Ngaahi Tohi Tuʻutuʻuní mo e Ngaahi Uiuiʻí
22. Ko Hono Feau ʻo e Ngaahi Fiemaʻu Fakatuʻasinó mo hono Langaki ʻo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá


“22. Ko Hono Feau ʻo e Ngaahi Fiemaʻu Fakatuʻasinó mo Langaki ‘a e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá,” Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalasi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (2020).

“22. Ko Hono Feau ʻo e Ngaahi Fiemaʻu Fakatuʻasinó mo e Langaki ʻo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá,” Tohi Tuʻutu‘uni Fakakātoá.

ʻĪmisi
ko e tangata ngāue

22.

Ko hono feau ʻo e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó mo e langaki ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá

22.0

Talateú

Ko e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau fuakava ke “fefuaʻaki ʻa ʻenau ngaahi kavengá, … tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí … , pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié” (Mōsaia 18:8–9). Ko hono tokangaʻi ʻo kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó, ko ha konga ia ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí (vakai, 1.2). Ko e fatongiá ni ʻoku kaunga ia ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ʻi heʻenau ngāue fetauhiʻakí.

ʻOku faleʻi foki ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fakamālohia ʻenau moʻui fakafalala pē kiate kinautolú ʻi heʻenau ngāue faivelengá pea mo e tokoni ʻa e ʻEikí. Ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko e malava, tukupā, mo e ngāue ke maʻu ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻo e moʻuí, maʻata pea mo e fāmilí. Ko e taimi ʻoku lahi ange ai ʻa e moʻui fakafalala ʻa e kāingalotú kiate kinautolú, ʻoku nau lava lelei ange ai foki ke tokoniʻi e niʻihi kehé.


NGAAHI NGĀUE FAKAFOʻITUITUI MO FAKAFĀMILI


22.1

Tanumaki e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

ʻI he tokoni ʻa e ʻEikí, ʻe tanumaki ʻe he kāingalotú ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻi he ngaahi founga ko ʻení:

  • Fakatupulaki ha ivi fakalaumālie, fakatuʻasino, mo fakaeloto.

  • Ako pea maʻu ha ngāue ma‘uʻanga mo‘ui.

  • Fakaleleiʻi e mateuteu fakatuʻasinó

22.1.1

Ivi Fakalaumālié

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí “ʻoku fakalaumālie kiate au ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku teʻeki ʻi ai ha taimi te u ʻoatu ai kiate kimoutolu ha fono ʻa ia ʻoku fakamatelie” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:34). ʻOku fakatupulaki ʻe he kau mēmipá ha ivi fakalaumālie ʻi heʻenau fakahoko e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Fakamālohia e tui kia Kalaisí.

  • Lotu.

  • ʻAukai.

  • Ako ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí.

  • Talangofua ki he ngaahi fekaú.

  • Maʻu e houalotu sākalamēnití mo e ngaahi fakataha kehe ʻa e Siasí.

  • Fakahoko ha tokoni ki he niʻihi kehé.

  • Kau ‘i he ngaahi ouau toputapú mo feinga ke tauhi e ngaahi fuakava fekauʻaki mo iá.

ʻI hono fai ʻe he kāingalotú ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, ʻoku nau maʻu ai ha fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakaleleiʻi ʻenau ngaahi palopalemá mo ngāue fakaetauhi lelei ange ki he kakai kehé.

22.1.2

Moʻui Lelei Fakatuʻasinó mo Fakaelotó

ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke fakatupulaki ʻe Heʻene fānaú ha ivi fakatuʻasino mo fakaeloto. ʻOku kau heni hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Talangofua ki he Lea ‘o e Potó (vakai, Tokateline mo e Ngaahi Fuakava 89; vakai foki, 38.7.14 ʻi he tohi tu‘utuʻuni ko ‘eni).

  • Feinga ke kai ʻa e meʻakai fakatupu moʻui leleí, fakamālohisino maʻu pē, pea maʻu ha mohe feʻunga.

  • Faka‘ehiʻehi mei he ngaahi me‘a mo e ngaahi ʻulungaanga ‘oku fakatuʻutāmaki pe ma‘unimaá.

  • Moʻui ʻaki ha tuʻunga haisini ʻoku leleí pea tokangaʻi fakafaitoʻo lelei koe.

  • Fakatupulaki mo fakamālohia ha fetuʻutaki lelei mo e fāmilí mo e kakai kehé.

  • Ako ke ke pule‘i ʻa e loto-hohaʻá.

  • Kumi tokoni ʻi ha ngaahi faingataʻaʻia fakaeʻatamai pe fakaeloto, ʻo ka fie maʻu.

ʻĪmisi
ongomātu‘a ʻokú na lele

22.1.3

Ako Fakaeʻatamaí mo e Ngāue Maʻuʻanga Moʻuí

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí “ko e nāunau ʻo e ʻOtuá ko e ‘atamai poto” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:36). Na‘á Ne toe akoʻi foki, “Fekumi ki he ‘iló, ʻio ‘i he ako pea ʻi he tui foki” (Tokateline mo e Ngaahi Fuakava 88:118; vakai foki, 130:18). ʻE lava ʻa e ako fakaeʻatamaí pe ako ngāué ʻo fakaiku ki ha ngāue maʻuʻanga moʻui lelei ange kae lava ʻa e kāingalotú ʻo fakalato e ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí mo fakafāmilí.

‘E tokoni ki he kāingalotú ʻa hono fakatupulaki ʻo e malava ko ia ke ngāué, ke nau tokoni ai ki honau ngaahi fāmilí, ko e Siasí, pea mo māmani. ‘Oku faleʻi ʻa e kāingalotú ke nau ngāue mālohi mo faitotonu ʻi he meʻa kotoa ʻoku nau faí.

22.1.4

Mateuteu Fakatuʻasino

ʻOku akoʻi ʻe he folofolá ʻa hono mahuʻinga ʻo e mateuteú (vakai, ʻIsikeli 38:7; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:30). ‘Oku faleʻi ʻa e kāingalotú ke nau mateuteu ke nau lava ʻo tokangaʻi pē kinautolu, ko honau ngaahi fāmilí, mo e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.

ʻOku fakatupulaki ʻe he kāingalotú ʻenau mateuteu fakapaʻangá ʻaki ʻenau:

  • Totongi ‘a e vahehongofulú mo e ngaahi foakí (vakai, Malakai 3:8–12).

  • Taʻofi mo fakaʻehi‘ehi mei he moʻuá, ki he lahi taha ‘e ala lavá.

  • Teuteu mo mo‘ui ʻo fakatatau mo ha patisetí.

  • Fakahū ha paʻanga ki he kahaʻú.

  • Maʻu ha ako feʻunga ke tokoni ke nau tokonaki maʻanautolu mo honau ngaahi fāmilí (vakai, 22.3.3).

ʻOku toe kau foki ʻi he mateuteú hano faʻu ha palani ki he founga ke feau ai ʻa e ngaahi tefitoʻi fiemaʻú ʻi he lolotonga ha taimi fakatuʻutāmakí. ‘Oku poupouʻi ʻa e kāingalotú ke nau tānaki ha meʻatokoni, vai, mo ha ngaahi meʻa kehe ʻe fie maʻu ki ha taimi nounou mo ha taimi lōloa.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai, Meʻa Fakapaʻanga Fakataautaha ke Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá mo e “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ki he Mateuteu Fakatuʻasinó.”

22.2

Tokoni kiate Kinautolu ʻoku ʻi ai ʻEnau Ngaahi Fiemaʻu Fakatuʻasino mo Fakaelotó

‘Oku akoʻi e kau ākonga ʻa e ʻEikí ke nau “feʻofaʻaki mo fetauhi‘aki ʻiate kinautolu” pea “tokoni … kiate kinautolu ‘oku nau fie maʻu … tokoní” (Mōsaia 4:15–16). ʻE feinga ʻa e kāingalotú ke nau vakai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko e ʻafio hifo ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú, maʻu ha mahino ki honau mālohingá mo ʻenau ngaahi fiemaʻú. ʻE ueʻi fakalaumālie ʻa e kāingalotú ʻi heʻenau fai ʻení, ke nau ʻilo e founga ke ngāue fakaetauhi ai ki he niʻihi ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino mo fakaelotó. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi fiemaʻu ko ʻení ʻa e meʻakaí, valá, fale nofoʻangá, akó, ngāue maʻuʻanga moʻuí, moʻui lelei fakatuʻasinó, mo e tuʻunga lelei fakaelotó.

22.2.1

Ko e Fale Tukuʻanga Koloa ʻo e ʻEikí

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, “Foaki mei hoʻomou ngaahi koloá ki he masivá, … pea ʻe tuku ia ʻi he ʻao ʻo e pīsopé … [pea] ʻe tauhi … ʻi hoku fale tukuʻanga koloá, ke foaki ki he masivá mo e faingataʻaʻiá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:31, 34). Ko e ngaahi maʻuʻanga tokoni kotoa pē ʻoku foaki ki he Siasí ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó, ʻoku ui ia ko e fale tukuʻanga koloa ʻo e ʻEikí (vakai, Tokateline mo e ngaahi Fuakava 82:18–19). ‘Oku kau heni ʻa e kāingalotu ʻoku foaki honau taimí, ngaahi talēnití, manavaʻofá, koloá, mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni fakapaʻanga ke tokoniʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

ʻOku ʻi ai ha fale tukuʻanga koloa ʻo e ʻEikí ʻi he uooti mo e siteiki takitaha. ʻE lava ke faʻa tokoni ʻa e kau takí ki he fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ke kumi ha founga ke feau ai ʻenau ngaahi fiemaú ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi ʻilo, poto, mo e tokoni ʻoku fai ʻe he kāingalotu ʻo e uōtí mo e siteikí.

Makehe mei he ngaahi ma‘uʻanga tokoni ‘o e fale tukuʻanga koloa ʻo e ʻEikí, ʻoku lava ke faʻa maʻu ʻe he kāingalotú ʻa e tokoni ʻoku fie maʻú ʻo fakafou ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni mei he puleʻangá mo e tukui koló (vakai, 22.12).

ʻĪmisi
fefine ʻoku ʻave meʻakai ki ha tangata

22.2.2

Ko e Fono ʻo e ʻAukaí mo e Ngaahi Foaki ʻAukaí

Kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e fono ʻo e ʻaukaí mo e ngaahi foaki ʻaukaí ke tāpuakiʻi Hono kakaí pea mo ʻomi ha founga maʻanautolu ke nau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku fakatou tāpuekina ʻe he fono ʻo e ʻaukaí ʻa e kakai ʻoku foakí mo kinautolu ʻoku nau maʻu iá. ʻOku fakaʻau ʻo ofi ange ʻa e kāingalotú ki he ʻEikí mo tupulaki ʻi he ivi fakalaumālié ʻi heʻenau moʻui ʻaki e fono ʻo e ʻaukaí. ʻOku nau toe fakamālohia foki ʻenau tuʻunga moʻui fakafalala kiate kinautolú mo fakatupulaki ha manavaʻofa lahi ange. (Vakai, ʻĪsaia 58:6–12; Malakai 3:8–12).

Ko e ʻaukaí ʻe lava ke fakahoko ʻi ha faʻahinga taimi pē. Ka neongo ia, ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi pē ʻe he kāingalotú ʻa e ʻuluaki Sāpate ʻo e māhiná ko ha ʻaho ʻaukai. Ko e ʻaho ʻaukaí ʻoku meimei ke kau ai e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Lotu

  • Taʻe-kai mo taʻe-inu ʻi ha houa ʻe 24 (kapau ‘e malava fakatuʻasino)

  • Fai ha foaki ʻaukai ʻoku lahí

Ko e foaki ʻaukaí ko ha foaki ia ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻa‘iá. Ko e taimi ʻoku ʻaukai ai ʻa e kāingalotú, ʻoku kole ke nau fakahoko ha foaki ʻoku tatau mo e mahuʻinga ʻo e meʻatokoni ne ʻikai ke nau maʻú. ʻOku poupouʻi ʻa e kāingalotú ke nau angaʻofa ʻo foaki ke lahi ange ʻi he mahuʻinga ʻo e houa kai ʻe uá, ʻo kapau te nau lava.

ʻE lava ke ʻave ʻe he kāingalotú ʻenau foaki ʻaukaí mo ha foomu Vahehongofulu mo e Ngaahi Foaki Kehe kuo ʻosi fakafonu ki he pīsopé pe ko ha taha ʻo hono ongo tokoní. ‘I he ngaahi feituʻu ‘e niʻihi, te nau lava foki ke fai ʻenau foakí ʻi he ʻinitanetí. ‘I ha ngaahi uooti ʻe niʻihi, ʻe lava ke fakamafaiʻi ʻe he pīsopé ha kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ke nau tānaki ʻa e foaki ʻaukaí (vakai, 34.3.2).

22.2.3

Ngāue Tokoni

ʻE feinga ʻa e kāingalotú ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí (vakai, Sione 13:35). Te nau feinga ke nau feʻilongaki honau ngaahi mālohingá mo e ngaahi fiemaʻú. Te nau fetauhiʻaki ʻi he ʻofa mo e loto-mahino.

ʻE lava ke fakafekauʻaki ʻa e tokoní ʻi he uōtí, siteikí, pe tukui koló. Ko e feituʻu ʻoku maʻu ai ʻa e JustServe.org ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ia ʻe he kāingalotú mo ha niʻihi kehe ke maʻu ai ha ngaahi faingamālie tokoni ʻi he tukui koló. ʻE toe lava foki ʻe he kāingalotú mo ha niʻihi kehe ke fai ha tokoni ʻi ha meʻa fakatuʻupakē pe tokoni fakakolo ʻo fakafou he ngaahi polokalama tokoni ʻoku fakalele ʻe he Siasí.

22.2.4

Tokoni ʻOfa Fakaetangatá

‘Oku fakahoko ʻe he Siasí ha tokoni ʻofa fakaetangata ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa. ‘Okú ne fakatou fakahoko fakahangatonu ʻeni mo fakafou ʻi ha fengāueʻaki mo ha ngaahi kautaha tokoni ʻofa kehe. ʻOku foaki e tokoní ʻo ʻikai makatuʻunga ʻi he matakalí, tui fakalotú, pe tangataʻi fonuá.

Ko e kāingalotu mo e niʻihi kehe ʻoku nau loto ke poupouʻi ʻa e ngāue ko ʻení, te nau lava ʻo foaki ki he tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí. ʻE lava ke ʻave ʻe he kāingalotú ʻenau foakí mo ha foomu Vahehongofulu mo e Ngaahi Foaki Kehe kuo ʻosi fakafonu ki he pīsopé pe ko ha taha ʻo hono ongo tokoní. ‘I he ngaahi feituʻu ‘e niʻihi, te nau lava foki ke fai ʻenau foakí ʻi he ʻinitanetí.


NGĀUE ʻA E TAKÍ


22.3

Sīpinga ki Hono Tanumaki ʻo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá mo e Ngāue Fakaetauhi ki he Niʻihi ʻOku Faingataʻaʻiá

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻenau tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino mo fakaelotó (vakai, 22.3.4). Te nau feinga ke tokoni ki he kāingalotú ke fakamālohia ʻenau tuʻunga moʻui fakafalala pē kiate kinautolú, ʻi heʻenau fai ʻení.

ʻE lotua ʻe he kau takí e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhí ke nau lava ai ʻo tokoni ʻi he ongoʻingofua mo e manavaʻofa. ʻE tokoni ʻa e sīpinga ko ʻení ki he kau takí ke nau ngāue ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e kāingalotú ʻi ha founga ʻe tanumaki ai ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá:

  • Kumi kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

  • Tokoni ke nau fakafuofuaʻi mo ngāue ki he ngaahi fiemaʻu taimi nounoú.

  • Tokoni ke nau tanumaki ha tuʻunga falala pē kiate kita ʻoku taimi lōloa.

  • Ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu fakaeloto.

22.3.1

Fekumi Kiate Kinautolu ʻOku Faingataʻaʻiá

ʻOku ʻi ai ha fatongia toputapu ʻo e pīsopé ke fekumi pea mo tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:112). Ko e niʻihi kehe ʻoku ʻi ai hanau fatongia mahuʻinga ke tokoni ki he pīsopé ʻi he ngaahi fatongia ko ʻení, ʻoku kau ai ʻa e:

  • Kau tangata mo e kau fefine ngāue fakaetauhí.

  • Kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá mo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá.

  • Ongo tokoni ʻo e pīsopé.

  • Kau mēmipa kehe ‘o e fakataha alēlea fakauōtí.

‘O ka fie maʻu, ʻe lava ke ui ʻe he kau pīsopelikí ʻa e kau mataotao fakauelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ke nau tokoniʻi e ngāué ni (vakai, 22.6.4).

ʻI he laumālie ʻo e ʻofa mo e tokanga, ʻe tokoni ʻa e kau taki fakauōtí mo kinautolu ʻoku nau ngāue fakatahá ke ʻilo ha kāingalotu ʻe ala fie maʻu tokoni. ʻOku ʻikai feʻunga ke toki tokoni pē ʻi hano fai mai ha kole. ‘Oku totonu ke fealēleaʻaki ‘a e kau takí mo e kau tangata mo e kau fafine ngāue fakaetauhí ke fakapapauʻi ʻoku tokangaʻi lelei ʻa e kāingalotu ʻoku faingataʻaʻiá.

22.3.2

Tokoni ke Fakafuofua‘i mo Ngāue ʻa e Kāingalotú ki he Ngaahi Fiemaʻu Taimi Nounoú

ʻE feinga ʻa e kāingalotú ke feau ʻenau ngaahi tefitoʻi fiemaʻú ʻo fakafou ʻi heʻenau ngaahi feinga pē ʻanautolu mo e tokoni mei honau kāinga ofí. Ko e taimi ʻoku ʻikai feʻunga ai ʻení, ʻe ala fiemaʻu tokoni ʻa e kāingalotú mei ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe hangē ko e:

  • Ngaahi maʻuʻanga tokoni mei he puleʻangá mo e koló (vakai, 22.12).

  • Tokoni ʻa e Siasí.

ʻE ala kau ʻi he ngaahi tokoni ʻa e Siasí ha ngaahi tokoni taimi nounou hangē ko e meʻakaí, meʻa fakahaisiní, vala, fale nofoʻanga, pe ko ha ngaahi tefitoʻi fiemaʻu kehe. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau pīsopé ʻa e foaki ʻaukaí ke tokoniʻi e ngaahi fiemaʻu ko ʻení. ʻI he feituʻu ʻoku maʻu ai e ngaahi ʻota ʻa e pīsopé, ʻoku angamaheni ʻaki hono fakaʻaongaʻi ia ʻe he kau pīsopé ke ʻoatu ha meʻakai mo ha ngaahi tefitoʻi koloa kehe (vakai, “Tohi ʻOta ʻa e Kau Pīsopé mo e Ngaahi Fakaongoongoleleí” ʻi he Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Takí mo e Kalaké [LCR]).

Ko e taimi ʻoku fakahoko ai ha tokoni ʻa e Siasí, ʻe muimui ʻa e kau takí ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻoku ʻoatu ʻi he konga 22.4 mo e 22.5.

22.3.3

Tokoniʻi e Kāingalotú ke Nau Tanumaki ha Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kita ʻoku Taimi Lōloa

Mahalo naʻa fie maʻu ʻe he kāingalotú ha tokoni hokohoko ke fakaleleiʻi ha ngaahi palopalema taimi lōloa. ʻE lava ʻa e ako fakaʻatamaí, ako ngāué, mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ke nau tanumaki ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá ke tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fiemaʻu taimi lōloá. ‘E lava ʻa e kau taki ʻo e Fineʻofá mo e kau taki ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, kau tangata mo e kau fafine ngāue fakaetauhí, mo ha niʻihi kehe ke tokoniʻi ʻa e kāingalotú ke nau maʻu e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení.

‘Oku tokoni ʻa e Palani ʻo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá ke ʻilo ʻe he kāingalotú honau mālohingá mo ʻenau ngaahi fiemaʻú. ‘Oku toe tokoni foki ke nau ʻilo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻaonga. ʻOku totonu ke fakaʻaongaʻi ʻa e palani ko ʻení ʻi he taimi kotoa pē ʻoku fakakaukauʻi ai ha tokoni mei he Siasí. ʻE lava ke vahe ʻe he pīsopé ki he kau taki ʻo e Fineʻofá, kau taki ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, kau tangata mo e kau fafine ngāue fakaetauhí, pe ha niʻihi kehe ke nau tokoni ki he kāingalotú ʻi hono fakafonu ʻo e palaní.

ʻE lava ke fokotuʻu ʻe he kau takí ke kau ʻa e kāingalotú ʻi ha kulupu moʻui fakafalala pē kiate kita, ko ha konga ia ʻo ha palani moʻui fakafalala pē kiate kita. ‘E tokoni ʻa e ngaahi kulupú ke nau fakatupulaki ha ngaahi pōtoʻi ngāue mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ke maʻu ai ha ako mo ha ngāue maʻuʻanga moʻui lelei ange pe puleʻi lelei ange ʻa e meʻa fakapaʻangá (vakai, 22.13). ‘Oku meimei ke fokotuʻutu‘u ʻa e ngaahi kulupú ʻe he ngaahi fakataha alēlea fakasiteikí pe fakauōtí (vakai, 22.10.2; 22.7).

ʻE fakaʻaongaʻi ʻe he pīsopé, pe ʻe ha taki kehe naʻá ne vahe ki ai, ʻa e Fakahinohino ʻa e Pīsopé ki he Palani Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá ʻi hono fakahoko ha tokoni. ʻE tokoni ʻa e foomu ko ʻení ke muimuiʻi ʻe he kau takí e fakalakalaka ʻa e kāingalotú ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolú.

22.3.4

Tokoni Kiate Kinautolu ʻoku ʻI ai ʻEnau Ngaahi Fiemaʻu Fakaelotó

ʻOku tokolahi ha kāingalotu ʻoku nau foua ha ngaahi faingataʻaʻia fakaeloto. ʻE lava ke hoko ʻa e kau tangata mo e kau fafine ngāue fakaetauhí ko ha meʻangāue ʻi hono faitokonia siʻi kāingalotu ʻoku faingataʻaʻia pehení.

ʻE lava foki ke toe uesia ʻe ha taha ʻoku fekuki mo e ngaahi palopalema fakaelotó, ʻa e kau mēmipa hono fāmilí. ‘Oku totonu ke tokanga ʻa e kau taki ʻo e uōtí ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí, tautautefito ki honau malí. ʻE fakahoko ʻe he kau takí ha poupou pea mo maʻu ha mahino kiate kinautolu.

ʻOku ʻomai ʻe he Siasí ʻa e “Ngaahi Maʻuʻanga Faleʻí” ke tokoni ki he kau takí ʻi hono poupouʻi ʻa e kāingalotú ʻi ha ngaahi palopalema fakaeloto mo fakasōsiale kehekehe. ʻOku kau ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ki he kāingalotú ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

Vakai foki, “Mo‘ui Lelei Fakaelotó” ʻi he 22.13.

ʻE lava ke talanoa ʻa e kau pīsopé mo e kau ngāue he Ngaahi Tokoni ki he Fāmilí ke mahino lelei ange ha ngaahi palopalema fakaeloto ʻa ha mēmipa pea mo maʻu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe ala maʻu. ʻE lava foki ke talanoa ʻa e kau palesiteni fakasiteikí mo e kau palesiteni fakamisioná mo e Potungāue ʻo e Ngaahi Tokoni ki he Fāmilí. Ko ha konga ʻo e talanoa ko ʻení, ʻe lava ai ʻa e taha ngāue ʻi he Ngaahi Tokoni ki he Fāmilí ʻo tokoni ki he kau taki ko ʻení ke nau fakafuofuaʻi pe ʻe fie maʻu ʻe ha mēmipa ʻoku ʻi ai hano ngaahi faingataʻaʻia fakaeloto pe fakasōsiale ha faleʻi fakapalōfesinale. ʻE lava ke kole ʻe he kau taki ko ʻení ha talatalaifale ʻaki haʻanau fetuʻutaki ki he ʻōfisi ʻo e Ngaahi Tokoni ki he Fāmilí pe pule ʻo ʻenau tafaʻaki fakauelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. Vakai ki he 31.3.6 ki he fakamatala ki he fetuʻutakí.

ʻE lava ke fakafetuʻutaki ʻe he kau pīsopé ʻa e kāingalotu ʻoku fie maʻu faleʻí ki ha taha taukei ʻi he Ngaahi Tokoni ki he Fāmilí, ʻi he feituʻu ʻoku maʻu aí. Te nau fakahoko ʻeni ʻaki haʻanau fakaʻaongaʻi e tohi ʻota ʻa e pīsopé ki he ngaahi tokoní (vakai, “Tohi ʻOta ʻa e Kau Pīsopé mo e Ngaahi Fakaongoongoleleí” ʻi he LCR). Ko e meʻa ʻe tahá, ʻe lava ke kumi tokoni ʻa e kāingalotú mei ha kau faifaleʻi palōfesinale ʻiloa ʻi he tukui koló.

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku faleʻi ai ʻe he kau pīsopé ʻa e kāingalotu ʻoku fie maʻu tokoni ke fakatomala ʻi ha tōʻonga angahala. ʻE lava ke kau ʻi he tōʻonga ko ʻení ha ngaahi angahala fekauʻaki mo e maʻunimaá pe naʻe fakatupu ʻe ha maʻunimā. ʻI he ngaahi tūkunga ko ʻení, ʻoku totonu ke vakai ʻa e kau pīsopé ki he ngaahi fakahinohino ʻi he 32.8.1 mo e 32.8.2.

ʻĪmisi
ongomeʻa ʻokú na sio ki ha ʻū pepa

22.4

Ngaahi Tefito‘i Moʻoni ki hono Fakahoko ʻo e Tokoni ʻa e Siasí

ʻE feinga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke tokonaki maʻanautolu pea mo honau ngaahi fāmilí, ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí. ʻOku poupouʻi ʻa e kāinga ofí ke nau tokoni ʻo ka fiemaʻu. Ko e taimi ʻoku fiemaʻu ai ʻe he kāingalotú ha tokoni makehé, te nau lava ʻo fekumi ki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe hangē ko e:

  • Ngaahi maʻuʻanga tokoni mei he puleʻangá mo e koló (vakai, 22.12).

  • Tokoni ʻa e Siasí ʻo fakafou ʻi he foaki ʻaukaí pe ngaahi ʻota ʻa e pīsopé ki he meʻakaí mo e ngaahi tefitoʻi koloa kehé (vakai, 22.3.2).

ʻOku fakataumuʻa ʻa e tokoni ʻa e Siasí ke tokoniʻi ʻa e kāingalotú ke nau fakatupulaki e moʻui tauʻatāiná, kae ʻikai fakafalala. ʻOku totonu ke fakamālohia ʻa e kāingalotú ʻe ha faʻahinga tokoni pē ʻoku fai ʻi heʻenau feinga ke moʻui fakafalala pē kiate kinautolú.

Ko e taimi ʻoku fai ai ha tokoni ʻa e Siasí, ʻoku totonu ke muimui ʻa e kau takí ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he konga 22.4.1 ʻo aʻu ki he 22.4.5. ʻOku poupouʻi ʻa e kau pīsopelikí mo e kau kalaké ke nau toe vakaiʻi ʻa e foʻi vitiō “Paʻanga Toputapu, Ngaahi Fatongia Toputapu.”

22.4.1

Poupou‘i ʻa e Fatongia Fakafoʻituituí mo e Fakafāmilí

ʻE akoʻi ʻe he kau takí, ʻoku ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ʻa e tefitoʻi fatongia ki heʻenau tuʻunga lelei fakatuʻasinó, fakaelotó, mo fakalaumālié. ʻE lava lelei ange ʻe he kāingalotú ke feau ʻenau ngaahi fiemaʻu ʻi he kahaʻú ʻiate kinautolu pē, ʻo ka nau ka moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kinautolú (vakai, 22.1).

Kimu‘a pea fai ha tokoni ʻa e Siasí, ʻe vakaiʻi ʻe he pīsopé (pe ʻe ha taki kehe pe mēmipa ne vahe ki ai) mo e kāingalotú pe ko e hā ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku nau fakaʻaongaʻi ke fakalato ʻaki ʻenau ngaahi fiemaʻú. ʻE ala fokotuʻu ange ʻe he tokotaha ko ʻení ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ke fakakaukauʻi ʻe he kāingalotú, ʻi he puleʻangá pe tukui koló (vakai, 22.12).

22.4.2

Fakahoko ʻo ha Tokoni Fakataimi ki he Ngaahi Fiemaʻu Mahuʻingá

Ko e taumuʻa ʻo e tokoni ʻa e Siasí ke feau fakataimi ʻa e ngaahi tefitoʻi fiemaʻú, lolotonga iá ʻe feinga ʻa e kāingalotú ke moʻui fakafalala pē kiate kinautolu. ʻOku meimei ke fakaʻaongaʻi pē ʻa e tokoni mei he foaki ʻaukaí ki hono totongi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu vivilí, hangē ko e meʻakaí mo e valá. Ka neongo ia, ʻe lava foki ke fakaʻaongaʻi ke totongi ʻaki e fale nofoʻangá pe vaí mo e ‘uhilá. ʻE lava pē ke toe fakaʻaongaʻi ki hano totongi ʻo ha ngaahi tokoni fakafoʻituitui hangē ko ha faleʻi, tokoni fakafaitoʻo, pe ako taimi nounou ki ha pōtoʻi ngāue.

ʻOku fakataumuʻa e tokoni ʻa e Siasí ke tokoni‘i ʻa e mo‘ui—kae ʻikai ko hano pukepuke ha faʻahinga tōʻonga moʻui. ʻE ala fie maʻu ʻe he kāingalotú ha tokoni mo ha manavaʻofa ʻi heʻenau ngāue ke holoki pe taʻofi fakaʻaufuli ha ngaahi fakamole ke feau lelei ange ʻenau ngaahi fiemaʻú.

ʻOku totonu ke fakakaukau lelei ʻa e kau pīsopé mo lotua ha fakahinohino fakalaumālie ʻi heʻenau fakakaukauʻi ʻa e lahi pea mo e lōloa ʻo e tokoni ʻoku faí. ʻOku totonu ke nau angaʻofa pea mo foaki, lolotonga iá ʻoku ʻikai te nau fakatupu ha moʻui fakafalala.

22.4.3

Foaki ha Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni pe Ngāue Kae ʻIkai ko e Paʻanga

Kapau ‘e lava, pea ʻoku totonu ke fakaʻehiʻehi ʻa e pīsopé mei hano foaki e paʻangá. Ka, ʻoku totonu ke ne fakaʻaongaʻi e foaki ʻaukaí pe tohi ʻota ʻa e kau pīsopé ke ʻoange ai ki he kāingalotú ha ʻū koloa meʻakai pe fai ha ngaahi ngāue. ʻE lava leva ke toki fakaʻaongaʻi ʻe he kāingalotú ʻa e paʻanga pē ʻanautolu ke totongi ʻaki ʻenau ngaahi fiemaʻu kehé.

Ko e taimi ʻoku ʻikai feʻunga ai ʻení, ʻe lava ke tokoni ʻa e pīsopé ʻaki hano fakaʻaongaʻi ʻa e foaki ʻaukaí ke totongi fakataimi ʻaki honau ngaahi moʻua vivilí (vakai, 22.5.2). Kapau ‘e lava, ʻoku totonu ke ʻave fakahangatonu ʻa e ngaahi totongi ko ʻení ki he maʻuʻanga ʻo e tokoní (vakai, 22.5.3).

22.4.4

ʻOange ha Ngaahi Faingamālie ke Ngāue pe Ngāue Tokoni

ʻE fakaafeʻi ʻe he kau pīsopé ʻa kinautolu ʻoku maʻu tokoní ke nau ngāue pe fai ha ngāue tokoni ki he lahi taha ʻo e meʻa ʻoku nau lavá. ‘Oku tokoni ʻeni ke kei pukepuke ʻe he kāingalotú hanau ngeia. ‘Oku ne toe fakalahi foki ʻenau malava ke moʻui fakafalala pē kiate kinautolú. Ko e feituʻu ʻoku maʻu ai ʻa e JustServe.org, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ia ke ʻilo ai e ngaahi faingamālie tokoni ʻi he tukui koló.

Mahalo ʻe ʻi ai siʻa kāingalotu kuo toulekeleka pe faingataʻaʻia fakatuʻasino, ʻe fakangatangata pē ʻa e ngāue te nau lava ʻo faí. ‘Oku totonu ke mahino ki he kau takí honau tūkungá mo ʻoange ha founga kehe te nau lava ai ke fai e meʻa ʻoku nau malavá ʻo fakatatau mo honau tūkungá.

22.4.5

Tauhi e Fakamatala fekauʻaki mo e Tokoni ʻa e Siasí ʻo ʻOua naʻa Fakahāhā Holo

ʻE tauhi ʻe he pīsopé mo e kau taki kehe ʻo e uōtí ke ʻoua naʻa fakahāhā holo ha faʻahinga fakamatala pē fekauʻaki mo ha kāingalotu te nau ala fie maʻu ha tokoni ʻa e Siasí. ʻE maluʻi ʻe he meʻá ni e totonu fakafoʻituitui mo e ngeia ʻo e kāingalotú. (Vakai, 31.3.)

‘Oku totonu ke fakatokangaʻi ‘e he kāingalotu ʻoku nau maʻu e tokoní, ʻa hono natula toputapu ʻo e foaki ʻaukaí mo e tohi ʻota ʻa e kau pīsopé. ‘Oku totonu ke nau ʻai ha faʻahinga tokoni pē ʻoku nau maʻu ke ʻoua naʻa fakahāhā holo pea mo fakaʻapaʻapaʻi.

ʻE ʻaonga ʻi he taimi ʻe niʻihi ke ʻilo ʻe he fakataha alēlea ʻo e uōtí pe ko ha niʻihi kehe, ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e fakafoʻituituí pe fāmilí. Ko e sīpingá, ko e taimi ʻoku kumi ngāue ai ha mēmipa. ‘I he ngaahi meʻa pehení, ʻoku angamaheni ke kole ʻe he pīsopé mo e kau taki kehé ha ngofua mei he mēmipá, ke nau vahevahe ʻa e faʻahinga fakamatala peheé.

22.5

Ngaahi Tuʻutuʻuni ki hono Fai ha Tokoni ʻa e Siasí

ʻOku totonu ke muimui ʻa e kau taki ʻo e Siasí ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻoku fakamatalaʻi atu ʻi he konga ko ʻení, ʻi he taimi ʻoku fai ai ha tokoni mei he foaki ʻaukaí pe tohi ʻota ʻa e kau pīsopé ki ha meʻakai mo ha ngaahi tefitoʻi koloa kehe.

22.5.1

Ngaahi Tuʻutuʻuni Fekauʻaki mo Kinautolu ʻOku Nau Maʻu e Tokoni ʻa e Siasí

22.5.1.1

Tokoni ki he Kāingalotu ʻo e Uōtí

Ko e angamahení, ko e kāingalotu ʻoku nau maʻu tokoni mei he Siasí ʻoku totonu ke nau nofo ʻi loto he ngaahi ngataʻanga ʻo e uōtí pea ke ʻi he uōtí honau lekooti mēmipasipí. ‘E lava ke fai e tokoní ʻo tatau ai pē pe naʻe faʻa maʻulotu maʻu pē ʻa e mēmipá pe muimui ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí.

Kapau naʻe toki hiki mai pē ha mēmipa ki he uōtí, ʻe fetuʻutaki ʻa e pīsopé ki he pīsope kimuʻá ke na talanoa ki he tūkunga ʻo e mēmipá, kimuʻa peá ne toki fai e tokoní. ‘E lava foki ke toe vakaiʻi ʻe he pīsopé ha faʻahinga tokoni naʻe fai ʻi he lolotonga ʻo e taʻu ʻe tolu kimuʻá, ʻi he konga “Meʻa Fakapaʻangá” ʻi he LCR.

22.5.1.2

Tokoni ki he Kau Pīsopé mo e Kau Palesiteni Fakasiteikí

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe ala fie maʻu ai ʻe ha pīsope pe kau mēmipa ʻo hono fāmili tonú pe kāinga ʻoku nofo ʻi he uōtí ha tokoni ʻa e Siasí. Ko e taimi ʻe hoko ai ʻení, ʻe vakaiʻi ʻe he pīsopé ʻa e ngaahi fiemaʻú pea fokotuʻu ʻa e fiemaʻú ki he palesiteni ʻo e siteikí. ʻE fie maʻu ha tohi fakangofua ʻa e palesiteni fakasiteikí kimuʻa pea toki lava ʻe ha pīsope ʻo fakaʻaongaʻi ha foaki ʻaukai pe tohi ʻota ʻa e pīsopé kiate ia pe ki hono fāmilí.

Kapau ʻoku fakaʻaongaʻi e paʻanga ʻaukaí, ʻe vakaiʻi ʻe he palesiteni fakasiteikí ʻa e ʻū tohi moʻuá mo e ngaahi fakamole kehé kimuʻa pea toki fakamafaiʻi ke totongi. He ʻikai ke lava ʻe ha pīsope ʻo fakangofua ha totongi kiate ia pe ki hono fāmilí.

Ko e taimi ʻe fie maʻu ai ʻe ha palesiteni fakasiteiki pe kau mēmipa ʻo hono fāmili tonú pe kāinga ʻoku nofo ʻi hono uōtí ha tokoni, te ne fetuʻutaki ki he pīsopé. ʻE muimui ʻa e pīsopé ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi fakahinohino tatau ʻo e tokoni ʻa e Siasí te ne fai ki ha toe mēmipa pē. Ka neongo ia, ʻi he ʻosi pē hano fakangofua ʻe ha pīsope ʻa e kolé, kuo pau ke fakahū ia ʻe he palesiteni fakasiteikí ki he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá. ʻE tatali ʻa e palesiteni fakasiteikí mo e pīsopé ki ha tohi fakangofua mei ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī Fakaʻēliá kimuʻa pea toki fai ha totongi pe ʻota. (Kapau ʻoku fiemaʻu tokoni ha palesiteni fakavahefonua, ʻe fiemaʻu ha fakangofua mei he palesiteni fakamisioná kae ʻikai ko e Kau Palesitenisī Fakaʻēliá.)

22.5.1.3

Tokoni ki he Kāingalotu Feʻaluʻakí pe Tukuhāusiá

ʻE lava ke tokoniʻi ʻe ha pīsope ha kāingalotu pe ko ha niʻihi kehe ʻoku feʻaluʻaki (transient) pe tukuhāusia. Neongo ia, ka te nau fakakaukauʻi fakalelei ʻa e faʻahinga tokoni ke faí pea mo e lahi ʻo e tokoni ʻoku faí. ʻOku poupouʻi kinautolu ke nau talanoa mo e pīsope ʻo e uooti kimuʻa ʻa e tokotahá, kimuʻa pea toki fai e tokoní.

‘Oku angamaheni ʻaki ke fakaafeʻi ʻe he pīsopé ʻa e kāingalotu feʻaluʻaki pe tukuhāusia ʻoku maʻu tokoní ke nau tali ha ngāue pe ko ha ngaahi faingamālie ke ngāue tokoni. ʻE toe lava foki ke ʻoatu ʻe he pīsopé ʻa e kāingalotu ko ʻení ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni fakakolo ʻoku nau mateuteu ke feau ʻenau ngaahi fiemaʻú.

Fakatatau mo e fiema‘ú, ʻe lava ke fokotuʻu ʻe ha palesiteni fakasiteiki ha pīsope ʻe taha ke ne tokangaʻi kotoa ʻa e ngaahi kole ʻi he siteikí mei he kakai ʻoku feʻaluʻaki pe tukuhāusiá. ʻI he ngaahi ʻēlia ʻe niʻihi, ʻoku hulufau ai ha ngaahi siteiki ʻoku tokolahi fau ai ha kakai ʻoku feʻaluʻaki pe tukuhāusia. ʻI he ngaahi tūkunga peheé, ʻe lava ke ui ʻe he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá ha faifekau tokoni ke ne tokangaʻi ʻenau ngaahi kole tokoní. Ko e tokotahá ni ʻoku totonu ko ha pīsope mālōlō ia.

22.5.1.4

Tokoni ki he Kakai ʻOku ʻIkai ko ha Kāingalotu ʻo e Siasí

Ko e kakai ʻoku ʻikai ko ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku meimei ke fakahinohino kinautolu ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi he tukui kolo fakalotofonuá ke maʻu ha tokoni. ʻI ha ngaahi tuʻunga hāhāmolofia ʻe niʻihi, pea fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Laumālié, ʻe lava ai ʻa e pīsopé ʻo tokoniʻi kinautolu ʻaki e paʻanga ʻaukaí pe tohi ʻota ʻa e kau pīsopé. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke fakakaukauʻi ʻe he pīsopé ke tokoni ki ha ngaahi mātuʻa pe tauhi ʻoku ʻikai mēmipa he Siasí ka ʻoku ʻi ai haʻana fānau ʻe toko taha pe tokolahi ange ʻoku mēmipa.

22.5.2

Ngaahi Tu‘utuʻuni ki hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Foaki ʻAukaí

22.5.2.1

Tokangaekina Fakafaitoʻo pe Fakaemoʻuilelei Kehé

Ko e ʻēlia kotoa pē ʻa e Siasí ʻoku ʻi ai hono ngaahi fakangatangata kuo fakangofua ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e foaki ʻaukaí ke totongi ʻaki e ngaahi fakamole fakafaitoó, nifó, pe moʻui lelei fakaeʻatamaí. Ko e Kau Palesitenisī Fakaʻēliá ʻoku nau fokotuʻu ʻa e ngaahi fakangatangata ko ʻení. ʻOku fakangofua kinautolu ʻe he Kōmiti Pule ki he Uelofeá mo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá. ʻE lava ke kehekehe ʻa e ngaahi fakangatangatá fakafeituʻu pe ko e fonua ʻi ha ʻēlia.

Ko e taimi ʻoku ngāue ʻaki ai ʻe he kau pīsopé ʻa e foaki ʻaukaí ke tokoni ki he totongi ʻo ha meʻa fakafaitoʻo, fakaenifo, pe fakaeʻatamai, ʻoku ʻikai totonu ke laka hake ʻi he ngaahi fakangatangata ko ʻení taʻe maʻu ha fakangofua totonu. Ko e fakangofua ki hono lahí mo e ngaahi fakahinohinó, vakai, “Fakaʻaongaʻi ʻo e Foaki ʻAukaí ki he Ngaahi Fakamole Fakafaitoʻó.”

22.5.2.2

Fakatau Fakamoʻuá mo e Ngaahi Pisinisi pe ʻInivesi Kuo Molé

He ʻikai lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e foaki ʻaukaí ke totongi ʻaki ha fakamoʻua koloa, hangē ko ha kaati fakamoʻua pe nō fakafoʻituitui. Pe ‘e lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e foaki ʻaukaí ke totongi ʻaki ha paʻanga naʻe fakamoʻua ko e tupu mei ha pisinisi pe ʻinivesi kuo mole.

22.5.2.3

Totongi Fakafoki ‘o e Foaki Aukaí

ʻOku ʻikai totongi fakafoki ʻe he kāingalotú ha tokoni ʻoku nau maʻu mei he foaki ʻaukai ʻa e Siasí.

22.5.2.4

Lahi ‘o e Fakamole mei he Foaki ʻAukai ʻa e Uōtí

ʻOku ʻikai fie maʻu e kau pīsopé ke nau fakangatangata ʻa e tokoni ki he kāingalotu ʻo e uōtí ʻoku fai mei he foaki ʻaukaí, ki he lahi ʻo e foaki ʻoku tānaki ʻi he uōtí.

22.5.3

Ngaahi Tuʻutuʻuni ki he Totongí

Kapau ‘e lava, pea ʻoku totonu ke fai fakahangatonu pē ngaahi totongí ki he pisinisi ʻokú ne ʻomi ʻa e koloá pe ngaahi tokoní. Ko e angamahení, ʻoku ʻikai fai ʻa e totongí ki he tokotaha ʻoku tokoniʻí.

ʻE muimui ʻa e kau mēmipa ʻo e kau pīsopelikí mo e kau kalaké ki he ngaahi founga ngāue fakaʻapanga ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 34.5.7 ʻi he taimi:

  • ʻOku teuteu ai ha sieke.

  • ʻOku teuteu ai ha totongi fakaʻilekitulōnika.

  • ʻOku toho ai ha paʻanga ki ha totongi mei he foaki ʻaukaí.

22.5.4

Ngaahi Tuʻutuʻuni ki he Ngaahi Totongi ʻe ʻAonga ki ha Pīsope pe Palesiteni Fakasiteiki

Ko e taimi ʻoku fai ai ha tokoni mei he foaki ʻaukaí ki ha kāingalotu, he ʻikai lava ke fakaʻaongaʻi ʻe ha pīsope ʻa e paʻangá ke totongi ʻaki ha koloa ʻe ʻaonga fakafoʻituitui kiate ia. Ka ʻi ai ha fakaʻatā makehe, ʻe fie maʻu leva e fakangofua mei he palesiteni fakasiteikí. Hangē ko ‘ení, kapau ko e pīsopé ʻoku ʻoʻona e feituʻu ʻoku nofo totongi ai ha mēmipa, he ʻikai ke ne lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻe foaki ʻaukaí ke totongi ʻaki e nofo ʻa e mēmipá tukukehe kapau ʻe ʻuluaki fakangofua ʻe he palesiteni fakasiteikí. ʻE fakaʻaongaʻi ʻa e tuʻutuʻuni tatau kapau ʻoku fakaʻaongaʻi e foaki ʻaukaí ke fakatau mai ha meʻakai maʻá e mēmipá mei ha falekoloa ʻoku ʻo e pīsopé.

Kapau ʻoku ʻi ai ha totongi mei he foaki ʻaukaí ʻe ʻaonga ki he palesiteni fakasiteikí pe ko ha pisinisi ʻoku ʻoʻona, ʻe fie maʻu leva ha fakangofua mei he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá. Ko e taimi pē ʻe fakangofua ai ʻe he pīsopé, ʻe fakahū leva ʻe he palesiteni fakasiteikí ʻa e kolé ki he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá. ʻE tatali ʻa e palesiteni fakasiteikí mo e pīsopé ki ha tohi fakangofua mei ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī Fakaʻēliá kimuʻa pea toki ngāue ki he totongí.

22.5.5

Ko e Maluʻi mei Hano Fakaʻaongaʻi Taʻetotonu ʻo e Paʻangá

ʻOku totonu ke maluʻi ʻe he kau pīsopelikí mo e kau kalaké ʻa e paʻanga ʻaukaí ke ʻoua naʻa fakaʻaongaʻi taʻetotonu. Ki ha ngaahi fehuʻi pe ke lipooti hano fakaʻaongaʻi taʻetotonu ʻa e tokoni mei he Siasí pe ngāue kākā, ʻe lava ke telefoni ʻa e kau mēmipa ʻo e kau pīsopelikí pe kau kalake ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo Kānatá ki he telefoni tokoní ʻi he 1-800-453-3860, laine 2-7887. Ko e kau mēmipa ʻo e kau pīsopelikí pe kau kalake mavahe mei he ʻIunaiteti Siteití mo Kānatá, ʻoku totonu ke nau telefoni ki honau ʻōfisi fakaʻēliá.

22.6

Ngaahi Tufakanga ʻo e Kau Taki ʻo e Uōtí

22.6.1

Pīsopé mo Hono Ongo Tokoní

ʻOku ʻi ai ha tufakanga fakalangi ʻo e pīsopé ke ne fekumi mo tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:112). Te ne vahe ha konga lahi ʻo e ngāue ko ʻení ki he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá mo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá. Neongo ia, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi fatongia pau ko e pīsopé pē te ne fakahokó. Hangē ko ‘ení, ko e pīsopé:

ʻOku ʻa e pīsopé mo hono ongo tokoní ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení:

  • Ako‘i ʻa e ngaahi tefitoʻi mo‘oni mo e ngaahi tāpuaki ʻoku fekau‘aki mo e (1) tokangaʻi ‘o kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino mo fakaelotó pea mo (2) langaki ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá (vakai, 22.1). ‘Oku kau heni ʻa e mateuteu fakafoʻituituí mo fakafāmilí.

  • Akoʻi ʻa e fono ʻo e ʻaukaí mo poupouʻi ʻa e kāingalotú ke nau foaki lahi ki he foaki ʻaukaí (vakai, 22.2.2).

  • Tokanga‘i ʻa hono tānaki mo e fakamatalaʻi ʻo e foaki ʻaukaí (vakai, 34.3.2).

ʻI he hoko ʻa e kau pīsopelikí ko e kau palesitenisī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, te nau tokangaʻi foki ʻa e ngaahi feinga ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí ke faitokonia ʻa e niʻihi ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻi he uōtí mo e tukui koló (vakai, 10.2.2 mo e 11.2.2). ‘Oku fakafekauʻaki ʻa e ngaahi feinga ko ʻení ʻi he fakataha alēlea fakauooti ʻa e toʻu tupú (vakai, 22.8) pea ʻi he ngaahi fakataha ʻa e kau palesitenisī fakakōlomú mo e fakakalasí (vakai, 10.4.3 mo e 11.3.4.3).

22.6.2

Kau Palesitenisī ʻo e Fineʻofá mo e Kau Palesitenisī ʻo e Kōlomu ʻo e Kaumātuʻá

ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi fatongia ʻo e kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá mo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu e kaumātuʻá, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e pīsopé, ki hono tokangaʻi ʻo e kakai faingataʻaʻia ʻi he uōtí (vakai, 8.2.2 mo e 9.2.2.). ‘E akoʻi ʻe he kau taki ko ʻení ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí ke nau:

  • Ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

  • Moʻui ʻaki e fono ʻo e ʻaukaí.

  • Tanumaki e moʻui fakafalala pē kiate kitá.

  • Fakatupulaki ʻa e mateuteu fakafoʻituituí mo fakafāmilí.

ʻE fakaʻaongaʻi ʻe he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá mo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ʻa e sīpinga ʻoku fakamatalaʻi atu ʻi he 22.3 ʻi heʻenau tokoni ke tokangaʻi ʻa e niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá.

ʻI ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ʻe ala fili ai ʻa e kau pīsopé pe te nau foaki ki he kāingalotu ʻoku faingataʻaʻiá ha tohi ʻota ʻa e pīsopé ki ha meʻakai mo e ngaahi koloa tefito kehé (vakai, 22.13). ʻOku angamaheni ʻaki ke vahe ʻe he pīsopé ki he palesiteni ʻo e Fineʻofá ke talanoa mo e kāingalotú pea fakafonu ʻa e foomu ʻotá (vakai, 9.2.2.2). Neongo ia, ka te ne toe lava pē foki ke vahe ki he palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá (vakai, 8.2.2.2). ʻE lava pē ke vahe ki ha tokoni ʻi he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá pe kau palesitenisī ʻo e kōlomu kaumātuʻá, kapau ʻoku ʻikai ʻatā ʻa e palesitení. ʻE fakahū ʻe he taki ne vahe ki aí ʻa e foomu kuo ʻosi fakafonú ki he pīsopé ke ne toki fakangofua.

22.6.3

Kau Tangata pe Kau Fefine Ngāue Fakaetauhí

Ko hono tokoniʻi ʻo e ngaahi fiemaʻu fakalaumālié mo e fakatuʻasinó ʻoku meimei ke faʻa kamata ia ʻi he kau tangata mo e kau fefine ngāue fakaetauhí (vakai, 21.1). Te nau lipooti ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa kinautolu ʻoku nau tokoniʻí ki he kau palesitenisī ʻo ʻenau kōlomu ʻo e kaumātuʻá pe kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ʻi he ngaahi ʻinitaviu ngāue fakaetauhí pea mo ha toe taimi kehe pē. Mahalo ʻe ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu ʻoku ʻikai fakahāhā holo ʻe ʻave hangatonu pē ia ki he pīsopé.

22.6.4

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe lava ke fili
Kau Mataotao ki he Uelofea Fakauōtí mo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá

ʻE lava ke ui ʻe he kau pīsopelikí ha niʻihi fakafoʻituitui pe ongomātuʻa mali ke na hoko ko e ongo mataotao ki he uelofea ʻa e uōtí mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. ʻE poupouʻi ʻe he kau mataotao ko ʻení ʻa e kau taki ʻo e uōtí ʻi heʻenau feinga ke tokangaʻi e niʻihi kehé mo tokoniʻi ke nau moʻui fakafalala lahi ange kiate kinautolu peé.

ʻE lava ke vahe ʻa e kau mataotaó ki ha ngaahi feituʻu pau ʻoku fai ki ai ha tokanga. ʻE lava ke kau ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Ngāue maʻuʻanga moʻuí

  • Akó

  • Moʻui Mateuteú

  • Moʻui lelei fakaelotó

  • Meʻa fakapaʻanga fakatāutahá

  • Ngaahi maʻuʻanga tokoni fakalotofonua ʻa e puleʻangá mo e tukui koló ʻoku nau tokoniʻi ʻa e kakai faingataʻaʻiá (vakai, 22.12)

ʻE lava foki ʻe he kau pīsopelikí ʻo kole ki he kau mataotaó ke nau tokoni ke fakafekauʻaki pe fakalele ʻa e ngaahi kulupu moʻui fakafalala pē kiate kitá. ‘Oku meimei ke fokotuʻutu‘u ʻa e ngaahi kulupu ko ‘ení ʻe he fakataha alēlea ʻa e siteikí pe uōtí.

22.6.5

Fakamatala Fakalūkufua ʻo e Ngaahi Uiuiʻí mo e Ngaahi Fatongiá

‘Oku fakamatalaʻi fakanounou ʻe he tēpile ko ʻení ʻa e ngaahi uiuiʻi mo e ngaahi fatongia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 22.6.

Uiuiʻí

‘Aʻahí mo e Fakafuofua‘i ʻo e Ngaahi Fiemaʻú

Akoʻi e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

Tokoniʻi e Kāingalotú ʻaki e Palani ʻo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

Fakangofua ʻa e Tokoni mei he Foaki ʻAukaí pe Tohi ʻOta ʻa e Kau Pīsopé

Uiuiʻí

Pīsopé

‘Aʻahí mo e Fakafuofua‘i ʻo e Ngaahi Fiemaʻú

ʻE lava ke ne fakahoko, ka ʻokú ne faʻa vahe ki ha taha

Akoʻi e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

ʻIo

Tokoniʻi e Kāingalotú ʻaki e Palani ʻo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

ʻE lava ke ne fakahoko, ka ʻokú ne faʻa vahe ki ha taha

Fakangofua ʻa e Tokoni mei he Foaki ʻAukaí pe Tohi ʻOta ʻa e Kau Pīsopé

ʻIo

Uiuiʻí

Kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá mo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá

‘Aʻahí mo e Fakafuofua‘i ʻo e Ngaahi Fiemaʻú

ʻIo

Akoʻi e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

ʻIo

Tokoniʻi e Kāingalotú ʻaki e Palani ʻo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

‘I hano vahe ange

Fakangofua ʻa e Tokoni mei he Foaki ʻAukaí pe Tohi ʻOta ʻa e Kau Pīsopé

ʻIkai

Uiuiʻí

Kau tangata mo e kau fefine ngāue fakaetauhí

‘Aʻahí mo e Fakafuofua‘i ʻo e Ngaahi Fiemaʻú

ʻIo

Akoʻi e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

ʻIo

Tokoniʻi e Kāingalotú ʻaki e Palani ʻo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

‘I hano vahe ange

Fakangofua ʻa e Tokoni mei he Foaki ʻAukaí pe Tohi ʻOta ʻa e Kau Pīsopé

ʻIkai

Uiuiʻí

Kau mataotao ki he uelofea ʻa e uōtí mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá (kapau kuo uiuiʻi)

‘Aʻahí mo e Fakafuofua‘i ʻo e Ngaahi Fiemaʻú

‘I hano vahe ange

Akoʻi e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

‘I hano vahe ange

Tokoniʻi e Kāingalotú ʻaki e Palani ʻo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

‘I hano vahe ange

Fakangofua ʻa e Tokoni mei he Foaki ʻAukaí pe Tohi ʻOta ʻa e Kau Pīsopé

ʻIkai

22.7

Fatongia ‘o e Fakataha Alēlea Fakauōtí

Ko ha fatongia mahu‘inga ʻo e fakataha alēlea fakauōtí ke palani ha founga ke tokangaʻi ai ʻa e niʻihi faingataʻaʻiá ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolu (vakai, 4.4). ʻE makatuʻunga e ngaahi palani ko ʻeni ʻa e kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá ʻi he fakamatala mei he ngaahi ʻinitaviu ngāue fakaetauhí pea mo ʻenau fetuʻutaki fakafoʻituitui mo e niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá. ʻI hono aleaʻi ko ia e ngaahi fiemaʻu ʻa e kāingalotú, ʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe he fakataha alēleá ʻa e fakaʻamu ʻa ha taha ʻokú ne kole ke ʻoua naʻa fakahāhā holo.

Ko e taimi ʻe fakakaukauʻi ai ʻe he ngaahi fakataha alēlea fakauōtí e founga ke tokangaʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino mo fakaelotó, te nau fakahoko e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Palani ha ngaahi founga ke ako‘i ai e kāingalotu ʻo e uōtí ki he founga ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá (vakai, 22.1). ‘Oku kau ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻa e mateuteu fakafoʻituituí mo fakafāmilí.

  • Palani ha ngaahi founga ke tokoni‘i ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu vivilí, hangē ko e ʻikai maʻu ha ngāue maʻuʻanga moʻuí, mo kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu taimi lōloa, hangē ko ha mahamahaki pe faingataʻaʻia fakatuʻasino.

  • Feinga ke ʻilo e kau mēmipa ʻo e uōtí ʻe ʻaonga ʻenau ngaahi pōtoʻi ngāué ke tokoni ʻi ha ngaahi fiemaʻu fakavavevave mo ha ngaahi fiemaʻu taimi lōloa.

  • Feinga ke ‘iloʻi ha ngāue ʻe ala maʻu pe ngaahi ngāue tokoni ke fakahoko ʻe kinautolu ʻoku tokoniʻi ʻe he Siasí.

  • Feinga ke ʻilo e kāingalotu ʻe ala ʻaonga ke nau kau ʻi ha kulupu moʻui fakafalala pē kiate kita. ‘Oku meimei ke fokotuʻutu‘u ʻa e ngaahi kulupu ko ‘ení ʻe he ngaahi fakataha alēlea fakasiteikí pe fakauōtí.

  • Feinga ke ‘iloʻi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe, fakapuleʻanga, fakakolo, pe faka-Siasi ʻe lava ke ʻaonga ki he kāingalotú (vakai, 22.12 mo e 22.13).

  • Palani ha ngaahi founga ke fai ai ha tokoni ‘i he tukui koló. ʻI he feituʻu ʻoku maʻu ai ʻa e JustServe.org, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ia ke ʻilo ai ʻa e ngaahi faingamālie tokoni peheé.

ʻE toe teuteu foki ʻe he ngaahi fakataha alēlea fakauōtí ha kiʻi palani faingofua kuo hiki maʻá e uōtí ke tokoni ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻupakeé. ‘Oku totonu ke fakafekauʻaki ʻa e palani ko ʻení mo e palani ʻa e siteikí ki he meʻa fakatuʻupakeé (vakai, “Mateuteu ʻa e Siteikí mo e Uōtí”; vakai foki, 22.9.1.3 ʻi he tohi tuʻutuʻuni ko ʻení).

ʻE lava ke fakaafeʻi ʻa e kau mataotao ʻa e uōtí ki he uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ke nau kau ʻi he ngaahi fakataha alēlea fakauōtí, ʻo ka fie maʻu.

22.8

Fatongia ʻo e Fakataha Alēlea Fakauooti ʻa e Toʻu Tupú

Ko e taha e taumu‘a ʻo e fakataha alēlea fakauooti ʻa e to‘u tupú ke tokoni‘i ʻa e to‘u tupú ke nau hoko ko ha kau muimui ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakatapui (vakai, 29.2.6). ʻOku mahuʻinga hono tokoniʻi ʻa e niʻihi ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó ke lavaʻi ʻa e taumuʻa ko ʻení. ʻE lava ke kau ʻi he kakai ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó ʻa kinautolu ʻoku toulekeleká, mahamahakí, pe faingata‘aʻia fakaesinó.

Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e kau pīsopelikí, ʻe palani ʻe he fakataha alēlea fakauooti ʻo e toʻu tupú ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻi honau uōtí mo e tukui koló. ʻE lava ke palani ha ngaahi ʻekitivitī ngāue tokoni pau ʻi he lolotonga ʻo e fakataha ʻa e kau palesitenisī fakakōlomú mo e kau palesitenisī fakakalasí. Ko e feituʻu ʻoku maʻu ai ʻa e JustServe.org, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ia ke ʻilo ai e ngaahi faingamālie tokoni ʻi he tukui koló.

22.9

Ngaahi Fatongia ‘a e Kau Taki ʻo e Siteikí

22.9.1

Palesiteni Siteikí mo Hono Ongo Tokoní

‘E taki ʻe he palesiteni fakasiteikí mo hono ongo tokoní ʻa e ngaahi feinga ʻi he ngāue fakaetauhi ki he niʻihi ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino mo fakaelotó pea mo tanumaki ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá. ʻE tokoni kiate kinautolu ʻa e kau palesitenisī Fineʻofa ʻo e siteikí, kau aleaʻanga māʻolungá, pea mo e kau mēmipa kehe ʻo e fakataha alēlea ʻa e siteikí.

ʻOku ʻa e palesiteni fakasiteikí mo hono ongo tokoní ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení:

  • Ako‘i ʻa e ngaahi tefitoʻi mo‘oni mo e ngaahi tāpuaki ʻoku fekau‘aki mo e (1) tokangaʻi ‘o kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino mo fakaelotó pea mo (2) langaki ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá (vakai, 22.1). ‘Oku kau heni ʻa e mateuteu fakafoʻituituí mo fakafāmilí.

  • Akoʻi ʻa e fono ʻo e ʻaukaí mo poupouʻi ʻa e kāingalotú ke nau foaki lahi ki he foaki ʻaukaí (vakai, 22.2.2).

  • Ako‘i ʻa e kau pīsopé ke nau fakahoko totonu ʻa e tokoni ʻa e Siasí kiate kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó (vakai, 22.9.1.1).

  • Fakapapau‘i ʻoku akoʻi ʻa e kau palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e kau palesiteni ʻo e Fineʻofá kau ki honau fatongia ki hono tokangaʻi ʻo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻE tokoni ʻa e kau aleaʻanga māʻolungá mo e kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá he siteikí ke fakahinohinoʻi ʻa e kau taki fakauooti ko ʻení ʻi honau fatongiá (vakai, 22.9.2 mo e 22.9.3).

  • Tataki e ngaahi feinga ʻa e siteikí ke teuteu pea mo tokoni ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻupakeé (vakai, 22.9.1.3).

ʻOku ʻa e palesiteni fakasiteikí foki ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení:

  • Vakaiʻi ʻa e ngaahi kole tokoni ki he foaki ʻaukaí ki he ngaahi fakamole fakafaitoʻo ʻoku laka hake ʻi he fakangatangata kuo fakangofua maʻa ha pīsope. ‘E lava ke fakangofua ʻe he palesiteni fakasiteikí ha ngaahi kole ʻo aʻu ki he fakangatangata kuo fakangofua ke ne ngata aí. Te ne fakahū ʻa e ngaahi kole ʻoku laka hake ʻi he fakangatangata kuo fakamafaiʻi ke ne ngata aí ki he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá ke nau fakakaukauʻi (vakai, 22.5.2.1).

  • Toe vakai‘i ha ngaahi kole ki he kau pīsopé ki ha tokoni mei he Siasí (vakai, 22.5.1.2).

  • Hoko ko e palesiteni fakasiteiki fakafofonga ki hono fakalele ‘o e uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá kapau ʻe vahe ki ai (vakai, 22.9.1.2).

ʻE lava ke vahe ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí ha aleaʻanga māʻolunga ʻe toko taha pe tokolahi ange ke nau tokoni ke tokangaʻi ʻa e ngaahi ngāue ki hono tokangaekina ʻo e niʻihi ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻi he siteikí (vakai, 22.9.2). ʻE toe lava foki ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí ʻo ui ha kau mataotao fakasiteiki ki he uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ke nau tokoniʻi ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení (vakai, 22.9.4).

22.9.1.1

Akoʻi ki he Kau Pīsopé ʻa e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo hono Fakahoko e Tokoni ʻa e Siasí

ʻE fakapapauʻi ʻe he palesiteni fakasiteikí ʻoku tokangaʻi ʻe he kau pīsopé ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻi honau uōtí. Te ne akoʻi ki he kau pīsopé ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tuʻutuʻuni ki hono fakahoko e tokoni ʻa e Siasí (vakai, 22.4 mo e 22.5). ʻI he akoʻí, te ne fakaʻaongaʻi ha ngaahi sīpinga moʻoni ʻoku malava ke fakahokó.

ʻI he ngaahi ʻinitaviu ʻa e palesiteni fakasiteikí mo e kau pīsopé, te ne toe vakaiʻi ai ʻa e ngaahi fakamole mei he paʻanga ʻaukaí ʻoku hā ʻi he fakamatala paʻanga fakamāhina ʻa e uōtí. Te ne aleaʻi foki mo e pīsope takitaha ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ne fakaʻaongaʻi ke tokoniʻi ʻaki e kāingalotú. Te ne talanoa mo e pīsopé fekauʻaki mo ha faʻahinga fakamole pe sīpinga ʻi he fakamatala paʻangá ʻe ngali fotu ai ha taʻemahino ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú.

‘Oku aleaʻi foki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e founga ngāue ki hono fakahoko e tokoni ʻa e Siasí ʻi he fakataha alēlea ʻa e kau pīsopé mo e siteikí (vakai, 22.11).

ʻE fakapapauʻi ʻe he palesiteni fakasiteikí ʻoku toe mamataʻi ʻe he pīsope takitaha ʻa e ako ʻi he foʻi vitiō “Paʻanga Toputapu, Ngaahi Fatongia Toputapu” ʻo tuʻo taha pe lahi ange ʻi he taʻu.

22.9.1.2

Hoko ko e Palesiteni Siteiki Fakafofonga ki he Ngaahi Ngāue Fakauelofea ʻa e Siasí mo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

ʻI he feituʻu ʻe lava aí, ʻe vahe ʻe he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá ha palesiteni fakasiteiki fakafofonga ki he ngāue fakauelofea mo e moʻui fakafalala pē kiate kita ʻi honau ʻēliá. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ki he ngaahi ngāue peheé:

  • Ngaahi fale tukuʻanga koloa ʻa e kau pīsopé

  • Ngaahi ʻōfisi Tokoni ki he Fāmilí

  • BYU–Pathway Fakaemāmani Lahi

  • Ngaahi falekoloa ʻo e Kautaha Teseletí

‘E tokoni ʻa e palesiteni fakasiteiki kuo vahe ki aí ke kumi ha kau ngāue tokoni taʻetotongi ke nau tokoni ki he ngaahi fiemaʻu ʻo e ngāué. ʻE lava ke omi e kau ngāue tokoni taʻetotongí mei he siteiki fakafofongá pea mo e ngaahi siteiki kehe ʻoku ʻaonga ki ai e ngāué.

ʻE lava ke fokotuʻutuʻu ʻe he palesiteni fakasiteiki fakafofongá ha kōmiti ngāue ʻa e siteikí ke nau tokangaʻi ʻa e ngāué. ʻE kau ʻi he kau mēmipa ʻo e kōmití ʻa e niʻihi ko ʻení:

  • Palesiteni fakasiteikí pe ko ha tokoni ne vahe ki ai

  • Ko ha aleaʻanga māʻolunga

  • Ko ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakasiteiki ʻo e Fineʻofá

  • Pule ʻo e ngāueʻangá

  • Kau mataotao he uelofeá mo e mo‘ui fakafalala pē kiate kitá, ʻo ka fie maʻu

22.9.1.3

Tokoni ki he Ngaahi Meʻa Fakatuʻupakeé

ʻE tokangaʻi ʻe he palesiteni fakasiteikí ʻa e ngaahi tokoni ki he meʻa fakatuʻupakē ʻa e Siasí pea mo e fetuʻutaki ʻi hono siteikí. ‘I he ngaahi fakatamaki ʻe uesia ai ha ngaahi siteiki laka hake ʻi he tahá, ʻe lava ke tuʻutuʻuni ʻe he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá pe ʻe ha Fitungofulu Fakaʻēlia ne vahe ki ai, ʻa e ngāue ʻe faí. ʻE tokoniʻi ʻe he kau pule ngāue ʻo e uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻa e kau taki ʻo e ʻēliá mo e siteikí ʻi he ngaahi ngāue ko ʻení.

ʻE lava ke ui ʻe he kau palesiteni fakasiteikí ha kau mataotao he uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ke nau tokangaʻi ha senitā ngāueʻanga ki he meʻa fakatuʻupakeé, puleʻi e fetuʻutakí, pe tokangaʻi e ngaahi hohaʻa ki he tuʻunga malú. Kapau ‘e fie maʻu, ʻe lava foki ʻe he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá pe ko ha Fitungofulu Fakaʻēlia ʻo fokotuʻu ha kau mataotao pehē ʻi he lēvolo ʻo e ʻēliá pe lēvolo ʻo e fakataha alēlea fakafekauʻakí.

ʻE lipooti ʻe he kau tangata mo e kau fafine ngāue fakaetauhí ʻa e tūkunga mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e kāingalotú ki he kau taki fakakōlomú mo e kau taki ʻo e Fineʻofá. ʻE lipooti ʻe he kau taki ko ʻení ki he pīsopé, ʻa ia te ne lipooti ʻeni ki he kau palesitenisī fakasiteikí.

‘E lipooti ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí ʻa e fakamatalá ki he (1) Kau Palesitenisī Fakaʻēliá pe ki ha Fitungofulu Faka‘ēlia naʻe vahe ki ai pea mo e (2) pule ki he uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. ‘Oku kau ʻi he lipooti ko ʻení ʻa e tuʻunga ʻo e kāingalotú, kau faifekaú, ʻū fale ʻa e Siasí, mo e tukui koló. Kapau naʻe uesia ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha fakatamaki, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he pīsopé ʻa e foaki ʻaukaí ke tokoni ke feau ʻa e ngaahi tefitoʻi fiemaʻú. ʻE muimui ʻa e kau pīsopé ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he 22.4.

Ko e palesiteni fakasiteikí te ne fakangofua ʻa e fakamatala ʻoku tukuatu fakalotofonua ʻe he Siasí ki he kakaí. Te ne fakafekau‘aki ʻeni mo e talēkita fetuʻutaki ʻo e siteikí, kapau kuo ʻosi ui ha taha (vakai, 6.2.1.7). Te ne fakapapauʻi ʻoku tonu ʻa e fakamatalá mo taimi tonu. Te ne lava ʻo hoko ko e tokotaha lea maʻá e Siasí ke tali e ngaahi fehuʻi mei he mītiā. Te ne lava foki ke vahe ki he talēkita fetuʻutaki ʻa e siteikí pe ko ha tokotaha lea kehe ke ne fakahoko ʻeni. ʻI he ngaahi fakatamaki ʻokú ne uesia ha ngaahi siteiki lahí, ʻe lava ke tokangaʻi ʻe he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá pe ko ha Fitungofulu Fakaʻēlia ne vahe ki ai ʻa e fetuʻutaki mo e kakaí.

ʻE lava ke fakaʻatā ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e Siasí ki he kau maʻu mafai fakapuleʻangá ʻi he lolotonga ʻo ha meʻa fakatuʻupakē. Ka fakangofua mei he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fale ʻo e Siasí (tukukehe ʻa e temipalé) ko ha hūfangaʻanga, feituʻu faiʻanga tokoni fakafaitoʻo, pe feituʻu maʻuʻanga meʻakai. Ko e faʻahinga fakaʻaongaʻi pehē ʻo ha fale ʻo e Siasí, ʻoku totonu ke fakafekauʻaki mo e pule ki he naunau fakatuʻasino kuo vahe ki aí. Kapau ‘e fakangofua mo ha kautaha tokoni ʻofa pe kautaha fakakolo kehe ke ne fakaʻaongaʻi ʻa e falé, ʻoku totonu ke fakamoʻoni ha aleapau ki hono ngāue ʻakí. Vakai ki he “Use of Church Buildings in a Disaster” ke maʻu ha fakamatala lahi ange.

ʻE mau ha fakamatala lahi ange ʻi he “Emergency Response Procedures.”

22.9.2

Kau Aleaʻanga Māʻolungá

ʻE poupouʻi ʻe he aleaʻanga māʻolunga kuo vahe ki he kōlomu takitaha ʻo e kaumātuʻá ʻa e kau palesitenisī ʻo e kōlomú ʻi honau fatongia ke tokangaʻi ʻa e faingataʻaʻiá mo tokoni ke tanumaki e moʻui fakafalala pē kiate kitá (vakai, 22.6.2).

ʻE toe lava foki ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí ke vahe ha aleaʻanga māʻolunga ʻe toko taha pe tokolahi ange ke nau fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Tokoniʻi ʻa e mataotao fakasiteiki mo fakauooti takitaha ʻo e uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻi honau ngaahi fatongiá, kapau kuo ʻosi ui ha kau mataotao (vakai, 22.9.4 mo e 22.6.4).

  • Fakafekau‘aki e kau tokoni taʻetotongi ki he ngāue uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá.

  • Kau ʻi ha ngaahi kulupu ngāue ʻokú ne fakafekauʻaki e ngaahi maʻuʻanga tokoni felāveʻi mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá pe tokoni fakakoló (vakai, 22.10.2).

‘I he ngaahi siteiki ʻoku nau tokangaʻi ha ngāueʻanga uelofea mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ʻe lava ʻo kole ki ha aleaʻanga māʻolunga ke kau ʻi he kōmiti ngāue ʻa e siteikí (vakai, 22.9.1.2).

22.9.3

Kau Palesitenisī ʻo e Fineʻofá he Siteikí

ʻE poupouʻi ʻe he kau palesitenisī fakasiteiki ʻo e Fineʻofá ʻa e kau palesitenisī fakauooti ʻo e Fineʻofá ʻi honau fatongia ke tokangaʻi ʻa e faingataʻaʻiá mo tokoni ke nau tanumaki e moʻui fakafalala pē kiate kitá (vakai, 22.6.2).

ʻE lava ke kole ki he kau mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakasiteiki ʻo e Fineʻofá ke nau kau ʻi he kau kulupu ngāue pau ʻokú ne fakafekauʻaki e ngaahi maʻuʻanga tokoni ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá pe tokoni fakakoló (vakai, 22.10.2). ʻI he ngaahi siteiki ʻoku nau tokangaʻi ha ngāue fakauelofea mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ʻe lava foki ke kole ki ha mēmipa ʻo e kau palesitenisií ke kau ʻi he kōmiti ngāue ʻo e siteiki fakafofongá (vakai, 22.9.1.2).

22.9.4

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe lava ke fili
Kau Mataotao ʻo e Uelofeá mo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá ʻi he Siteikí

ʻo ka fie maʻu, ʻe lava ke ui ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí ha niʻihi fakafoʻituitui pe ngaahi mātuʻa mali ke nau hoko ko ha kau mataotao fakasiteiki ʻo e uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. Te nau poupou‘i ʻa e kau taki ʻo e siteikí ʻi heʻenau ngāue ke tokangaʻi ʻa e niʻihi kehé mo tokoniʻi ke nau moʻui fakafalala lahi ange pē kiate kinautolu.

ʻE lava ke vahe ʻa e kau mataotaó ki ha ngaahi tafaʻaki pau ʻoku fai ki ai ha tokanga. Hangē ko ‘ení, ʻe lava ʻo kole ke nau:

ʻE fakafekauʻaki ‘e he kau mataotao fakasiteikí ʻa e ngaahi ngāué mo e kau mataotao ʻo e uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kita kuo ʻosi uiuiʻi ʻi he ngaahi uōtí.

22.10

Fatongia ʻo e Fakataha Alēlea Fakasiteikí

ʻE aleaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea fakasiteikí ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kāingalotu ʻo e siteikí mo palani ha founga ke tokoniʻi ai e kāingalotú ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolu (vakai, 29.3.8). Te nau kumi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi he tukui koló mo e siteikí ʻe ala tokoni ki he kau taki fakauōtí ke tokangaʻi e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino mo fakaeloto ʻa honau kāingalotú (vakai, 22.12 mo e 22.13). Te nau faʻu mo tauhi ha kiʻi tohi palani faingofua maʻá e siteikí ke tali ʻaki e ngaahi meʻa fakatuʻupakeé (vakai, “Mateuteu ʻa e Siteikí mo e Uōtí”). ʻE toe lava foki ʻe he ngaahi fakataha alēlea fakasiteikí ʻo palani ha ngaahi founga ke fakahoko ai ha ngāue tokoni ʻi he tukui koló.

22.10.1

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe lava ke fili
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻOku Fakafekauʻaki ʻe he Siteikí

ʻE lava ke maʻu pe fakahoko ʻe he fakataha alēlea fakasiteikí ha taha ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení, ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku ala maʻu fakalotofonuá. ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ki he kāingalotu ʻo e siteikí ke tanumaki e moʻui fakafalala pē kiate kitá pe kau ʻi ha ngāue tokoni fakakolo:

22.10.2

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe lava ke fili
Ngaahi Kulupu Ngāue Pau Makehe

Ke tokoni ʻi hono fokotuʻutuʻu mo tokangaʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 22.10.1, ʻe lava ke fokotuʻu ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí ha ngaahi kulupu ngāue pau, hangē ko e ngaahi kulupu ngāue JustServe. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi kulupú ni ha kau mēmipa kuo filifili mei he fakataha alēlea fakasiteikí pe kōmiti fakasiteiki ʻa e kau taki kakai lalahí (vakai, 29.3.9). ʻE lava foki ke kau ai mo e kau mataotao hangē ko ʻení:

  • Kau mataotao ʻo e uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá (vakai, 22.9.4)

  • Kau talēkita fetuʻutaki ʻa e siteikí pe kau mataotao ʻo e JustServe (vakai ki he JustServe Community Service Guidebook)

  • Niʻihi kehe ʻo fakatatau mo e fiemaʻú

22.11

Fatongia ʻo e Fakataha Alēlea Fakasiteiki ʻa e Kau Pīsopé

ʻOku fakahoko e fakataha alēlea fakasiteiki ʻa e kau pīsopé ke nau fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻoku kaunga ki he kau pīsopé. ‘Oku kau ai hano aleaʻi maʻu pē ʻo e ngaahi tefito‘i moʻoni ‘o e (1) tokangaʻi ‘o kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino mo fakaelotó mo hono (2) langaki ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. (Vakai, 29.3.11.)

ʻOku poupouʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá ke nau:

  • Vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukau, ngaahi aʻusia, mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ki hono faitokonia e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino mo fakaeloto ʻa e kāingalotú. ʻOku kau heni ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi he tukui koló. ʻOku toe kau foki ai mo e ngaahi fakakaukau ki ha ngaahi faingamālie ngāue pe ngāue tokoni maʻá e kāingalotu ʻoku maʻu tokoni mei he Siasí.

  • Aleaʻi ha ngaahi founga ke fakalotolahiʻi ai e kāingalotú ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo hono moʻui ʻaki e fono ʻo e ʻaukaí mo e foaki ki he paʻanga ʻaukaí.


NGAAHI MAʻUʻANGA TOKONI ʻA E PULEʻANGÁ, TUKUI KOLÓ, MO E SIASÍ


22.12

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Puleʻangá mo e Tukui Koló

ʻI ha ngaahi feituʻu lahi, ʻoku malava ke maʻu ʻe he kāingalotú ha tokoni mei he puleʻangá pe tukui koló, ʻa ia ʻoku tokoni ai ki he ngaahi tefitoʻi fiemaʻú. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko iá ʻa e:

  • Tokoni ʻi he tokangaekina ʻo e moʻuí.

  • Tokoni fakameʻakai.

  • Ako ki ha ngāue mo e kumi ngāue.

  • Ngaahi tokoni ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí.

  • Ngaahi polokalama fakaako.

  • Ngaahi polokalama tokoni maʻá e toulekeleká.

  • Tokoni ki he fale nofoʻangá.

ʻOku poupouʻi ʻa e kāingalotú ke nau vakavakaiʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení, fakataha mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e Siasí (vakai, 22.13).

ʻĪmisi
‘ū fuaʻiʻakau mo e vesitapolo

22.13

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻo e Siasí

‘Oku lisi atu ʻi he tēpile ko ʻení e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e Siasí ʻe ala tokoni ki he kāingalotú ke feau ʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó mo fakaelotó pea mo tanumaki e moʻui fakafalala pē kiate kitá. ʻOku ʻatā ʻa e fale tuku‘anga koloa ʻa e ‘Eikí (vakai, 22.2.1) mo e foaki ʻaukaí (vakai, 22.2.2) ki he kau pīsope ʻi he uooti kotoa pē. Ko e toenga ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku lisi atú, ke fili pē ai, pea ʻoku kehekehe pē ʻo fakatatau mo e feituʻu ʻoku maʻu aí.

Faʻahinga

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Faʻahinga

Ngaahi fiema‘u vivilí

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

  • Fale tuku‘anga koloa ʻa e ʻEikí (foaki ʻe he kāingalotú honau taimí, talēnití, manavaʻofá, naunaú, mo e ngaahi maʻuʻanga paʻanga)

  • Foaki ʻaukaí

  • Tohi ʻota ʻa e kau pīsopé ki he meʻakaí mo e ngaahi tefitoʻi fiemaʻú ʻo fakafou ʻi he fale tukuʻanga koloa ʻa e kau pīsopé pe falekoloa meʻakai.*

  • Tohi ʻota ʻa e kau pīsopé ki he vala pe ʻū meʻa fakatauhiʻapi ʻo fakafou ʻi he falekoloa ʻa e Kautaha Teseletí.*

* Ko e ngaahi ʻota ʻa e kau pīsopé ʻoku fakafou ia ʻi he “Tohi ʻOta ʻa e Kau Pīsopé mo e Ngaahi Fakaongoongoleleí” ʻi he LCR.

Faʻahinga

Akó mo e ngāue maʻuʻanga moʻuí

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Faʻahinga

Moʻui lelei fakaelotó

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Faʻahinga

Mateuteu fakatu‘asinó

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Faʻahinga

Ngāue tokoni ʻi he tukui koló

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

  • JustServe.org

  • Ngaahi polokalama ngāue kehe ʻoku poupouʻi ʻe he Siasí