Tusitaulima ma Valaauga
23. Faasoaina atu o le Talalelei ma le Faamalolosia o Tagata Fou ma Tagata Ua Toe Foi Mai i le Ekalesia


“23. Faasoaina atu o le Talalelei ma le Faamalolosia o Tagata Fou ma Tagata Ua Toe Foi Mai i le Ekalesia,” Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (2025).

“23. Faasoaina atu o le Talalelei ma le Faamalolosia o Tagata Fou ma Tagata Ua Toe Foi Mai i le Ekalesia,” Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

o tagata o loo tilotilo i le telefoni

23.

Faasoaina atu o le Talalelei ma le Faamalolosia o Tagata Fou ma Tagata Ua Toe Foi Mai i le Ekalesia

23.0

Faatomuaga

O le valaauliaina o tagata uma ia talia le talalelei o se vaega o le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga (tagai i le 1.2 i le tusitaulima lenei; Mataio 28:19–20). Ua aofia ai:

  • Auai i le faatinoga o le galuega faafaifeautalai ma auauna atu o ni faifeautalai.

  • Fesoasoani i tagata fou ma tagata ua toe foi mai i le Ekalesia ia alualu i luma i luga o le ala o feagaiga.

23.1

Faasoa atu le Talalelei

E alofa Iesu Keriso ia i tatou. Ua Ia faasoa mai Lana talalelei ia i tatou ma valaaulia tagata uma e o mai ia te Ia. E mafai foi ona tatou faia lea lava mea e tasi.

2:33

23.1.1

Alofa

O i tatou uma o fanau a le Tama Faalelagi, o le e alofa ma le atoatoa i Ana fanau. Ua Ia ofoina atu i tagata uma le avanoa ia faatumuina ai i Lona alofa e ala ia Iesu Keriso ma Lana talalelei (tagai i le Ioane 3:16; 2 Nifae 26:24–28; Alema 26:37; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:3).

O se tasi auala tatou te faaali atu ai lo tatou alolofa i le Atua o le alolofa lea ma auauna atu i Ana fanau faapei ona sa faia e Iesu Keriso (tagai i le Mataio 22:36–39; 25:40). O lenei alofa e musuia ai i tatou e feiloai atu ia i latou o siomia i tatou ma aapa atu i tagata o talaaga uma, aganuu, ma talitonuga (tagai Galuega 10:34; 2 Nifae 26:33; Iakopo 2:17). Tatou te tatalo mo ma saili avanoa e faasoa atu ai le talalelei i isi (tagai Alema 6:6; 8:10).

23.1.2

Faasoa atu

Ona e tatou te alolofa i le Atua ma Ana fanau, o le tulaga masani tatou te mananao ai lava e faasoa atu faamanuiaga ua Ia tuuina mai ia i tatou (tagai i le Ioane 13:34–35) ma fesoasoani e faapotopoto mai Isaraelu. Tatou te saili e fesoasoani i tagata ia lagona le olioli o loo tatou lagonaina (tagai i le Alema 36:24). I le avea ai ma soo o Iesu Keriso, tatou te tuu i luga Lona malamalama (tagai i le 3 Nifae 18:24–25). Tatou te talanoa saoloto e uiga i le Faaola ma Lana tosinaga i o tatou olaga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 60:2).

Tatou te faasoa atu le alofa, upumoni o le talalelei, taimi, aafiaga, ma polokalama a le Ekalesia ia manuia ai fanau a le Atua ma fesoasoani ai ia latou latalata atili i le Faaola. Tatou te faasoa atu nei mea i ni ala masani ma faalenatura, o se vaega o fegalegaleaiga patino, i upega tafailagi, ma isi auala.

E mafai e uarota ma siteki ona fatuina ni avanoa masani mo tagata o le ekalesia e faasoa atu ai i isi. O se tasi o auala e faia ai lenei mea o le talimalo i mea e tutupu ma gaoioiga. Mo nisi faamatalaga, tagai i le ”Faasoaina Atu o Gaoioiga a le Ekalesia” i le Gospel Library.

E fefautuaai faatasi taitai o uarota ma siteki e faailoa mai (1) manaoga i le lotoifale ma (2) punaoa a le Ekalesia e faasoa atu ina ia ausia ai na manaoga. Mo nisi faamatalaga, tagai i le ”Faasoaina Atu o Punaoa a le Ekalesia” i le Gospel Library.

23.1.3

Valaaulia

Ua valaaulia e le Faaola tagata uma ia talia Lana talalelei ma sauniuni mo le ola e faavavau (tagai i le Alema 5:33-34). I le avea ai ma Ona soo, tatou te mulimuli i Lana faataitaiga, e valaaulia tagata uma e “o mai ia Keriso, ma ia faa’atoatoaina ia te ia” (Moronae 10:32).

Tatou te tatalo mo musumusuga ma le taitaiga i le ala e valaaulia ai isi e:

  • O mai ma vaai i faamanuiaga o loo maua e ala ia Iesu Keriso, o Lana talalelei, ma Lana Ekalesia (tagai i le Ioane 1:37–39, 45–46).

  • O mai ma auauna atu i tagata e le tagolima.

  • O mai ma auai i le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso.

E tele taimi, o le valaaulia e na o se auala e aofia ai o tatou aiga, uo, ma tuaoi i mea ua uma ona tatou faia. Mo se faataitaiga, mafaufau e valaaulia tagata e faavae i o latou manaoga ma mea e fiafia i ai i:

  • Sauniga faamanatuga ma isi sauniga o le Aso Sa. Se tasi o aafiaga sili ona taua e mafai ona tatou ofoina atu i isi o le auai faatasi lea i le sauniga faamanatuga ma fesoasoani ia i latou ia maua se aafiaga faafeiloai, faaleagaga (tagai i le 3 Nifae 18:22–23).

  • O mea faapitoa e tutupu i le Ekalesia, e pei o faamanuiaga o pepe po o papatisoga.

  • Gaoioiga a le uarota ma le siteki, e aofia ai gaoioiga a le Peraimeri ma le autalavou (tagai “Faasoaina Atu o Gaoioiga a le Uarota” i le Gospel Library).

  • Gaoioiga i totonu o o tatou aiga.

  • Polokalama a le Ekalesia, e pei o le seminare, inisitituti, talafaasolopito o aiga, vasega o le ola tutoatasi, ma galuega faatino o le JustServe.org (pe a maua).

  • Lesona faatasi ma faifeautalai.

Mo nisi manatu ma punaoa, tagai i le:

A o tatou alolofa, faasoa, ma valaaulia e pei ona sa faia e Keriso, o le a tuu e le Atua avanoa i o tatou ala (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:3–5, 8). Soo se taumafaiga lava e ola i mataupu faavae o le alofa, faasoa atu, ma le valaaulia e lelei, pe feiloai pe leai se tagata ma faifeautalai pe auai i le Ekalesia.

O mataupu faavae o le alofa, faasoa atu, ma le valaaulia e faatatau foi i le faamalolosia o tagata fou ma tagata ua toe foi mai i le Ekalesia.

2:46

23.2

Faamalolosia o Tagata Fou

O le auai i le Ekalesia e matagofie toe luitauina foi mo le toatele. E aumaia ai faamanuiaga maoae, ae e manaomia ai foi le fetuunai i talitonuga fou, mausa fou, ma mafutaga fou (tagai i le 1 Tesalonia 1:6).

E manaomia e tagata fou taitasi le faauo, o avanoa e auauna atu ai, ma le faafailelega faaleagaga. I le avea ai ma tagata o le Ekalesia, tatou te avatu i tagata fou o le Ekalesia lo tatou alofa ma le lagolago (tagai i le Mosaea 18:8–10). Tatou te fesoasoani ia te i latou ia maua se lagona o le auai i le Ekalesia. Tatou te fesoasoani ia i latou ia agai i luma i luga o le ala o feagaiga (tagai i le 23.4.1) ma loloto atili ai lo latou “liua i le Alii” (Alema 23:6). Tatou te fesoasoani ia i latou ia “tausia i le afioga lelei a le Atua, faatutumau i latou i le ala sao, … [ma] na o galuega a Keriso ua faalagolago i ai” (Moronae 6:4).

E mafai foi ona tatou fesoasoani i tagata fou o le Ekalesia ia:

  • A’oa’o ma iloa le olioli o le avea o se soo o Iesu Keriso.

  • A’oa’o pe faapefea ona iloa uunaiga mai le Agaga.

  • Atia’e se mausa o le tatalo faaletagata lava ia ma faaleaiga ma le suesue i tusitusiga paia.

  • Faasoa atu le talalelei i o latou aiga ma uo.

  • Sue ia maua igoa o augatuaa ma saunia ia maua sauniga o le malumalu mo i latou (tagai i le 25.4).

  • Ia tuputupu a’e e ala i le faataunuuina o tofiga i le Ekalesia ma auai i le tele o avanoa e ofo atu e le Ekalesia.

23.3

Faamalolosia o Tagata ua Toe Foi mai i le Ekalesia

O nisi tagata o le Ekalesia e filifili e le toe auai i le Ekalesia. “O tagata faapena,” na fetalai ai le Faaola, “ia outou galulue pea i ai; ona tou te le iloa pe o le a latou toe foi mai ma salamo, ma o mai ia te au ma le faamoemoe atoa o le loto, ma o le a ou faamaloloina ai i latou; ma o le a avea outou ma ala e aumai ai le faaolataga ia te i latou” (3 Nifae 18:32). O nei upu e faatatau i tagata uma o e, mo soo se mafuaaga, e manaomia ona faaauau pea ona auauna i ai.

O tagata o le Ekalesia e le o auai atoatoa e ono toe foi mai pe afai e i ai ni a latou sootaga malolosi ma tagata o le Ekalesia. O lo tatou alolofa ma le lagolago e mafai ona fesoasoani ia i latou e faatoilalo ai luitau. E faapei o tagata fou o le Ekalesia, latou te manaomia le faauo, o avanoa e auauna atu ai, ma le faafailelega faaleagaga. O le malamalama i o latou tulaga ma luitau e mafai ai ona fesoasoani ia i tatou e auauna atu ia i latou ma le nofouta ma le alofa.

23.4

Fai Fonotaga Faamaopoopo Faalevaiaso Faafaifeautalai

O vaiaso taitasi, e faia ai fonotaga pupuu faasamasamanoa, e faamaopoopo ai taumafaiga e faasoa atu le talalelei. O le faamoemoega o nei fonotaga o le fesoasoani lea ia i latou o loo aoaoina, tagata fou, ma tagata ua toe foi mai e osia ma tausia feagaiga. Afai ua tofia se taitai misiona a le uarota, o ia e taitaia fonotaga nei. A leai, o se tasi o le au peresitene o le korama a toeaina o tauavea le matafaioi o le taitai misiona a le uarota, e taitaia.

O isi e valaaulia e aofia ai:

  • O uso ua tofia o au peresitene o le Aualofa, korama a toeaina, ma le Peraimeri.

  • Faifeautalai faamisiona a le uarota.

  • O se fesoasoani i le korama a ositaulaga (po o le peresitene o le korama a a’oa’o po o tiakono, pe afai e leai ni ositaulaga i le uarota).

  • Se tasi o le au peresitene o le vasega aupito matutua o Tamaitai Talavou.

  • Faifeautalai faamisiona.

O fonotaga faamaopoopo faalevaiaso faafaifeautalai e taulai atu i manaoga o tagata taitoatasi. O le lisi o mataupu e talanoaina e masani ona aofia ai mea nei:

  • Auala e fesoasoani ai ia i latou na a’oa’oina e faifeautalai

  • Auala e fesoasoani ai ia i latou o e na papatisoina talu ai nei

  • Auala e fesoasoani ai i aiga e lolotu se vaega ma tagata ua toe foi mai

  • Auala e sue ai nisi tagata e aoao

O le lipoti o le Alualu i Luma i le Ala o Feagaiga, fautuaga i le vaega “Fonotaga Faamaopoopo Faalevaiaso” i le mataupu 13 o le Tala’i La’u Talalelei, ma o fesili o loo i lalo e mafai ona fesoasoani e taiala ai fuafuaga faalevaiaso.

  • E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i tagata taitoatasi ia auai i le lotu, maua se aafiaga faagaeetia, ma atinae ni faauoga?

  • E mafai faapefea ona tatou lagolagoina le fuafuaga a le uarota mo le faasoaina atu o le talalelei?

  • E mafai faapefea e le aufono a le uarota ona fesoasoani, ma o ai o le a faamaopoopoa faatasi ma i latou?

E mafai ona faia nei fonotaga faafesagai pe i nofoaga vava mamao. E mafai foi ona tupu le faamaopoopoga i nisi auala, e aofia ai le valaau i le telefoni, po o tesi faalevaega.

Taumafai e mulimuli i mataupu faavae o le faatinoga ma le tali atu mo oe lava ia i le 4.4.5. E mafai ona tofia se tagata i le fonotaga e tusifaamaumau ma faamanatu atu i le vaega ia faatinoga fuafuaina.

aikona, taiala mo fetuunaigaE mafai e paranesi laiti ona filifili e faia a latou faamaopoopoga faalevaiaso i le aufono a le paranesi.

Tagai i se faataitaiga o mataupu talanoaina i le fonotaga ma isi faataitaiga faamaopoopo i le “Manatu mo le Faamaopoopoga Faalevaiaso a Faifeautalai” i le Gospel Library.

23.4.1

O La’u Ala o Feagaiga ma le Lipoti o le Alualu i Luma i le Ala o Feagaiga

O punaoa nei e mafai ona fesoasoani e taiala ai talanoaga i le taimi o fonotaga faamaopoopo faalevaiaso a faifeautalai:

  • O La‘u Ala o Feagaiga. O lenei punaoa e fesoasoani i tagata fou ma tagata ua toe foi mai ia alualu i luma i luga o le ala o feagaiga i le gasologa o le 12 i le 24 masina muamua talu ona uma le papatisoga po o le mavae ai o le toe foi atu e auai i le talalelei. O La‘u Ala o Feagaiga o loo maua i le Gospel Library.

  • Lipoti o le Alualu i Luma i le Ala o Feagaiga. E faaaoga e taitai o le uarota lenei punaoa e tusifaamaumau ma tagai ai i le alualu i luma o tagata fou ma tagata ua toe foi mai ma tagata o loo aoaoina e faifeautalai. E mafai ona vaaia ma faafou le Alualu i Luma i le Ala o Feagaiga e taitai o le uarota e ala i le polokalama o Meafaigaluega a Tagata o le Ekalesia ma le Punaoa mo Taitai ma Failautusi (PTF). E maua ma faafou e faifeautalai faamisiona faamatalaga o le Alualu i Luma i le Ala o Feagaiga e ala i le polokalama o le Tala’i La’u Talalelei.

2:10

23.5

Taitai o le Siteki

23.5.1

Au Peresitene o le Siteki

O le peresitene o le siteki e umia ia ki i le siteki mo le faasoaina atu o le talalelei ma le faamalolosia o tagata fou ma tagata ua toe foi mai i le Ekalesia. O ia ma ona fesoasoani e tuu atua le taitaiga aoao mo nei taumafaiga. Na te faamautinoa e talanoaina e le aunoa lenei galuega i fonotaga faalesiteki.

E masani ona ta’i masina ma fono le peresitene o le siteki ma le peresitene o le misiona e faamaopoopo taumafaiga i le va o taitai o le siteki ma uarota ma faifeautalai faamisiona. O isi e mafai ona auai e aofia ai:

  • O fesoasoani i au peresitene o le siteki ma le misiona.

  • Fautua maualuga ua tofiaina.

  • Peresitene o le Aualofa a le siteki.

  • Faifeautalai na tofia e le peresitene o le misiona.

23.5.2

Komiti o le Au Taitai Matutua a le Siteki

O le komiti o le au taitai matutua a le siteki e aofia ai:

  • Le au peresitene o le siteki.

  • Le au peresitene o le Aualofa a le siteki.

  • Fautua maualuga ua tofia e galulue ma korama a toeaina.

O taitai nei e a’oa’oina ma lagolago i au peresitene o korama a toeaina ma Aualofa a le uarota i a latou taumafaiga e faasoa atu le talalelei ma le faamalolosia o tagata fou ma tagata o le ekalesia ua toe foi mai (tagai i le 23.6.2). O a’oa’oga e mafai ona faia i se faatulagaga o se vaega po o tagata taitoatasi. E mafai ona valaaulia taitai misiona o uarota ia maua lenei a’oa’oga.

Mo nisi faamatalaga e uiga i fonotaga a lenei komiti, tagai i le 29.3.8.

23.5.3

Fautua Maualuga

E mafai e le au peresitene o le siteki ona tofia ni fautua maualuga e a’oa’o ma lagolago au peresitene o korama a toeaina ma taitai misiona a uarota. E mafai ona tofia se fautua maualuga se toatasi pe sili atu e taitaia nei taumafaiga. Peitai, ua i ai i fautua maualuga uma nei tiutetauave mo uarota ma korama ua tofia i ai i latou.

23.5.4

Au Peresitene o le Aualofa a le Siteki

I lalo o le taitaiga a le peresitene o le siteki, o le au peresitene o le Aualofa a le siteki e a’oa’o ma lagolago ia au peresitene o Aualofa i uarota i o latou tiutetauave mo le faasoaina atu o le talalelei ma le faamalolosia o tagata fou ma tagata ua toe foi mai o le Ekalesia.

tuaoi o loo talanoa

23.6

Taitai o le Uarota

23.6.1

Au Epikopo

O le au epikopo e faamaopoopoa faatasi ma au peresitene o korama a toeaina ma le Aualofa a o latou taitaia ia taumafaiga a uarota i le faasoaina atu o le talalelei ma le faamalolosia o tagata fou ma tagata ua toe foi mai i le Ekalesia. E fefautuaai faatasi e le aunoa nei taitai.

E faamautinoa e le au epikopo o loo talanoaina nei taumafaiga ma faamaopoopoina i aufono a le uarota ma i fonotaga a le aufono a le autalavou o le uarota. O le au epikopo foi e iloiloina ma faamaoniaina le fuafuaga a le uarota mo le faasoaina atu o le talalelei ma le faamalolosia o tagata fou ma tagata ua toe foi mai i le Ekalesia (tagai i le 23.6.6).

aikona, taiala mo fetuunaiga E feutagai le au epikopo ma le peresitene o le siteki, e filimaoti ai pe valaau se taitai misiona o le uarota (tagai i le 23.6.3 mo nisi faamatalaga).

E faatalanoa e le epikopo ia tagata fou o le ekalesia ua lava le matutua ia maua se pepa faataga o le malumalu e faatino ai sui papatisoga ma faamauga (tagai i le 26.5.1). Na te faatalanoaina foi uso o vaitausaga talafeagai e maua ai le Perisitua Arona (tagai i le 38.2.9.1). E mafai ona ia faataunuuina faamoemoega uma e lua i le faatalanoaga lava e tasi. E masani ona ia faatautaia nei faatalanoaga i totonu o se vaiaso talu le faamauga o le tagata e avea ma tagata o le ekalesia. E mafai e se epikopo po o se peresitene o le paranesi ona tofia se tasi o ona fesoasoani e faatautaia lenei faatalanoaga. A mae’a, e mafai e le epikopo ona ofo atu e faaaoga le Fesoasoani mo Igoa o le Aiga e fesoasoani ai i le tagata fou e lolomi le igoa o se tagata o le aiga ua maliu lea e mafai e le tagata fou ona faatino sauniga o le malumalu (tagai i le “Fesoasoani mo Igoa o le Aiga” i le 25.4.1).

E faamaopoopo faatasi e le au epikopo ma isi taitai ia mautinoa ai ua maua avanoa e tagata fou ma tagata ua toe foi mai i le Ekalesia e auauna atu ai. E mafai ona fesoasoani na avanoa i nei tagata o le Ekalesia e tuputupu a’e ai faaleagaga ma lagona le mana o le Alii i o latou olaga. E mafai foi ona fesoasoani le auauna atu i tagata o le au paia e lagona ai le olioli ma fausia sootaga vavalalata ma isi i le uarota.

O avanoa mo auaunaga e tatau ona faavae i luga o manaoga ma tomai o le tagata o le ekalesia. I nisi tulaga, e talafeagai se valaauga. I isi, e sili ai se tofiga e faale-aloa’ia

23.6.2

Au Peresitene o Korama a Toeaina ma le Aualofa

O au peresitene o le korama a toeaina ma le Aualofa e taitaia taumafaiga a le uarota mai lea aso i lea aso e faasoa atu le talalelei ma faamalolosia tagata fou ma tagata ua toe foi mai i le Ekalesia (tagai i le 8.2.3 ma le 9.2.3). O le au peresitene o le korama a toeaina e taitaia nei taumafaiga mo sui auai o le korama a toeaina. O le au peresitene o le Aualofa e taitaia nei taumafaiga mo sui auai o le Aualofa. Latou te galulue faatasi e taitai nei taumafaiga faatasi ma le aufono a le uarota, i lalo o le faamaopoopoga a le epikopo.

Ua i ai i nei taitai tiutetauave nei:

  • Fesoasoani e uunaia tagata o le au paia ia alolofa i fanau a le Atua, ia faasoa atu le talalelei, ma ia valaaulia isi ia maua faamanuiaga a le Faaola (tagai i le 23.1).

  • Fefautuaai ma tagata o le korama po o le Aualofa e uiga i le auala e faasoa atu ai le talalelei. Talanoaina pe faapefea ona sue tagata mo faifeautalai e a’oa’o ma pe faapefea ona lagolago ia tagata ua a’oa’oina. Fefautuaai faatasi e uiga i manaoga o tagata fou ma tagata ua toe foi mai o le Ekalesia ma pe faapefea ona tuuina atu le lagolago.

  • Tofia ia uso ma tuafafine o auaunaga i tagata fou ma tagata ua toe foi mai i le Ekalesia (tagai i le 21.2.1). E mafai foi ona tofia ia uso ma tuafafine o auaunaga i tagata o loo a’oa’oina e faifeautalai (e faia lea mea i le faamaopoopoina faatasi ma faifeautalai). Afai e mafai, e tofia e taitai ia tagata o le au paia o ē e i ai pe mafai foi ona atia’eina faauoga vavalalata ma nei tagata. E fautuaina e taitai ia uso ma tuafafine o auaunaga e tuu atu le alofa faaKeriso ma le lagolago.

  • Tuu atu i tagata fou ma tagata ua toe foi mai i le Ekalesia ia avanoa e avea ai o ni tuafafine po o ni uso o auaunaga. Mo nisi faamatalaga e uiga i auaunaga, tagai i le mataupu 21.

  • Fesoasoani i le aufono a le uarota e atia’e se fuafuaga mo le faasoaina atu o le talalelei ma le faamalolosia o tagata fou ma tagata o le ekalesia ua toe foi mai (tagai i le 23.6.6).

  • Taitai le galuega a le taitai misiona a le uarota. Afai e le’i valaauina lenei taitai, o se tasi o le au peresitene o le korama a toeaina e faatumuina lenei matafaioi (tagai i le 23.6.3).

E taufai tofi e le peresitene o le korama a toeaina ma le peresitene o le Aualofa se tasi o le au peresitene e fesoasoani e taitaia nei taumafaiga. E galulue faatasi sui nei e toalua o au peresitene. E auai i la’ua i fonotaga faamaopoopo faalevaiaso (tagai i le 23.4).

23.6.3

aikona, taiala mo fetuunaiga
Taitai Misiona a le Uarota

E feutagai le au epikopo ma le peresitene o le siteki, e filimaoti ai pe valaau se taitai misiona o le uarota. Afai e tonu ia i laua e tuuina atu lenei valaauga, e fefautuaai le au epikopo ma peresitene o le korama a toeaina ma le Aualofa e filimaoti pe o ai e valaau.

O le taitai misiona a le uarota e tatau ona umia le Perisitua Mekisateko. Afai e le’i valaauina se taitai misiona, o se tasi o le au peresitene o le korama a toeaina e faatinoina lenei matafaioi.

E lagolago e le taitai misiona a le uarota le au peresitene o le korama a toeaina ma le au peresitene o le Aualofa i o latou tiutetauave faafaifeautalai. Ua ia te ia foi tiutetauave nei:

  • Faamaopoopo le galuega a tagata ma taitai o le uarota, faifeautalai a le uarota, ma faifeautalai faamisiona. E mafai ona aofia ai le faamaopoopoina o taumafaiga faafaiaoga, sauniga o papatisoga, ma taumafaiga e faamalolosia tagata fou. E mafai foi ona aofia ai le fuafuaina o auala e fesoasoani ai i tagata o le uarota e faasoa atu le talalelei.

  • Taitai fonotaga faamaopoopo faalevaiaso (tagai i le 23.4).

  • E auai i fonotaga a le aufono a le uarota pe a valaaulia ai.

  • Fesoasoani i le aufono a le uarota e atia’e ma faatino le fuafuaga a le uarota mo le faasoaina atu o le talalelei ma le faamalolosia o tagata fou ma tagata ua toe foi mai i le Ekalesia (tagai i le 23.6.6).

  • Saili ni avanoa e fesoasoani ai i faifeautalai faamisiona e faataunuu lo latou faamoemoega e ala i le faasoaina atu o le talalelei ma le fausiaina o mafutaga ma tagata o le ekalesia. I nofoaga e faamaonia ai, e mafai ona aofia ai i lenei mea le aai faatasi ma tagata o le ekalesia (e sili ai i aiga e le lolotu uma ma tagata fou ma tagata ua toe foi mai pe a mafai; tagai i le 24.6.2.3).

  • E galulue faatasi ma le taitai ma faufautua o galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga a le uarota e fesoasoani ai ia i latou o loo a’oa’o i le talalelei, tagata fou o le ekalesia, ma tagata ua toe foi mai i le Ekalesia ia auai ma le punouai i taumafaiga o le malumalu ma talafaasolopito o aiga.

23.6.4

Faifeautalai a le Uarota

E fesoasoani faifeautalai a le uarota i tagata o le uarota ia lagona le olioli o le faasoaina atu o le talalelei e pei ona faamatalaina i le 23.1. Latou te galulue i lalo o le taitaiga a le taitai misiona a le uarota po o se uso o le au peresitene o le korama a toeaina ua i ai lenei matafaioi. E mafai e peresitene o le korama a toeaina ma le Aualofa ona fautuaina atu ni tagata o le au paia e mafai ona auauna atu.

O faifeautalai a le uarota e a’oa’o atu e ala i upu ma faataitaiga le ala e alolofa atu ai i isi, faasoa atu lo latou faatuatua, ma valaaulia isi ia maua faamanuiaga o le talalelei. Latou te fesoasoani foi i tagata o le uarota e auauna atu i tagata fou ma tagata ua toe foi mai i le Ekalesia.

E auai ia faifeautalai o le uarota i fonotaga faamaopoopo faalevaiaso (tagai i le 23.4).

23.6.5

Aufono a le Uarota ma le Aufono a le Autalavou o le Uarota

O le faasoaina atu o le talalelei ma le faamalolosia o tagata fou ma tagata ua toe foi mai o le Ekaleisa, e ao ona talanoaina e le aunoa i fonotaga a le aufono a le uarota. E mafai e le epikopo ona talosaga atu i le taitai misiona a le uarota (po o se tasi o le au peresitene o le korama a toeaina o lē e faatumuina lenei matafaioi), peresitene o le korama a toeaina, po o le peresitene o le Aualofa e taitaia nei talanoaga. (Tagai i le 23.4.)

E mafai e le aufono ona talanoaina le fuafuaga a le uarota mo le faasoaina atu o le talalelei ma le faamalolosia o tagata fou ma tagata ua toe foi mai o le Ekalesia. Latou te faamaopoopoina tofitofiga i faalapotopotoga uma.

O punaoa e pei O La’u Ala o Feagaiga ma le lipoti o le Alualu i Luma i le Ala o Feagaiga e mafai ona fesoasoani i nei talanoaga (tagai i le 23.4.1).

Mo nisi faamatalaga e uiga i le aufono a le uarota, tagai i le 29.2.5.

E tuuina atu e le aufono a le autalavou a le uarota se gauai faapitoa i le autalavou o e:

  • Tagata fou ma tagata ua toe foi mai.

  • I aiga na o se vaega e lolotu.

  • O a’oa’oina e faifeautalai.

  • Uo o isi faatuatuaga po o talitonuga.

23.6.6

Fuafuaga a le Uarota mo le Faasoaina Atu o le Talalelei ma le Faamalolosia o Tagata Fou ma Tagata Ua Toe Foi Mai i le Ekalesia

E tatau i uarota taitasi ona i ai se fuafuaga faigofie mo le faasoaina atu o le talalelei ma le faamalolosia o tagata fou ma tagata ua toe foi mai o le Ekalesia. E mafai ona fesoasoani lenei fuafuaga e taiala ai fonotaga, auaunaga, ma gaoioiga. E mafai ona aofia ai fuafuaga ma manatu mo le:

  • Fesoasoani ai i tagata uma ia lagonaina le talileleia i sauniga ma gaoioiga a le uarota.

  • Fesoasoani ai i tagata o le au paia ia lagona le olioli i le faasoaina atu o le talalelei.

  • Lagolagoina ai tagata e a’oa’oina e faifeautalai.

  • Fesoasoani ai i tagata fou ma tagata ua toe foi mai ia alualu i luma faaleagaga.

E fesoasoani ia peresitene o le korama a toeaina ma le Aualofa i le aufono a le uarota e fatua’i le fuafuaga. E fesoasoani foi i ai le taitai misiona a le uarota. O le epikopo na te iloiloina ma faamaoniaina.

E taulamua sui auai o le aufono a le uarota i le faatinoga o le fuafuaga. Latou te lipoti atua le alualu i luma i fonotaga a le aufono a le uarota. Latou te faia foi faafouga i le fuafuaga pe a manaomia ai.