Tusitaulima ma Valaauga
27. Sauniga o le Malumalu mo E o Soifua


“27. Sauniga o le Malumalu mo e o Soifua,” Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (2020).

“27. Sauniga o le Malumalu mo E o Soifua,” Tusitaulima Aoao.

Ata
tamaitai faaipoipo ma le alii faaipoipo

27.

Sauniga o le Malumalu mo E o Soifua

27.0

Faatomuaga

Talu mai ona po anamua, soo se taimi e i ai se nuu faamaoni i luga o le fogaeleele, sa faamanuiaina e le Atua i latou i feagaiga ma sauniga o le malumalu. O nisi taimi sa Ia faatagaina ai Ana sauniga paia e faatautaia i fafo atu o malumalu pe a leai se malumalu ua faapaiaina (tagai i le Kenese 28:12–22; Esoto 24; Esoto 25:8–9; Eteru 3). Ae soo se taimi foi sa faavaeina ai e le Alii Lana Ekalesia, na te poloaiina Lona nuu ia fausia se fale “i [Lona] igoa.” O iina Na te faaalia mai ai Ana sauniga ma mamalu o Lona malo ma a’oa’o mai ai le ala i le faaolataga. (Tagai i le 2 Nofoaiga Tupu 3–5; 2 Nifae 5:16; Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:10–16; 124:29–39.)

O le malumalu o le maota o le Alii. E faasino atua i tatou i lo tatou Faaola, o Iesu Keriso. I totonu o malumalu, tatou te auai i le faatinoina o sauniga paia ma le osia o feagaiga ma le Tama Faalelagi lea e fusia ai i tatou ia te Ia ma lo tatou Faaola. O nei feagaiga ma sauniga e saunia ai i tatou e toe foi atu i le afioaga o lo tatou Tama Faalelagi ma ia faamauina ai faatasi o ni aiga mo le faavavau.

I totonu o le malumalu, ua avanoa ai foi faamanuiaga silisili i fanau faamaoni a le Atua i lenei olaga. I feagaiga ma sauniga o le malumalu, “e faaalia ai le mana o le faale-atua” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:20). O le malumalu o se nofoaga paia lea e mafai ai e tagata o le ekalesia ona tapuai, a’oa’o, ma maua le taitaiga ma le faamafanafanaga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:13-16). O i latou e o i le malumalu e mafai ona latou maua le mana o le Atua e fesoasoani ai e faataunuu Lana galuega (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:22–23; tagai foi i le 3.5 i le tusitaulima lenei).

O sauniga ma feagaiga o le malumalu e paia. O faatusa e o faatasi ma feagaiga o le malumalu e le tatau ona talanoaina i fafo atu o le malumalu. Tatou te le talanoaina foi faamatalaga paia ua tatou folafola atu i totonu o le malumalu ia lē faaalia. Peitai, e mafai ona tatou talanoaina ia faamoemoega faavae ma a’oa’oga faavae o feagaiga o le malumalu ma sauniga ma lagona faaleagaga tatou te maua i le malumalu.

E talanoaina e taitai o uarota ma siteki faatasi ma tagata o le Ekalesia o loo sauniuni e mauaina ia sauniga o faaeega paia po o faamauga, ia faamatalaga o i le mataupu lenei.

27.1

Mauaina o Sauniga o le Malumalu

27.1.1

Saunia mo le Mauaina o Sauniga o le Malumalu

E ao i tagata o le au paia ona saunia i latou lava faaleagaga e maua sauniga o le malumalu ma ia osia ma faamamalu ia feagaiga o le malumalu.

Ua i ai i matua le uluai tiutetauave e fesoasoani ia latou fanau ia maua sauniga o le malumalu. E lagolago e taitai o le siteki ma uarota, uso ma tuafafine o auaunaga, ma tagata o aiga lautele ia matua i lenei matafaioi.

E uunaia e le aunoa e taitai o siteki ma uarota ia tagata o le Ekalesia e sauniuni ia maua o latou lava sauniga o le malumalu. E faamamafa foi e taitai le taua o le faamamaluina o feagaiga o le malumalu ma le tumau o le agavaa mo, ma le umiaina o se pepa faataga o le malumalu.

O loo maua punaoa e fesoasoani ai i tagata o le au paia ia saunia mo le mauaina o sauniga o le malumalu i le temples.ChurchofJesusChrist.org.

O tagata o le ekalesia o loo sauniuni e maua o latou lava faaeega paia pe faamau i se toalua ua fautuaina e auai i se vasega e sauniuni ai mo le malumalu (tagai i le 25.2.8).

E feiloai ia tagata o le Ekalesia ma o latou epikopo ma le peresitene o le siteki ia maua ai se pepa faataga mo sauniga mo e o soifua pe a:

  • Latou mauaina o latou lava faaeega paia.

  • Faamauina i se toalua.

Mo faamatalaga e uiga i le tuuina atu o pepa faataga o le malumalu i tulaga nei, tagai i le 26.1 ma le 26.3.1.

Ata
tamaiti i ofu papae

27.1.2

Faatulagaina o Taimi mo Sauniga o le Malumalu

O tagata o loo fuafua e maua o latou lava faaeega paia pe faamau pe faaipoipo e ao ona vave faatulaga se taimi o le sauniga i le malumalu ua latou fuafua e o i ai. Tagai i le temples.ChurchofJesusChrist.org mo faamatalaga e faafesootai ai malumalu taitasi.

27.1.3

O Tagata o le Ekalesia E I Ai Manaoga Faapitoa

E mafai ona maua e tagata o le ekalesia e i ai ni manaoga faapitoa faaletino sauniga uma o le malumalu (tagai i le 38.2.5). Ua fautuaina nei tagata e o i le malumalu ma ni o latou tauaiga po o ni uo ua maua faaeega paia o le itupa e tasi o e e mafai ona fesoasoani ia i latou. O i latou e fesoasoani e tatau ona i ai se pepa faataga o aoga o le malumalu. Afai e le mafai e le tagata o le au paia ona auai ma se tagata o le aiga po o se uo, e mafai ona latou vili i le malumalu muamua e vaai pe o a fetuunaiga e mafai ona fai. Tagai i le temples.ChurchofJesusChrist.org mo faamatalaga e faafesootai ai malumalu taitasi.

O ta’ifau taiala ma manu e lagolago ai faalelagona e le faatagaina i malumalu. E mafai e peresitene o siteki ona faafesootai le Matagaluega o le Malumalu i le TempleDepartment@ChurchofJesusChrist.org pe afai e i ai ni a latou fesili.

27.1.4

Lagolago mo Faaliliuga po o le Faamatalaupu

Afai e manaomia e tagata le fesoasoani mo le faaliliuga po o le faamatalaupu, e ao ona latou vave faafesootaia le malumalu e vaai pe o maua. Tagai i le temples.ChurchofJesusChrist.org mo faamatalaga e faafesootai ai malumalu taitasi.

27.1.5

Laei e Ofu Atu i le Malumalu

Pe a o i se malumalu, e ao i tagata o le Ekalesia ona laei i ituaiga o laei e masani ona faaaoga i sauniga faamanatuga. E tatau ona latou aloese mai le faia o ofu fale pe e le ufiufi atoa ai ofusa. E tatau foi ona latou aloese mai le faia o la’ei soona papanu, pei o peleue faapitoa [tuxedos]. O lenei faatonuga e sili ona lelei le a’oa’oina atu e matua, e uso ma tuafafine o auaunaga, ma taitai o uarota ma siteki a o sauniuni tagata o le Ekalesia e tapuai i totonu o le malumalu.

Tagai i le 27.3.2.6 mo faamatalaga e uiga i la’ei e fai i se faaipoipoga po o se faamauga i le malumalu.

Tagai i le 38.5 mo faamatalaga e uiga:

  • I la’ei e fai i le taimi o sauniga o faaeega paia ma faamauga.

  • I le mauaina, laeiina, ma le tausiga o la’ei o sauniga o le malumalu ma ofusa.

27.1.6

Tausiga o le Fanau

O fanau e tatau ona i ai se vaavaaiga a se tagata matua pe afai o i ai i latou i luga o laufanua o le malumalu. E i ai tagata e galulue i le malumalu e avanoa e vaavaaia fanau i le na o tulaga nei:

  • Pe afai e faamauina i latou i matua

  • Pe afai o latou maimoaina le faamauga o o latou tei o loo ola, tei e lē tina pe tamā faatasi, po o tei e tina pe tamā faatasi, i o latou matua

27.1.7

Fono ma Tagata o le Ekalesia Pe a Maea Ona Maua o Latou Sauniga o le Malumalu

E tele taimi e i ai fesili a tagata o le Ekalesia pe a uma ona maua o latou sauniga o le malumalu. E mafai ona fono tagata o aiga ua maua faaeega paia, le epikopo, o isi taitai o le uarota, ma uso ma tuafafine o auaunaga ma tagata o le au paia e talanoaina o latou aafiaga i le malumalu.

E fautuaina foi e taitai ia tagata e saili ia tali ia latou fesili, e ala i musumusuga a le Agaga Paia. I totonu o le malumalu, e mafai e le Agaga ona saunia tali i le tele o fesili atonu o i ai i tagata e uiga i o latou aafiaga i le malumalu.

O loo maua punaoa e fesoasoani ai e tali fesili i le temples.ChurchofJesusChrist.org.

27.2

O Le Faaeega Paia

O le upu faaeega paia o lona uiga o “se meaalofa.” O le faaeega paia o le malumalu o se meaalofa moni mai le Atua lea Na te faamanuiaina ai Ana fanau. E na o le malumalu paia lava e mafai ona maua ai le faaeega paia. O nisi o meaalofa e maua e tagata o le au paia e ala i le faaeega paia o le malumalu e aofia ai:

  • Malamalama sili atu i faamoemoega ma a’oa’oga a le Alii.

  • Mana e faia ai mea uma e finagalo le Tama Faalelagi i Ana fanau e fai.

  • Taitaiga faalelagi pe a auauna atu i le Alii, o latou aiga, ma isi.

  • Faateleina le faamoemoe, mafanafana, ma le filemu.

Ua faatatau faamanuiaga uma ua folafolaina o le faaeega paia i lenei olaga ma mo le faavavau. O le faataunuuga o nei faamanuiaga e faalagolago i le faamaoni i le talalelei a Iesu Keriso.

E lua vaega e maua ai le faaeega paia. I le vaega muamua, e maua e se tagata ia uluai sauniga e ta’ua o le sauniga amata. O le sauniga amata e aofia ai sauniga e tolu: mulumuluga, faauuga, ma le faaofuga (tagai i le Esoto 29:4–9). E aofia ai foi faamanuiaga faapitoa e faiā ma le tupuaga paia ma le gafatia o le tagata.

I le taimi o le sauniga amata, e osifeagaiga ai le tagata e ofu le ofusa. O le ofusa e fai ma sui i lana faiā ma le Atua ma le tautinoga e usitai i feagaiga na osia i le malumalu. A faamaoni tagata ia latou feagaiga ma ofuina faalelei le ofusa i o latou olaga atoa, e avea foi lea o se puipuiga. Mo faamatalaga e uiga i le ofuina ma le tausiga o le ofusa, tagai i le 38.5.5.

I le vaega lona lua o le faaeega paia, e a’oa’o ai le ata o le faaolataga, e aofia ai le Foafoaga, le Pau o Atamu ma Eva, o le Togiola a Iesu Keriso, le Liliuese, ma le Toefuataiga. E maua foi e tagata o le Ekalesia ia faatonuga i le ala e toe foi atu ai i le afioaga o le Alii.

I le faaeega paia, e valaaulia ai tagata o le Ekalesia ia osia feagaiga paia e pei o nei:

  1. Ola i le tulafono o le usiusitai ma taumafai malosi e tausia poloaiga a le Tama Faalelagi.

  2. Usitai i le tulafono o le taulaga, o lona uiga o le ositaulaga lea ma lagolago le galuega a le Alii ma se loto momomo ma le agaga salamo.

  3. Usitai i le tulafono o le talalelei a Iesu Keriso, o lona uiga:

    • Faaaoga le faatuatua ia Iesu Keriso.

    • Salamo i aso taitasi.

    • Osifeagaiga ma le Atua e ala i le mauaina o sauniga o le faaolataga ma le faaeaga.

    • Tumau e oo i le iuga e ala i le tausia o feagaiga.

    • Tauivi malosi e ola i poloaiga sili e lua. O nei poloaiga o le, ia “alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa” ma ia “alofa atu i lē lua te tuaoi e pei o oe lava ia te oe” (Mataio 22:37, 39).

  4. Tausi le tulafono o le ola mama, o lona uiga o le le faia o sootaga feusuai i fafo atu o se faaipoipoga faaletulafono i le va o se alii ma se tamaitai, lea e tusa ai ma le tulafono a le Atua.

  5. Tausia le tulafono o le faapaiaga, o lona uiga o le tuuto atu e tagata o le Ekalesia o o latou taimi, taleni, ma mea uma ua faamanuiaina ai i latou e le Alii e atinae ai le Ekalesia a Iesu Keriso i le lalolagi.

O le taunuuga, ua folafola mai le Tama Faalelagi e faapea o i latou o e tumau faamaoni i a latou feagaiga o le malumalu o le a faaeeina “i le mana mai luga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:32, 38; tagai foi i le Luka 24:49; Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:16).

27.2.1

O Ai E Mafai ona Maua le Faaeega Paia

O tagata matutua uma o le Ekalesia ua mafai ona tali atu mo i latou lava ua valaaulia e sauniuni mo, ma le mauaina o o latou lava faaeega paia. O mua’i sauniga uma e tatau ona faatino ma faamaumauina a o le’i mafai e tagata o le ekalesia ona maua le faaeega paia (tagai i le 26.3.1). Tagai i le 27.2.2 mo faamatalaga e uiga i le faia o le faaiuga pe o afea e maua ai faaeega paia.

27.2.1.1

O Tagata Fou Faatoa Papatiso

O tagata matutua fou e agavaa e mafai ona maua o latou faaeega paia e le itiiti ifo ma le tausaga atoa e tasi mai le aso o o latou faamauga (tagai i le 26.5.2).

27.2.1.2

O Tagata o le Ekalesia E I Ai se Toalua e Le’i Maua Faaeega Paia

O se tagata agavaa o le Ekalesia o lona toalua e le’i maua faaeega paia, e mafai ona maua ona lava faaeega paia pe a ausia tulaga nei:

  • E tuu atu e le toalua e le’i maua faaeega paia lana maliega.

  • Ua mautinoa e le tagata o le Ekalesia, epikopo, ma le peresitene o le siteki o le tiutetauave e o faatasi ma feagaiga i le malumalu o le a le afaina ai le faaipoipoga.

E mafai ona faatatau nei tulaga pe o le toalua o se tagata o le Ekalesia pe leai.

27.2.1.3

O Tagata o le Ekalesia E Le Atoatoa le Malosi Faaleatamai

O tagata o le Ekalesia e le atoatoa le malosi faaleatamai e mafai ona maua o latou faaeega paia pe afai:

  • Ua latou maua ia muai sauniga moomia uma (tagai i le 26.3.1).

  • E i ai lo latou gafatia faaleatamai e malamalama ai, osia, ma tausia feagaiga e o faatasi ai.

E fefautuaai le epikopo ma le tagata o le ekalesia ma, i tulaga e tatau ai, ma ona matua. Na te sailia foi le taitaiga a le Agaga. E mafai ona la fefautuaai ma le peresitene o le siteki. E mafai e le peresitene o le siteki ona tuusa’o atu ia fesili i le Ofisa o le Au Peresitene Sili pe a tatau ai. Tagai i le 38.2.4.

27.2.2

Faia o le Faaiuga Pe o Afea e Maua Ai le Faaeega Paia

O le faaiuga e maua le faaeega paia e patino i le tagata lava ia ma e ao ona faia ma le agaga tatalo. O le faaeega paia o se faamanuiaga o le mana ma faaaliga ia i latou uma o e ua sauni e mauaina. O tagata o le Ekalesia e mafai ona filifili e maua o latou lava faaeega paia, pe a latou ausia uma ia tulaga nei:

  • Ia le itiiti ifo ma le 18 tausaga le matutua.

  • Ua mae’a pe ua latou le o toe i ai i le a’oga maualuga, a’oga tulagalua, po o le maualuga talitutusa.

  • Ua atoa lelei le tausaga e tasi talu ona fai o latou faamauga.

  • Ua latou lagona se naunauga e maua ma faamamaluina feagaiga paia o le malumalu i o latou olaga.

O tagata ua maua se valaauga o le misiona pe o sauniuni e faamauina i le malumalu e tatau ona maua ia faaeega paia. E fefautuaai foi le epikopo ma isi tagata matutua o le ekalesia o e ua naunau e maua ia faaeega paia.

A o le’i tuuina atu se pepa faataga o le malumalu mo se tagata o le Ekalesia ia maua ai le faaeega paia, e tatau ona lagonaina e le epikopo ma le peresitene o le siteki ua saunia le tagata ia malamalama ma tausia feagaiga paia o le malumalu. O lea agavaa e fuafua taitasi mo tagata taitoatasi. E le faaaogaina e taitai se faavasegaga lautele, e pei o ia e lisi atu i lalo, pe a fuafua pe ua saunia se tagata e maua ia faaeega paia:

  • Ua aulia se vaitausaga patino

  • Ua tuua le aiga mo le kolisi, galuega, po o le tautua faamiliteli

  • Ua manao e maimoaina le faamauga i le malumalu o se tasi o le aiga po o se uo

27.2.3

Fuafuaina ma le Faatulagaina [o se Taimi] mo le Faaeega Paia

27.2.3.1

Mauaina o se Pepa Faataga mo Sauniga mo E o Soifua

E tatau i le tagata o le Ekalesia ona i ai se pepa faataga o le malumalu mo sauniga mo e o soifua e ulu atu ai i se malumalu ma maua ai faaeega paia. Mo faamatalaga e uiga i nei pepa faataga, tagai i le 26.5.1.

27.2.3.2

Faafesootaiina o le Malumalu

O tagata o le Ekalesia o loo fuafua e maua faaeega paia, e tatau ona vave faafesootai le malumalu e faatulaga ai le taimi o le sauniga (tagai i le 27.1.2). O le a saunia ma tuuina atu e le malumalu ia faatonuga, e aofia ai faamatalaga e uiga i laei o le malumalu, pe a faatulaga mai se taimi faatonuina.

27.2.3.3

Faafeao mo Tagata o le Ekaleisa mo le Mauaina o Faaeega Paia

O tagata e mauaina o latou lava faaeega paia, e mafai ona valaaulia se tagata ua uma ona maua ona faaeega paia o le itupa tutusa e avea ma faafeao ma fesoasoani ia i latou i le taimi o le sauniga o le faaeega paia. E tatau i le faafeao ona i ai se pepa faataga o aoga o le malumalu. E mafai e le malumalu ona saunia se faafeao pe a manaomia.

27.3

Faamauga o se Tane ma le Avā

“O le aiga ua faauuina e le Atua. O le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai e taua i Lana fuafuaga e faavavau” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi”). O se faamauga i le malumalu e faatasia ai se tane ma se ava faatasi mo le olaga nei ma le faavavau atoa. O ulugalii o e ua faamauina i le malumalu e folafola atu i ai le mamalu ma le olioli e oo i le faavavau (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19-20). O le a latou maua nei faamanuiaga pe afai latou te faamaoni i feagaiga latou te osia i totonu o le malumalu. E ala i lenei sauniga, e mafai ai foi ona avea a la fanau ma vaega o lo latou aiga e faavavau.

E fautuaina e taitai o le Ekalesia ia tagata ina ia saunia e faaipoipo ma faamauina i totonu o se malumalu. O nofoaga e le aloaia ai faaletulafono faaipoipoga i le malumalu, e mafai e taitai o le Ekalesia po o isi ua faatagaina ona faatino faaipoipoga faalemalo ia e sosoo ai ma se faamauga i le malumalu (tagai i le 38.3). E mafai foi ona mulimulitaia lea faiga pe a avea se faaipoipoga i le malumalu ma mafuaaga e lagona ai e matua po o tagata totino o le aiga le faaesea ona e le mafai ona auai i le sauniga i le malumalu.

Ata
aiga i fafo o le malumalu

27.3.1

O Ai e Mafai Ona Faamauina i se Malumalu

O tagata uma o le Ekalesia ua mafai ona tali atu mo i latou lava ae e le’i faaipoipo, ua valaaulia ia saunia mo se faamauga i le malumalu. O i latou ua faaipoipoina faalemalo ua fautuaina ia faamauina mo le olaga nei ma le faavavau i le malumalu i le taimi lava e saunia ai. E tatau ona maua faaeega paia o tagata a o lei mafai ona faamauina i latou (tagai i le 27.2).

E tatau i ulugalii e faamauina i le malumalu a le (1) faaipoipo faalemalo a o lei faamauina pe (2) faaipoipo ma faamauina i le sauniga lava lea e tasi i le malumalu. Tagai i le 27.3.2.

27.3.1.1

O Tagata o le Ekalesia Na Faamau i se Toalua Muamua

Tagai i le 38.4.1.

27.3.1.2

O Tagata o le Ekalesia E Le Atoatoa le Malosi Faaleatamai

O tagata o le ekalesia e le atoatoa le malosi faaleatamai e mafai ona faamau i o latou taitoalua, uo tama po o uo tamaitai pe afai:

  • Ua latou maua ia muai sauniga moomia uma e aofia ai le faaeega paia (tagai i le 27.2.1.3).

  • E i ai lo latou gafatia faaleatamai e malamalama ai, osia, ma tausia feagaiga e o faatasi ai.

E fefautuaai le epikopo ma le tagata o le Ekalesia ma lona toalua, uo tama po o le uo tamaitai. Na te sailia foi le taitaiga a le Agaga. E mafai ona la fefautuaai ma le peresitene o le siteki. E mafai e le peresitene o le siteki ona tuusa’o atu ia fesili i le Ofisa o le Au Peresitene Sili pe a tatau ai. Tagai i le 38.2.4.

27.3.2

Fuafuaina ma le Faatulagaina o se Faaipoipoga po o se Faamauga i le Malumalu

27.3.2.1

Mauaina o se Pepa Faataga mo Sauniga mo E o Soifua

E tatau i le tagata o le Ekalesia ona i ai se pepa faataga o le malumalu mo sauniga mo e o soifua e faamau ai i lona toalua. Mo faamatalaga e uiga i nei pepa faataga, tagai i le 26.3.

27.3.2.2

Faafesootaiina o le Malumalu

O tagata o le Ekalesia o loo fuafua e faaipoipo pe faamau i se toalua, e tatau ona vave faafesootai le malumalu e faatulaga ai le taimi o le sauniga (tagai i le 27.1.2). O le a saunia ma tuuina atu e le malumalu ia faatonuga, pe a faatulaga mai se taimi faatonuina.

27.3.2.3

Mauaina o se Laisene o le Faaipoipoga

A o lei faaipoipoina, e tatau i se ulugalii ona maua mai se laisene faaletulafono o loo aoga mo faaipoipoga i le nofoaga o le a faatinoina ai le faaipoipoga. Afai o fuafua le ulugalii ia faaipoipo ma faamau i le sauniga lava lea e tasi, e tatau ona la aumaia se laisene o aoga o le faaipoipoga i le malumalu.

O ulugalii e faamauina pe a maea se faaipoipoga faalemalo, e le manaomia ona aumaia se laisene o le faaipoipoga i le malumalu. Nai lo lena, latou te aumaia le aso ma le nofoaga na fai ai le la faaipoipoga faalemalo e avea o se vaega o le faamaoniga o le faagasologa o le faamaoniaga.

27.3.2.4

Faafeao mo le Tamaitai ma le Alii Faaipoipo

O se tuafafine ua maua ona faaeega paia e mafai ona faafeaoina le tamaitai faaipoipo e fesoasoani ia te ia i le potu e fai ai la’ei. O se uso ua maua ona faaeega paia e mafai ona ia faia lea lava mea e tasi mo le alii faaipoipo. E tatau i le faafeao ona i ai se pepa faataga o aoga o le malumalu. E mafai e le malumalu ona saunia se faafeao pe a manaomia.

27.3.2.5

O Ai E Faatinoina se Faaipoipoga po o se Faamauga i le Malumalu

O se faaipoipoga po o se faamauga i le malumalu e masani lava ona faatino e se faifaamauga o le e tofiaina i le malumalu lea o le a faaipoipo pe faamauina ai le ulugalii. Afai e umia e se tasi o le aiga le pule e fai ai faamauga, ma ua tofia i le malumalu o le a faaipoipoina pe faamauina ai le ulugalii, e mafai ona la valaaulia o ia e faatinoina le faaipoipoga po o le faamauga.

E mafai foi e se faifaamauga ona saili atu le faatagaga a le Au Peresitene Sili e faatino ai se faamauga mo ē lava e tupuga mai ia te ia (o fanau, o fanau a fanau, ma fanau a fanau a fanau) i se malumalu e ese mai i le malumalu ua tofia i ai o ia. E ao ona ia mauaina se tusi o le faatagaga mai le Au Peresitene Sili mo faamauga taitasi faapena. Na te tauaao atu le tusi i le malumalu.

E le fautuaina tagata e talosagaina le Au Pulega Aoao e faatino a latou faaipoipoga po o faamauga i le malumalu.

27.3.2.6

Laei Talafeagai mo se Faaipoipoga po o se Faamauga i le Malumalu

Ofu o le Tamaitai Faaipoipo. O le ofu o se tamaitai faaipoipo e fai i totonu o le malumalu e tatau ona papae, ia tauagafau le mamanu ma le ie, ma ia leai ni mau teuteuga papanu. E tatau foi ona ufiufi uma ai le ofusa o le malumalu. O ie valavala e tatau ona faaalo.

Ina ia ogatusa ma isi ofu e fai i totonu o le malumalu, e tatau ona lima uumi pe faatolu kuata le uumi o lima o le ofu o se tamaitai faaipoipo. O ofu e le tatau ona i ai ni veli e toso mai tua sei vagana e mafai ona afe faapipii i luga pe aveese mo le sauniga o le faamauga.

E mafai e le malumalu ona tuuina atu se ofu pe a tatau ai pe manao ai foi.

Lavalava o le Alii Faaipoipo. E fai e le alii faaipoipo ia laei masani o le malumalu i le taimi o le sauniga o le faaipoioga po o le faamauga (tagai i le 38.5.1 ma le 38.5.2). E mafai ona ia ofu i laei aloaia i fafo o le malumalu mo puegaata pe a maea le sauniga.

La’ei o Malo Valaaulia. O i latou e o mai i se sauniga o le faaipoipoga po o le faamauga, e ao ona faia la’ei e pei o ona latou faia i se sauniga faamanatuga. O tagata o le Ekalesia o e o mai sa’o i se faaipoipoga mai se sauniga o le faaeega paia, e mafai ona laei pea i laei o le sauniga o le malumalu.

E tatau ona faasoa atu e le ulugalii lenei faamatalaga i malo valaaulia a o le’i taitai oo i le faaipoipoga po o le faamauga.

Fugalaau. E le tatau i le ulugalii ma a latou malo valaaulia ona fai ni sei po o ni faasolo fugalaau i le taimi o le sauniga o le faaipoipoga po o le faamauga. E mafai ona fai ia sei ma faasolo fugalaau i fafo o le malumalu mo puegaata pe a maea le sauniga. E tatau ona faasoa atu e le ulugalii lenei faamatalaga i malo valaaulia a o lei taitai oo i le faaipoipoga po o le faamauga.

27.3.2.7

Faafesuiaiga o Mama pe a maea se Faaipoipoga po o se Faamauga i le Malumalu

O le faafesuiaiga o mama e le o se vaega o le sauniga o le faamauga i le malumalu. Peitai, e mafai e ulugalii ona faafesuiai a la’ua mama pe a maea le sauniga i le potu o faamauga. E le tatau i ulugalii ona faafesuiaia ia mama i soo se isi lava taimi po o soo se nofoaga i totonu o se malumalu po o lotoa o le malumalu. O le faia o lena mea e mafai ona tata’iese ai mai le sauniga paia.

O ulugalii e faaipoipo ma faamauina i le sauniga lava lea e tasi e mafai ona faafesuiai ia mama i se taimi mulimuli ane ina ia auai ai tauaiga o e e le mafai ona auai ai i se faaipoipoga i le malumalu. O le faafesuiaiga o mama e tatau ona ogatasi ma le mamalu o se faaipoipoga i le malumalu. O le faafesuiaiga o mama e le tatau ona faataitaia ai soo se vaega o le sauniga o le faaipoipoga po o le faamauga i le malumalu. E le tatau i le ulugalii ona faafesuiaia a la tautoga pe a ua maea ona faaipoipoina pe faamauina i le malumalu.

O ulugalii ua faaipoipoina faalemalo a o le’i faia la la faamauga i le malumalu e mafai ona faafesuiai a la mama i le sauniga faalemalo, i la la’ua faamauga i le malumalu po o sauniga uma ia e lua.

27.3.3

Faaipoipoga i se Malumalu mo Na o le Olaga Nei

O le faamoemoega o le malumalu o le faatautaia lea o sauniga mo le faavavau. Mo lea mafuaaga, ua le toe faatinoina ai i malumalu ia faaipoipoga mo na o le olaga nei.

Mo le aiaiga faavae o le faamauina o se ulugalii sa faaipoipoina i totonu o le malumalu mo na o le olaga nei, tagai i le 38.4.1.6.

27.3.4

O Ai E Mafai Ona Auai Atu i se Faaipoipoga po o se Faamauga i le Malumalu

E tatau i ulugalii ona valaaulia na o tauaiga vavalalata ma uo mamae i se faaipoipoga po o se faamauga i le malumalu. O tagata o le Ekalesia ua mafai ona tali atu mo i latou lava e tatau ona maua faaeega paia ma i ai se pepa faataga o le malumalu o aoga e auai ai.

O nisi tagata ua i ai faamaumauga e le papatisoina ona o se faaletonu faalemafaufau, ae o nisi e papatisoina ae e le maua faaeega paia mo le mafuaaga lava lea e tasi. E mafai e le peresitene o le siteki ona faataga i latou e matau le faaipoipoga i le malumalu po o le faamauga o o latou tei o loo soifua pe afai e:

  • 18 tausaga le matutua.

  • Mafai ona filemu ma migao i le taimi o le sauniga.

E tusia e le peresitene o le siteki se tusi e ta’u atu ai faapea ua faatagaina le tagata e maimoaina le faamauga. E tauaaoina atu lenei tusi i le malumalu.

E tatau i tagata o le Ekalesia ona maua faaeega paia ma i ai se pepa faataga o le malumalu o aoga, e maimoa ai i le faamauga o o latou matua.

27.3.5

Taumafataga o Faaipoipoga

Tagai i le 38.3.4 mo faamatalaga e uiga i le faia o ’aiga o faaipoipoga i fale o le Ekalesia.

27.4

Faamauina o Fanau o Loo Ola i Matua

O fanau o e na fananau ina ua uma ona faamauina lo latou tina i se tane i totonu o le malumalu, e fananau i totonu o le feagaiga o lena faamauga. Latou te le moomia le mauaina o le sauniga o le faamauina i matua.

O fanau e le fananau i totonu o le feagaiga e mafai ona avea ma se vaega o se aiga e faavavau e ala lea i le faamauina i o latou matua moni po o matua na vaetamaina. E i ai le aia tatau a nei tamaiti i faamanuiaga lava e tasi e pei o i latou na fananau mai i totonu o le feagaiga.

Tagai i le 38.4.2 mo aiaiga faavae e uiga i le faamauina o fanau i matua.

27.4.1

Tuuina Atu o se Pepa Faataga mo le Faamauina o Fanau o Loo Ola i Matua

O tagata o le ekalesia ua mafai ona tali atu ua tai 8 tausaga ma matutua atu e manaomia se pepa faataga ina ia faamauina ai i o latou matua. Latou te manaomia foi se pepa faataga e maimoa ai i le faamauga a o latou tei o loo ola, o tei e lē tina pe tamā faatasi, po o tei e tina pe tamā faatasi i o latou matua (tagai i le 27.4.4). O tamaiti ua 8 tausaga ma matutua atu e tatau ona papatiso ma faamauina ina ia maua ai se pepa faataga o le malumalu. O alii ua atoa le 11 ma o le a atoa le 12 i le gasologa o le tausaga o le sauniga e tatau foi ona umia le perisitua.

O tagata o le Ekalesia e 21 tausaga pe matutua atu e tatau ona maua faaeega paia ma umia se pepa faataga o aoga o le malumalu ina ia faamau ai i o latou matua.

E mafai e le peresitene o le siteki ona faataga ia tagata e le’i papatisoina pe le’i maua faaeega paia ona o le faaletonu faalemafaufau ina ia faamauina i o latou matua. E tusia e le peresitene o le siteki se tusi e ta’u atu ai faapea ua faatagaina le tagata ia faamauina. E tauaaoina atu lenei tusi i le malumalu.

Tagai i le 26.4.4 mo faamatalaga e uiga i le tuuina atu o pepa faataga i tamaiti.

27.4.2

Faafesootaiina o le Malumalu

O se ulugalii e mananao e faamau a latou fanau ia i laua, po o fanau e mananao e faamau i o latou matua ua maliliu, e tatau ona vave faafesootai le malumalu e faatulaga ai le taimi o le sauniga (tagai i le 27.1.2). I nisi o tulaga, e ono manaomia ona faatino isi sauniga o le malumalu ona faatoa mafai lea ona fai le faamauga.

Ata
alii talavou i fafo o le malumalu

27.4.3

Tausiga o le Fanau

Tagai i le 27.1.6.

27.4.4

O Ai e Mafai Ona Auai i se Faamauga o Fanau o Loo Ola i Matua

Ina ia maimoaina faamauga a o latou tei o loo ola, tei e lē tina pe tama faatasi, po o tei e tina pe tama faatasi, i o latou matua, o tagata o le ekalesia e le’i maua faaeega paia e i lalo ifo o le 21 tausaga le matutua e tatau ona fananau mai i totonu o le feagaiga pe faamauina i o latou matua. E le gata i lea, o tamaiti ua ta’i 8 tausaga ma matutua atu e tatau ona papatiso ma faamauina ma e tatau foi ona i ai se pepa faataga o aoga o le malumalu (tagai i le 26.4.4). O alii ua atoa le 11 ma o le a atoa le 12 i le gasologa o le tausaga o le sauniga e tatau foi ona umia le perisitua.

O tagata o le ekalesia e 21 tausaga pe matutua atu e tatau ona maua faaeega paia ma umia se pepa faataga o aoga o le malumalu e maimoa ai i na faamauga.

O tagata ua faaipoipo o le ekalesia e laiti ifo ma le 21 tausaga e le manaomia ona maua faaeega paia e maimoaina ai na faamauga. Peitai, e tatau ona i ai a latou pepa faataga o aoga o le malumalu (tagai i le 26.4.4).

E mafai e le peresitene o le siteki ona faataga se tagata e le’i papatisoina pe le’i maua faaeega paia ona e le atoatoa le malosi faaleatamai, e maimoa i le faamauga o o latou tei o loo ola, o tei e ese o latou tina po o tama, po o tei e tina pe tamā faatasi i o latou matua. E tusia e le peresitene o le siteki se tusi e ta’u atu ai faapea ua faatagaina le tagata e maimoaina le faamauga. E tauaaoina atu lenei tusi i le malumalu.