2.2.

Pe a talanoaina le usiusitai i poloaiga, e mafai e taitai ona faasino atu i fesili o faatalanoaga o pepa faataga o le malumalu ma le tamaitusi o le Mo le Malosi o le Autalavou. Latou te faamautinoaina o talanoaga e uiga i amioga mamā e le o uunaia ai le fiailoa po o le fia faataitai i ai.

31.3.2

Fonotaga ma Talavou Nofofua Matutua

E tuu e le epikopo le faamuamua maualuga i le alualu i luma faaleagaga o talavou nofofua matutua i lana uarota. E fono o ia po o se fesoasoani ua tofia ma talavou nofofua matutua taitasi ia le itiiti ifo ma le faatasi i le tausaga.

E mafai e le sui o le au epikopo ma le talavou nofofua matutua ona talanoaina aitema talafeagai o loo i le 31.3.1.2. E mafai foi ona la talanoaina mataupu e faapitoa le taua i talavou matutua, e pei o le atiaeina o le ola tutoatasi.

31.3.3

Fono ma Tagata o le Ekalesia e Talanoaina o Latou Valaauga ma Tiutetauave

E fono taitoatasi au peresitene o siteki, au epikopo, ma isi taitai ma tagata o le au paia o e lipoti atu ia i latou e uiga i o latou valaauga. Mo se faataitaiga:

  • E fono e le aunoa le peresitene o le siteki ma epikopo taitasi i le siteki (tagai i le 6.2.1.2).

  • E fono e le aunoa se uso o le au peresitene o le siteki ma peresitene taitasi o korama a toeaina i le siteki (tagai i le 8.3.1).

  • E fono faalemasina le epikopo ma le peresitene o le Aualofa (tagai i le 9.3.1). E fono soo foi o ia ma le peresitene o le korama a toeaina ma le peresitene o Tamaitai Talavou (tagai i le 8.3.1 ma le 11.3.1).

  • E fono soo se tasi o le au epikopo ma le peresitene o le Peraimeri ma le peresitene o le Aoga Sa (tagai i le 12.3.1 ma le 13.2.1).

  • O sui auai o le au peresitene o le korama a toeaina ma le au peresitene o le Aualofa e fono ma uso o auaunaga ma tuafafine o auaunaga (tagai i le 21.3).

I nei fonotaga, o le taitai na te musuia ma aoao le tagata o le au paia i ona tiutetauave. E faaalia e le taitai le agaga faafetai mo le auaunaga a le tagata o le au paia ma ofoina atu le faamalosiauga. E lipoti atu e le tagata o le au paia le alualu i luma ma le soifua manuia o tagata o loo ia auauna atu i ai. Latou te talanoaina faatasi sini, luitau, ma avanoa. Pe a talafeagai ai, latou te iloiloina foi paketi ma tupe faaalu.

Ata
tamaitai o loo talanoa

31.3.4

Fono ma Tagata o le Ekalesia e Talanoaina Manaoga Faaletino ma le Ola-Tutoatasi

O le tausia o ē e i ai manaoga o se vaega o le galuega o le faaolataga ma le faaeaga a le Atua (tagai i le 1.2). A o fono taitai ma tagata o le au paia e i ai manaoga faaletino, latou te fesoasoani ia i latou e taulimaina manaoga mo taimi pupuu ma fausia le ola-tutoatasi mo se taimi umi (tagai i le 22.3).

E mafai e le epikopo ona tofia isi i le uarota, e pei o au peresitene o le Aualofa ma le korama a toeaina, e fono ma tagata o le au paia e i ai manaoga faaletino. Peitai, e na o le epikopo e mafai ona faamaonia le faaaogaina o tupe o le taulaga anapogi (tagai i le 22.6.1).

O mataupu faavae ma aiaiga faavae faaopoopo mo le fesoasoani atu ia i latou e i ai manaoga faaletino o loo faamatalaina i le mataupu 22.

31.3.5

Fonotaga ma Tagata o le Ekalesia e uiga i le Faaipoipoga ma le Tatalaina o Faaipoipoga

E le tatau i taitai o le Ekalesia ona fautuaina se tagata po o ai e faaipoipo i ai. E le tatau foi ona ia fautuaina se tagata ia tatalaina pe le tatalaina le faaipoipoga ma lona toalua. E ui o le tatalaina o le faaipoipoga o se filifiliga talafeagai lea i nisi o tulaga, ae o na faaiuga e tatau ona tumau pea i le tagata.

I le mulimuli ai i le taitaiga a le Agaga, e masani ona fono ia taitai o le Ekalesia ma ulugalii ma tagata taitoatasi o ē ua nonofo valavala pe o le a tatalaina se faaipoipoga. E mafai foi e taitai ona saili e fesoasoani i se ulugalii e faamalosia le la faaipoipoga. Latou te aoao atu e uiga i le malosi ma le faamalologa lea e oo mai i le tausia o feagaiga na latou osia ma le Alii ma ola ai i Ana aoaoga. O nei aoaoga e aofia ai le faatuatua, salamo, faamagaloga, alofa, ma le tatalo.

O se tagata ua nonofo valavala ma sona toalua pe o faagasolo foi le tatalaina o se faaipoipoga, e le tatau ona tafao faamasani i se tasi se’ia mae’a lelei ona tatala le faaipoipoga e tusa ai ma le tulafono.

31.3.6

Fautuaga ma Togafitiga Faapolofesa

E le valaauina taitai o le Ekalesia e avea ma faufautua faapolofesa pe tuuina atu ni togafitiga. O le fesoasoani latou te tuuina atu e faaleagaga, e taulai atu i le mana faamalosiau, faamafanafana, ma togiola a Iesu Keriso. E faaopoopo atu i lenei fesoasoani taua ma musuia, o nisi tagata o le au paia e mafai ona manuia mai fautuaga faapolofesa i nofoaga o loo maua ai. O lenei fautuaga po o le togafitiga e mafai ona fesoasoani i tagata o le au paia ia malamalama ma tali atu i luitau o le olaga i ni auala maloloina lelei.

O le feiloai ai ma se faufautua faapolofesa ina ia maua mai ni malamalamaaga ma ni tomai mo le soifua manuia faalelagona, e le o se faailoga lea o le vaivai. Ae, e mafai ona avea o se faailoga o le lotomaualalo ma le malosiaga.

E tatau i tagata o le Ekalesia ona filifili ma le toto’a ni faufautua faapolofesa e faaaloalogia lelei o ē ua i ai laisene talafeagai. E tatau i faufautua ona faaaloalogia le faitalia, tulaga faatauaina, ma talitonuga o i latou o loo saili fesoasoani. O le faaaoga ai o nei tulaga faatauaina e talafeagai faaleaganuu i faufautuaga faapolofesa.

A sailia e tagata o le ekalesia se fautuaga e uiga i sootaga vavalalata faaletino, e mafai e epikopo ona faasino atu i latou i tagata tomai faapitoa o e faapitoa i fautuaga faapea ma o o latou talitonuga ma faiga e ogatusa ma aoaoga faavae o le Ekalesia.

E tetee le Ekalesia i soo se togafitiga, e aofia ai le suia po o le togafitiga e toe lipea ai mo a’oa’oga i tulaga tau feusuaiga po o le faasinomaga o itupa, lea e tuu ai se tagata i ni faiga sauaina. (Tagai i le “Tosina Atu i le Itupa Tutusa” ma le “Faafoliga i le Itupa Faafeagai” i le Fesoasoani o le Olaga.)

I totonu o le Iunaite Setete ma Kanata, e mafai e epikopo ma peresitene o siteki ona faafesootai le Tautua mo Aiga e faailoa mai ai punaoa e maua mai ai faufautua faapolofesa e ogatasi ma mataupu faavae o le talalelei. O loo tuuina atu i lalo ia faamatalaga e faafesootai ai:

1-801-240-1711

1-800-453-3860, laina faaopoopo 2-1711.

FamilyServices.ChurchofJesusChrist.org

I isi eria, e mafai e taitai ona faafesootai le aufaigaluega o le Tautua mo Aiga po o le pule o le uelefea ma le ola-tutoatasi i le ofisa o le eria.

Afai e le mafai e tagata o le au paia ona totogi e i latou lava ia fautuaga faapolofesa pe ala i inisiua, e mafai e epikopo ona faaaoga taulaga anapogi e fesoasoani ai (tagai i le 22.4).

31.4

Fono Faatekinolosi ma Tagata o le Ekalesia

E masani lava, e fono taitoatasi taitai ma tagata mo faatalanoaga ma tuuina atu le fesoasoani ma le auaunaga faaleagaga. Peitai, i le avea ai ma se tuusaunoaga, e mafai ona latou feiloai faatekinolosi pe a le mafai lava ona feiloai faafesagai faaletagata. Mo se faataitaiga, e mafai e se tagata o le au paia ona feiloai faatekinolosi ma se taitai pe afai o le tagata o le au paia e:

  • Nofo i se nofoaga mamao ese ma e tapulaa le gafatia ona malaga mai ai.

  • E i ai luitau o le soifua maloloina faaletino, faalemafaufau, pe faalelagona.

  • Tausia se tasi ua nofofale ma e le mafai ona tuua na o ia.

O faatalanoaga i le va o peresitene o misiona ma faifeautalai faamisiona e mafai foi ona faia faatekinolosi, i nofoaga e faamaonia ai.

E le tatau ona pu’eina faatalanoaga ma isi fonotaga i le va o taitai ma tagata o le au paia.

E pei o faatalanoaga ma fonotaga patino faafesagai, e mafai e le tagata o le au paia ona valaaulia se isi tagata e auai i le taimi o se faatalanoaga po o se fonotaga faatekinolosi.

Afai e faia faatekinolosi se faatalanoaga mo se pepa faataga o le malumalu, e mafai ona auina atu le pepa faataga fou o le malumalu i le tagata o le au paia pe a maea ona sainia e taitai perisitua. Peitai, e le tatau i le failautusi a le siteki ona faaolaina le pepa se’i vagana ua ia faamaonia ua maua e le tagata o le au paia le pepa.