Tusitaulima ma Valaauga
26. Pepa Faataga o le Malumalu


“26. Pepa Faataga o le Malumalu,” Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (2025).

“26. Pepa Faataga o le Malumalu,” Tusitaulima Aoao.

epikopo o loo faatalanoaina se alii

26.

Pepa Faataga o le Malumalu

26.0

Faatomuaga

O le ulufale atu i le maota o le Alii o se avanoa paia. E fautuaina e taitai o uarota ma siteki ia tagata uma o le Ekalesia ia agavaa ma ia i ai se pepa faataga o le malumalu o loo aoga, e tusa lava pe latou te le nonofo latalata i se malumalu.

E faia e taitai o le Ekalesia ia taumafaiga uma ia iloa ai o i latou uma e ulu atu i le maota o le Alii e agavaa e ulu atu (tagai i le Salamo 24:3–5). E faatautaia e taitai perisitua ua faatagaina ia faatalanoaga o pepa faataga o le malumalu ma tuuina atu pepa faataga o le malumalu i tagata e tali atu talafeagai ma le faamaoni i fesili o le faatalanoaga (tagai i le 26.3). Ua folafola mai e le Alii afai e mama i latou o e ulu atu i Lona maota, o le a i ai o Ia iina (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:15–16).

O tagata o le ekalesia ua ta’i 8 tausaga ma matutua atu e tatau ona i ai se pepa faataga o le malumalu e ulu atu ai i se malumalu. E tatau ona papatisoina ma faamauina ina ia agavaa ai mo le mauaina o se pepa faataga.

O tamaiti e i lalo ifo o le 8 tausaga o e o le a faamauina i o latou matua pe maimoaina foi le faamauina o o latou tei i o latou matua e le moomia ni pepa faataga o le malumalu (tagai i le 27.4.1 ma le 27.4.5). Peitai, e faamaonia e o latou matua a latou faamatalaga e ala i Sauniuniga mo Sauniga i le PTF (tagai i le 27.1.2).

O le mataupu lenei o loo tuuina atu ai faatonuga mo taitai o e tuuina atu pepa faataga o le malumalu. E fefautuaai le epikopo ma lona peresitene o le siteki pe afai e i ai ni ana fesili e uiga i pepa faataga o le malumalu e le o taliina i le mataupu lenei. E mafai e le peresitene o le siteki ona faafesootai le Ofisa o le Au Peresitene Sili i ni fesili.

26.1

Ituaiga o Pepa Faataga o le Malumalu

O se pepa faataga aoga o le malumalu e faatagaina ai se tagata o le Ekalesia e ulu atu i malumalu uma lava. E faamautinoa e taitai perisitua ua maua e tagata uma o le ekalesia le pepa faataga sa’o mo o latou tulaga. E tolu ituaiga o pepa faataga:

  1. Pepa faataga o le malumalu mo papatisoga ma faamauga sui. O nei pepa faataga e mo tagata o le ekalesia e le’i maua faaeega paia o loo faatinoina papatisoga ma faamauga sui. E tuuina atu i le tagata e ala i Punaoa mo Taitai ma Failautusi (PTF) E mafai e le tagata ona filifili e maua a le o se pepa faataga ua lolomiina po o se pepa faataga i se masini feaveai.

    Mo nisi faamatalaga, tagai i le 26.3.1.

  2. Pepa faataga o le malumalu mo tagata ua uma ona maua faaeega paia. O nei pepa faataga e mo tagata o le ekalesia sa maua muamua faaeega paia. Latou te faatagaina tagata o le ekalesia ua maua faaeega paia e auai i sauniga uma o le malumalu mo e ua maliliu. E tuuina atu i se tagata o le ekalesia e ala i le PTF. E mafai e le tagata ona filifili e maua a le o se pepa faataga ua lolomiina po o se pepa faataga i se masini feaveai.

    Mo nisi faamatalaga, tagai i le 26.3.2.

  3. Pepa faataga o le malumalu mo sauniga mo e o soifua. O nei pepa faataga e mo tagata o le ekalesia e mauaina o latou lava faaeega paia pe faamauina i se toalua, matua, po o fanau. E tuuina atu faaeletonika e ala i Sauniuniga mo Sauniga i le PTF. E faaaoga e taitai perisitua Sauniuniga mo Sauniga e auina atu ai le pepa faataga ua uma ona faatumuina i le malumalu lea o le a faia ai le sauniga.

    Ina ia ulu atu i le malumalu, o tagata o le ekalesia o le a ta’i 12 tausaga pe matutua atu i le faaiuga o le tausaga lea e tupu ai le sauniga, e tatau foi ona i ai se tasi o isi ituaiga pepa faataga e lua e faaopoopo atu i se pepa faataga mo sauniga mo e o soifua. Afai e manaomia, e mafai e taitai perisitua ona tuuina atu se tasi o na pepa faataga ma le pepa faataga mo sauniga mo e o soifua i le taimi o le faatalanoaga lava lea e tasi. Mo nisi faamatalaga, tagai i le 26.3.3.

    Mo faamatalaga e uiga i sauniga o le malumalu mo ē o soifua, tagai i le mataupu 27.

26.2

Malupuipuia o Pepa Faataga o le Malumalu

26.2.1

Malupuipuia Pepa Faataga o le Malumalu e Taitai Perisitua

O taitai perisitua ua faataga ona i ai ia tusi o pepa faataga o le malumalu e tatau ona matuai malupuipuia lelei [ia tusi]. E le tatau ona i ai se isi tagata e tago i ai. Pe a oo ina faafouina e le Ekalesia ia tusi o pepa faataga o le malumalu, e susunuina e taitai ia tusi ua tuai.

E faamautinoa foi e taitai perisitua e le maua e tagata e lei faatagaina ia faamatalaga o pepa faataga o le malumalu i luga o le PTF.

26.2.2

Pepa Faataga Leiloloa pe Gaoia

E talosagaina e le epikopo tagata o le ekalesia e vave logo atu o ia pe afai e leiloa pe gaoia se pepa faataga. Afai o loo agavaa pea le tagata, e alu atu le epikopo po o se fesoasoani ua tofia po o se failautusi i le PTF e toe lolomi le pepa faataga. O le a faamutaina le aoga o le pepa faataga fou i le aso lava e tasi e pei o le uluai pepa faataga.

O nisi taimi o se tagata o le ekalesia ua leiloa pe gaoia lana pepa faataga ua le toe ola i tulaga faatonuina o le agavaa. I nei tulaga, e faaleaogaina ai loa lava e le epikopo le pepa faataga (tagai i le 26.2.3).

26.2.3

O E Umia Pepa Faataga e Le o Ola i Tulaga Faatonuina o le Agavaa

Afai ua filima’oti le epikopo ua le o soifua se tagata o le ekalesia o i ai se pepa faataga aoga i tulaga faatonuina o le agavaa (tagai i le 26.3), na te faaaogaina le PTF e faaleaoga ai le pepa faataga. Afai e le o maua le polokalama lea, e faafesootai e le epikopo le ofisa o le malumalu e faaleaogaina le pepa faataga. Afai o i ai se pepa faataga ua lolomiina a le tagata, e talosagaina e le epikopo le pepa faataga mai le tagata.

26.3

Taiala Aoao mo le Tuuina Atu o Pepa Faataga o le Malumalu

O taitai perisitua ua faatagaina e faatautaia ia faatalanoaga o le agavaa a o lei mafai ona maua e se tagata se pepa faataga o le malumalu. O loo maua faatonuga i le PTF. E na o le pau le taimi e tuu atu ai e taitai perisitua se pepa faataga pe afai e tali atu ma le talafeagai e le tagata ia fesili o le pepa faataga o le malumalu.

O faatalanoaga o pepa faataga o le malumalu e mafai ai e tagata o le Ekalesia ona ta’u atu e i ai sa latou molimau ma o loo taumafai malosi e usitai i poloaiga a le Atua ma mulimuli i Ana perofeta. E faamautu foi e taitai perisitua, e ala i le faatalanoaga ua agavaa se tagata.

Tagai i le 26.3.3 mo faamatalaga e uiga i le faatautaia o faatalanoaga o pepa faataga o le malumalu.

26.3.1

Tuuina Atu o Pepa Faataga o le Malumalu mo Papatisoga ma Faamauga Sui

O pepa faataga o le malumalu mo papatisoga ma faamauga sui ua faatagaina ai tagata o le ekalesia e auai i papatisoga ma faamauga mo e ua maliliu. Ua tuuina atu i tagata o le ekalesia e le’i maua faaeega paia o e ua papatisoina ma faamauina.

O tagata ua uma ona maua faaeega paia e le tuuina atu i ai se pepa faataga mo papatisoga ma faamauga sui.

E agavaa tagata o le ekalesia mo nei pepa faataga e amata atu ia Ianuari o le tausaga e atoa i ai lo latou ta’i 12. O alii o le Ekalesia e tatau ona faauuina i se tofi i le perisitua a o le’i ona mauaina se pepa faataga o le malumalu.

I se uarota, e faatalanoa e le epikopo po o se fesoasoani ua tofia ia tagata o le ekalesia e lei maua faaeega paia mo pepa faataga o le malumalu mo papatisoga ma faamauga sui. I se paranesi, e na o le peresitene o le paranesi e faatautaia ia faatalanoaga o pepa faataga o le malumalu. (Mo se tuusaunoaga, tagai i le 23.6.1.)

O le taitai o loo faatautaia le faatalanoaga e mulimuli i taiala o loo i le 26.4. E le tatau ona faanatinatia ia faatalanoaga o pepa faataga o le malumalu. E tatau ona faatuma’oti. Peitai, e mafai e le tagata o loo faatalanoaina ona valaaulia se matua po o se isi tagata matua ia i ai.

E tuuina atu e le taitai se pepa faataga e ala i le PTF pe afai e agavaa le tagata. O nei pepa faataga e moomia ai na o saini a le tagata o le ekalesia ma se tasi o le au epikopo, po o le peresitene o le paranesi.

E faaola pepa faataga mo papatisoga ma faamauga sui i le PTF e se tasi o le au epikopo po o le peresitene o le paranesi.

Mo faamatalaga e uiga i le tuuina atu o pepa faataga i tagata o le ekalesia o loo sauniuni mo le mauaina o o latou faaeega paia pe faamauina i se toalua, matua, po o fanau, tagai i le 26.3.3.

26.3.2

Tuuina Atu o Pepa Faataga o le Malumalu i Tagata o le Ekalesia Ua Maua Faaeega Paia

O pepa faataga o le malumalu mo tagata ua maua faaeega paia ua faatagaina ai tagata o le ekalesia e auai i sauniga uma o le malumalu mo e ua maliliu. E tuuina atu i tagata o le ekalesia o e na maua muamua faaeega paia. (Mo tagata o le ekalesia e mauaina o latou lava faaeega paia, tagai i le 26.3.3.)

I se uarota, o le epikopo po o se fesoasoani ua tofia na te faatautaia ia faatalanoaga mo pepa faataga o le malumalu ma tuuina atu pepa faataga. I se paranesi, e na o le peresitene o le paranesi e faatautaia ia faatalanoaga o pepa faataga o le malumalu ma tuuina atu ia pepa faataga.

O le taitai o loo faatautaia le faatalanoaga e mulimuli i taiala o loo i le 26.4. E le tatau ona faanatinatia ia faatalanoaga o pepa faataga o le malumalu. E tatau ona faatuma’oti. Peitai, e mafai e le tagata o loo faatalanoaina ona valaaulia se toalua, se matua po o se isi tagata matua ia i ai.

E tuuina atu e le taitai se pepa faataga e ala i le PTF pe afai e agavaa le tagata o le ekalesia.

A maea le faatalanoaga e se tasi o le au epikopo po o le peresitene o le paranesi, ona faatalanoa lea e se uso o le au peresitene o le siteki ia tagata e nonofo i totonu o se siteki. Na te sainia ia pepa faataga o i latou e agavaa. O se uso o le au peresitene o le misiona e faatautaia le faatalanoaga lona lua mo tagata e nonofo i totonu o se itu. Na te sainia foi ia pepa faataga o i latou o e agavaa. E le faatautaia e le peresitene o le itu ni faatalanoaga o pepa faataga o le malumalu sei vagana ua faatagaina ai e le Au Peresitene Sili.

I siteki, o se tasi o le au peresitene o le siteki po o se failautusi a le siteki e faaolaina le pepa faataga o le malumalu i le PTF. I itu, o se tasi o le au peresitene o le misiona po o se failautusi o le misiona e faaolaina le pepa faataga o le malumalu.

Mo faamatalaga e uiga i le tuuina atu o pepa faataga o le malumalu i tagata o le ekalesia o loo sauniuni mo le mauaina o faaeega paia pe faamauina i se toalua, matua, po o fanau, tagai i le 26.3.3.

26.3.3

Tuuina Atu o Pepa Faataga o le Malumalu mo Sauniga mo E o Soifua

O pepa faataga o le malumalu mo sauniga mo e o soifua e tuuina atu pe a sauniuni tagata o le ekalesia e:

  • Maua o latou lava faaeega paia (tagai i le 27.2).

  • Ia faamauina i se toalua (tagai i le 27.3).

  • Ia faamauina i o latou matua (tagai i le 27.4).

  • E faamauina a latou fanau ia i latou (tagai i le 27.4).

Ina ia ulu atu i le malumalu, o tagata o le ekalesia o le a ta’i 12 tausaga pe matutua atu i le faaiuga o le tausaga lea e faia ai le sauniga, e tatau foi ona i ai se pepa faataga mo papatisoga ma faamauga sui po o se pepa faataga mo tagata ua maua faaeega paia. Afai e manaomia, e mafai e taitai perisitua ona tuuina atu se tasi o na pepa faataga ma le pepa faataga mo sauniga mo e o soifua i le taimi o le faatalanoaga lava lea e tasi.

E faatalanoa patino e le epikopo po o le peresitene o le paranesi ma le peresitene o le siteki ia tagata o le ekalesia o loo sauniuni e maua sauniga o le malumalu.

I tulaga faavavevave pe afai e le o avanoa le epikopo po o le peresitene o le siteki, e mafai ona ia faatagaina se tasi o ona fesoasoani e faatautaia nei faatalanoaga. I se paranesi, e na o le peresitene o le paranesi e mafai ona faatautaia ia faatalanoaga.

I uarota ma siteki tetele o talavou nofofua matutua, e mafai e epikopo ma peresitene o siteki ona faataga ni fesoasoani ua i ai le poto masani e faatautaia nei faatalanoaga.

I se itu, o le peresitene o le misiona po o se fesoasoani ua tofia e faatautaia nei faatalanoaga. E le faatautaia e peresitene o itu nei faatalanoaga sei vagana ua faatagaina i latou e le Au Peresitene Sili e tuuina atu pepa faataga o le malumalu.

O le taitai o loo faatautaia le faatalanoaga e mulimuli i taiala o loo i le 26.4. E le tatau ona faanatinatia ia faatalanoaga o pepa faataga o le malumalu. E tatau ona faatuma’oti. Peitai, e mafai e le tagata o loo faatalanoaina ona valaaulia se toalua, se matua po o se isi tagata matua ia i ai.

A o lei tuuina atu se pepa faataga mo sauniga mo e o soifua, e iloilo e le epikopo po o le peresitene o le paranesi le pepa faamaumau o le tagata o le ekalesia ia faamaonia ai e le o i ai se faamatalaga faaopoopo e uiga i ni tapuia’iga o le avea ai ma tagata o le Ekalesia. Na te iloiloina foi faamatalaga a le tagata o le ekalesia e faaaoga ai Sauniuniga mo Sauniga i le PTF. Na te sainia faatekinolosi le pepa faataga mo sauniga mo e o soifua pe afai ua agavaa le tagata ma ua saunia e maua sauniga o le malumalu. Ona ia auina atu lea i le peresitene o le siteki po o le misiona e faaaoga ai le Sauniuniga mo Sauniga i le PTF.

Ona faatalanoa lea e le peresitene o le siteki po o se tasi o le au peresitene o le misiona le tagata. Na te sainia faatekinolosi le pepa faataga pe afai e agavaa le tagata ma saunia e maua sauniga o le malumalu. Ona ia auina atu lea i le malumalu e faaaoga ai Sauniuniga mo Sauniga i le PTF. Afai e manaomia, na te sainia foi le pepa faataga o le tagata mo tagata ua maua faaeega paia (tagai i le 26.3.2).

Mo faamatalaga e uiga i tagata o le ekalesia o loo sauniuni mo le mauaina o sauniga o le malumalu, tagai i le 27.1.1 ma le 27.1.2.

Mo faamatalaga e uiga i tagata o le ekalesia o loo sauniuni mo le mauaina o faaeega paia, tagai i le 27.2.

Mo faamatalaga e uiga i tagata o le ekalesia o loo sauniuni ina ia faamauina i se toalua, tagai i le 27.3.

Mo faamatalaga e uiga i tagata o le ekalesia o loo sauniuni ina ia faamauina i matua, tagai i le 27.4.

Tagai i le 27.4.4 ma le 38.4.2 mo aiaiga faavae faaopoopo i le maimoaina o faamauga ma le faamauina i matua.

26.3.4

aikona, taiala mo fetuunaiga
Tuuina Atu o Pepa Faataga o le Malumalu i Tagata o le Ekalesia i Eria Tuufua

O nisi tagata o le ekalesia e nonofo i eria e moomia ai femalagaaiga taugata pe faigata tele ona feiloai i se tasi o le au peresitene o le siteki po o le misiona. I nei tulaga, e mafai e se tasi o le au peresitene o le siteki po o le misiona ona feiloai i auala faanei ona po ma le tagata e faatautaia se faatalanoaga o pepa faataga o le malumalu (tagai i le 31.4).

E tuuina atu e le taitai le pepa faataga pe afai o agavaa le tagata. Afai e talosaga e le tagata o le ekalesia se pepa faataga ua lolomiina, e lolomi e se tasi o le au epikopo po o le peresitene o le paranesi le pepa faataga mo le tagata.

E faatatau foi lenei aiaiga faavae i tagata o le ekalesia e i le militeli o e o i eria mamao ese.

talavou i fafo o le malumalu

26.4

Faatautaia o se Faatalanoaga mo Pepa Faataga o le Malumalu

O le malumalu o le maota o le Alii. O le ulufale atu i le malumalu ma auai i le faatinoina o sauniga iina o se avanoa paia. O lenei avanoa ua faapolopoloina mo i latou ua saunia faaleagaga ma tauivi e ola i tulaga faatonuina a le Alii, e pei ona filimaotiina ai e taitai perisitua ua faatagaina.

Ina ia faia lenei filimaotiga, e faatalanoa e taitai perisitua le tagata e faaaoga ai fesili o loo i lalo. E le tatau i taitai ona faaopoopo pe aveese soo se tulaga manaomia. Peitai, e mafai ona latou fetuunaia ia fesili i tausaga ma tulaga o le tagata o le au paia.

O nisi taimi e i ai fesili a tagata i le taimi o se faatalanoaga mo se pepa faataga o le malumalu. E mafai e le taitai perisitua ona faamalamalama atu ia mataupu faavae muamua o le talalelei. E mafai foi ona ia fesoasoani i tagata ia malamalama i fesili o le pepa faataga o le malumalu pe a manaomia ai. Peitai, e le tatau ona ia tuuina atu ona lava talitonuga faaletagata, mea e fiafia iai, po o ana lava faaliliuga po o faauigaga e fai ma aoaoga faavae po o aiaiga faavae a le Ekalesia.

E le tatau ona faanatinatia ia faatalanoaga o pepa faataga o le malumalu. E tatau ona faatuma’oti. Peitai, e mafai e le tagata o loo faatalanoaina ona valaaulia se toalua, se matua po o se isi tagata matua ia i ai.

26.4.1

Fesili o le Faatalanoaga o Pepa Faataga o le Malumalu

  1. E i ai sou faatuatua ma sau molimau i le Atua, le Tama Faavavau; o Lona Alo, o Iesu Keriso; ma le Agaga Paia?

  2. E i ai sau molimau i le Togiola a Iesu Keriso ma Lana matafaioi i le avea ai ma ou Faaola ma Togiola?

  3. E i ai sau molimau i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso?

  4. E te lagolagoina le Peresitene o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le perofeta, tagatavaai, ma tali faaaliga ma ua na o ia lava le tagata i le lalolagi ua faatagaina e faaaogaina ki uma o le perisitua?

    E te lagolagoina uso o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua o ni perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga?

    E te lagolagoina isi Au Pulega Aoao ma taitai o le Ekalesia i le lotoifale?

  5. Ua fetalai mai le Alii o mea uma e ao ona “faia i le mama” i Ona luma (Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:41).

    O e tauivi mo le mamā atoa i ou mafaufauga ma amioga?

    O e usiusitai i le tulafono o le ola mamā?

  6. O e mulimuli i aoaoga a le Ekalesia a Iesu Keriso i au amioga faalilolilo ma amioga i nofoaga faitele i tagata o lou aiga ma isi?

  7. O e lagolagoina pe faalauiloa atu soo se aoaoga, o faiga masani, po o aoaoga faavae e feteenai ma aoaoga a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai?

  8. O e tauivi ia tausia le paia o le aso Sapati, i le aiga ma i le lotu; auai i au sauniga; saunia ma taumafa ma le agavaa i le faamanatuga; ma soifua i lou olaga ia ogatusa ma tulafono ma poloaiga o le talalelei?

  9. O e tauivi ina ia faamaoni i mea uma e te faia?

  10. O oe o se tagata e totogi atoa le sefuluai?

    Mo tagata fou o le ekalesia o loo sailia se pepa faataga e faatino ai sui papatisoga ma faamauga: O e naunau e usitai i le poloaiga e totogi le sefuluai?

  11. O e malamalama ma usiusitai i le Upu o le Poto?

  12. (O lenei fesili e lē faaaogaina pe a faatalanoaina se tamaitiiti po o se talavou.) O i ai ni au matafaioi tautupe po o nisi matafaioi i se toalua muamua po o le fanau?

    Afai o le ioe, o e tausia i le taimi nei na matafaioi?

  13. (O lenei fesili e lē faaaogaina pe a faatalanoaina se tagata e le’i maua faae’ega paia.) Pe e te tausia feagaiga na e osia i le malumalu?

  14. (O lenei fesili e lē faaaogaina pe a faatalanoaina se tagata e le’i maua faaeega.) Pe e te faamamaluina lou avanoa paia e ofu ai le ofusa e pei ona faatonuina ai i sauniga amata? (Faitau le faamatalaga “Ofuina o le Ofusa o le Malumalu” o loo aofia atu i lalo, i tagata taitasi.)

  15. O i ai ni agasala ogaoga i lou olaga o manaomia ona foiaina ma taitai perisitua o se vaega o lou salamo?

  16. Pe e te manatu ua e agavaa e te ulu atu i le maota o le Alii ma auai i sauniga o le malumalu?

26.4.2

Ofuina o le Ofusa o le Malumalu

Ua tuuina mai e le Au Peresitene Sili le taitaiga lenei i le ofuina o le ofusa:

“O le ofusa o le perisitua paia e faamanatu mai ai ia i tatou le veli i le malumalu, ma o lena veli o se faatusa o Iesu Keriso. Pe a e ofuina lou ofusa, ua e ofuina se faatusa paia o Iesu Keriso. O le ofuina o se faailoaga lea i fafo o lau tautinoga i totonu e mulimuli ia te Ia. O le ofusa foi o se faamanatu o a outou feagaiga i le malumalu. E tatau ona e ofuina le ofusa i le ao ma le po i lou olaga atoa. A tatau ona aveese mo gaoioiga e le mafai ona faia a o ofuina le ofusa, saili e toefaamaulu i se taimi vave lava. A o e tausia au feagaiga, e aofia ai le avanoa paia e ofuina ai le ofusa e pei ona faatonuina ai i sauniga amata, o le a e maua atili ai le alofa mutimutivale, puipuiga, malosi, ma le mana o le Faaola.”

Afai e i ai ni fesili a tagata o le au paia e uiga i le ofuina o le ofusa, faasino i latou i le 38.5.

26.4.3

Faatonuga Faaopoopo

E faamamafa atu e le taitai perisitua i le tagata o le au paia le manaomia ona malupuipuia o lana pepa faataga. E le tatau lava ona tuu atu i se tasi ma e tatau ona lipoti vave atu i lē na tauaaoina atu pe afai e leiloa pe gaoia.

talavou o loo u’uina pepa faataga o le malumalu i fafo o le malumalu

26.5

Tuuina Atu o Pepa Faataga o le Malumalu i Tulaga Fapitoa

26.5.1

O Tagata Fou Faatoa Papatiso

E faatalanoa e le epikopo tagata fou o le ekalesia ua lava lo latou matutua ia maua se pepa faataga o le malumalu mo papatisoga ma faamauga sui (tagai i le 26.3.1). Na te vave faatautaia lenei faatalanoaga pe a mavae le faamauga o le tagata, e masani lava i totonu o se vaiaso. Mo alii, o lenei faatalanoaga e mafai ona faia o se vaega o le faatalanoaga mo le mauaina o le Perisitua Arona. E mafai e se epikopo po o se peresitene o le paranesi ona tofia se tasi o ona fesoasoani e faatautaia lenei faatalanoaga. O alii o le Ekalesia e tatau ona faauuina i se tofi i le perisitua a o le’i mauaina se pepa faataga o le malumalu.

I le taimi o le faatalanoaga, e mafai e le epikopo ona ofo atu e faaaoga le Fesoasoani i le Igoa o le Aiga e fesoasoani ai i le tagata fou e lolomi le igoa o se tagata o le aiga ua maliu lea e mafai e le tagata fou ona faatinoina sauniga o le malumalu (tagai i le “Family Name Help” i le 25.4.1).

O tagata matutua agavaa o le ekalesia e mafai ona maua o latou lava faaeega paia i le atoa ai o le tausaga e tasi talu ona mae’a ona faamauina o se tagata o le Ekalesia (tagai i le 27.2.1.1). E faamautinoa e taitai perisitua o le aso o le a maua ai e le tagata lona faaeega paia, o le a le itiiti ifo ma le tasi le tausaga atoa talu mai le aso o lona faamauga, ae le o le aso o le papatisoga. E na o le Au Peresitene Sili e mafai ona faatagaina ni tuusaunoaga.

26.5.2

O Faifeautalai Talavou Ua Toe Foi Mai Mea Sa Galulue ai i Fafo Atu

A o le’i mae’a le auaunaga a se faifeautalai talavou e galue i fafo atu o le aiga, e faatautaia e le peresitene o le misiona se faatalanoaga mo se pepa faataga o le malumalu. Afai e agavaa le faifeautalai, na te tuuina atu ia te ia se pepa faataga o le malumalu. E tuu e le peresitene o le misiona le aso ma tatala le faaaogaina o le pepa faataga ina ia uma le aoga i le tolu masina mai le aso e toe foi ai le faifeautalai i le aiga.

E faatalanoa e le epikopo ia faifeautalai ua toe foi mai, e tuuina atu ai se pepa faataga fou o le malumalu pe a tulata i le faaiuga o le vaitau e tolu masina lea e uma ai le aoga. I tulaga faavavevave pe afai e le o avanoa le epikopo, e mafai ona ia faatagaina se tasi o ona fesoasoani e faatautaia nei faatalanoaga.

I uarota tetele o talavou nofofua matutua, e mafai e epikopo ona faataga ni fesoasoani ua i ai le poto masani e faatautaia nei faatalanoaga.

Ona feiloai lea o faifeautalai ua toe foi mai ma se tasi o le au peresitene o a latou siteki mo se faatalanoaga o se pepa faataga o le malumalu.

I nei faatalanoaga mo pepa faataga o le malumalu, e iloiloina ai foi e le epikopo ma le sui o le au peresitene o le siteki ia fautuaga na tuuina atu i le faatalanoaga o le faifeautalai ina ua faamalolo (tagai i le 24.8.2). Latou te talanoaina le alualu i luma o le faifeautalai ua foi mai, o lona soifua manuia, ma le valaauga i le taimi nei i le Ekalesia. Latou te faamalosiauina foi o ia ia faaauau pea i luga o se ala i le soifuaga atoa o le tuputupu ae faaleagaga ma le auauna atu.

Afai e leai se valaauga o le faifeautalai ua foi mai i le Ekalesia, e faamautinoa e le epikopo ma le peresitene o le siteki ua tuuina atu i ai se tofiga. E mafai ona fautuaina atu faifeautalai ua foi mai e galulue o ni tagata faigaluega o le malumalu pe afai e lata ane se malumalu (tagai i le 25.5).

26.5.3

O Tagata o le Ekalesia E Lei Nonofo i le Uarota e Tasi mo le Le Itiiti Ifo ma le Tausaga e Tasi

Afai e le’i nofo pea lava se tagata o le Ekalesia i le uarota e tasi mo le le itiiti ifo i se tausaga, e iloiloina e le epikopo le pepa faamaumau o le tagata e faamaonia ai e le o i ai ni faamatalaga faaopoopo e uiga i ni tapuia’iga o le avea ai ma tagata o le Ekalesia.

E faafesootai e le epikopo po o se fesoasoani ua tofia le epikopo talu ai, a o lei faatautaia se faatalanoaga mo se pepa faataga o le malumalu. Afai e iloa e se fesoasoani se faamatalaga e le faalauaiteleina, na te faamutaina loa le talanoaga. Na te faailoa atu i lona epikopo e faafesootai le epikopo talu ai a o lei faia se faatalanoaga.

26.5.4

Pe a Maea ona Tatala le Faaipoipoga, Tete’a, po o le Faaleaogaina Aloaia

E ono uunaia le epikopo ma le peresitene o le siteki e faatalanoa se tagata sa tatala se faaipoipoga pe ua tete’a faaletulafono, pe faaleaogaina aloaia se faaipoipoga talu mai le mauaina o se pepa faataga talu ai o le malumalu. I le taimi o lea faatalanoaga, la te fesoasoani e faamalosi faaleagaga le tagata. La te faamaoniaina foi le agavaa faifai pea o le tagata mo le malumalu.

26.5.5

O Tagata o le Ekalesia e Tetee Faalauaitele o Latou Tauaiga i le Ekalesia pe Auai Foi i Vaega Liliuese

E ao i epikopo ma o latou fesoasoani ona matua nofouta pe a tuuina atu pepa faataga i tagata o le ekalesia e tetee faalauaitele o latou tauaiga i le Ekalesia pe auai foi i ni vaega liliuese. O tagata o le Ekalesia e i ai i nei tulaga, e le tatau ona faia ia latou lagona faapea e le mafai ona maua se pepa faataga o le malumalu ona o fegalegaleaiga a o latou aiga. E ao ona fautuaina i latou ia tumau i se sootaga alofa ma o latou tauaiga vavalalata. E mafai ona tuuina atu ia i latou se pepa faataga o le malumalu pe afai latou te tali atu ma le talafeagai ma le faamaoni i fesili o pepa faataga o le malumalu.

26.5.6

O Tagata Ua Faailoa Mai o Ē Ua Faafoliga i le Itupa Faafeagai

E maua ia sauniga o le malumalu e tusa ai ma le itupa na fanau mai ai se tagata. O tagata agavaa o le ekalesia e le o tulitulimatagauina se taotoga, suiga faafomai, po o se fesuiaiga faaagafesootai ia ese ai mai i le itupa na fananau mai ai, e mafai ona maua se pepa faataga o le malumalu ma sauniga o le malumalu. (Mo se faauigaga o le suiga faaagafesootai, tagai i le 38.6.23.)

O tagata o le ekalesia na faia laasaga mo suiga o itupa ona toe sui ai foi lea i o latou itupa moni na fananau mai ai, ma ua agavaa ma tuuto atu i le tausiga o poloaiga a le Atua e mafai ona maua se pepa faataga o le malumalu.

E fefautuaai epikopo ma le peresitene o le siteki e talanoaina ai ma le matua faaeteete ma le alofa faaKeriso ia tulaga taitasi. E sailia e peresitene o siteki ma peresitene o misiona ia fautuaga mai le Au Peresitene o le Eria.

Mo nisi faamatalaga, tagai i le 38.6.23.

26.5.7

O Tagata o le Ekalesia o Ē na Faia Se Agasala Matuia

O se tagata o le Ekalesia na faia se agasala matuia e le mafai ona mauaina se pepa faataga o le malumalu sei iloga ua salamo o ia (tagai i le 32.6). O le vaitau i le va o le agasala ma le tuuina atu o se pepa faataga o le malumalu e tuu atu i le faautautaga a le epikopo ma le peresitene o le siteki. E tatau ona lava le taimi ina ia iloiloina ai le salamo faamaoni o le tagata.

26.5.8

O Tagata o le Ekalesia o Ē na Toe Faaulufale Mai ina ua mavae le Soloia po o le Faamavaega mai le Avea ma Tagata o le Ekalesia

26.5.8.1

O Tagata o le Ekalesia e Le’i Mauaina Muamua Faaeega Paia

A maea ona toefaaulufale mai se tagata o le Ekalesia e le’i maua muamua faaeega paia, e ala i le papatisoga ma le faamauga, e mafai e le epikopo ona faatalanoa o ia ia maua se pepa faataga mo papatisoga sui ma faamauga (tagai i le 26.4.2). E masani lava o lenei faatalanoaga e faia i totonu o le vaiaso e tasi o le faamauga o le tagata. O alii o le ekalesia e tatau ona faauuina i se tofi i le perisitua a o le’i mauaina se pepa faataga o le malumalu.

O nei tagata o le ekalesia e le mafai ona tuuina atu i ai ni pepa faataga e maua ai o latou lava faaeega paia sei iloga e atoa le tausaga e tasi talu ona mae’a le toe faaulufaleina mai i le Ekalesia e ala i le papatisoga ma le faamauga.

26.5.8.2

O Tagata o le Ekalesia Na Maua Muamua Faaeega Paia

O tagata o le Ekalesia na maua muamua ia faaeega paia, e le mafai ona maua soo se ituaiga o pepa faataga o le malumalu seia vagana ua toefuatai o latou faamanuiaga o le malumalu e ala i le sauniga o le toefuataiga o faamanuiaga (tagai i le 32.17.2). Pe a oo ina toefuatai o latou faamanuiaga, e mafai ona tuuina atu i ai se pepa faataga o le malumalu mo tagata o le ekalesia ua maua faaeega paia.