Tusitaulima ma Valaauga
22. Sauniaina mo Manaoga Faaletino ma Fausia le Ola-Tutoatasi


“22. Sauniaina mo Manaoga Faaletino ma Fausia le Ola-Tutoatasi,” Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (2020).

“22. Sauniaina mo Manaoga Faaletino ma Fausia le Ola-Tutoatasi,” Tusitaulima Aoao.

Ata
tamaloa o loo faigaluega

22.

Sauniaina mo Manaoga Faaletino ma Fausia le Ola-Tutoatasi

22.0

Faatomuaga

Ua osifeagaiga tagata o le Ekalesia e “tauave avega a le tasi [ma le isi], … faanoanoa faatasi ma e e faanoanoa …, ma faamafanafana atu ia te i latou o e e manaomia le faamafanafanaga” (Mosaea 18:8–9). O le tausia o e e i ai manaoga faaletino o se vaega o le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga (tagai i le 1.2). O lenei tiutetauave e faatatau i tagata uma o le Ekalesia a o latou feauaunaa’i i le tasi ma le isi.

Ua fautuaina foi tagata o le Ekalesia e faamalolosia lo latou lava ola-tutoatasi e ala i galuega filigā ma faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii. O le ola-tutoatasi o le tomai, tautinoga, ma le taumafaiga e saunia mea faaleagaga ma faaletino e manaomia o le olaga mo le tagata lava ia ma le aiga. A o atili ola-tutoatasi ia tagata o le Ekalesia, o le a sili atu foi ona lelei lo latou auauna atu i isi.


TAUMAFAIGA FAALETAGATA LAVA IA MA FAALEAIGA


22.1

Fausia le Ola-Tutoatasi

Faatasi ai ma le fesoasoani mai le Alii, e fausia ai e tagata o le au paia le ola-tutoatasi i ala nei:

  • Atia’e le malosi faaleagaga, faaletino, ma faalelagona.

  • Maua le a’otauina ma galuega.

  • Faaleleia tapenaga faaletino.

22.1.1

Malosi Faaleagaga

Na a’oa’o mai le Faaola e faapea “ua faaleagaga mea uma lava ia te au, ma Ou te le’i tuuina atu lava ia te outou i soo se taimi se tulafono sa faaletino” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:34). E atia’e e tagata o le Ekalesia le malosi faaleagaga a o latou faia mea nei:

  • Faatinoina o le faatuatua ia Keriso.

  • Tatalo.

  • Anapogi.

  • Suesue ia tusitusiga paia ma upu a perofeta soifua.

  • Usitai i poloaiga.

  • Auai i sauniga faamanatuga ma isi sauniga a le Ekalesia.

  • Tuuina atu le auaunaga i isi.

  • Auai e faatino ia sauniga paia ma taumafai malosi e tausia feagaiga e o faatasi ai.

A faia e tagata o le Ekalesia nei mea, latou te maua le taitaiga mai le Agaga Paia i le auala e foia ai o latou faafitauli ma auauna lelei atu i isi.

22.1.2

Soifua Maloloina Faaletino ma Faalelagona

E finagalo le Tama Faalelagi i Lana fanau e atia’e le malosi faaletino ma le faalelagona. E aofia ai le faia o mea nei:

  • Usitai i le Upu o le Poto (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89; tagai foi i le 38.7.14 i le tusitaulima lenei).

  • Tauivi malosi e ai meaai paleni, faamalositino e le aunoa, ma ia lava le moe.

  • Ia aloese mai mea ma amioga e faataumaoi pe faavaisu.

  • Faata’ita’i le tumama lelei ma ia maua le tausiga faafomai e tatau ai.

  • Atia’e ma faamalolosia sootaga maloloina ma le aiga ma isi.

  • A’oa’o e pulea le atuatuvale.

  • Saili se fesoasoani mo luitau faalemafaufau pe faalelagona pe a manaomia.

Ata
ulugalii o loo tamo’emo’e

22.1.3

A’otauina ma Galuega

Na a’oa’o mai le Faaola e faapea “o le mamalu o le Atua o le atamai lea” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:36). Sa Ia a’oa’o mai foi, “Saili i le aoaoina, e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118; tagai foi i le 130:18). O le a’otauina po o a’oa’oga faalematata, e mafai ona taitai atu i se galuega e sili atu ina ia mafai ai e tagata o le au paia ona saunia mea mo manaoga faaletagata lava ia ma faaleaiga.

O le atiina ae o le gafatia e galue ai, o le a fesoasoani e saofaga ai tagata o le Ekalesia i o latou aiga, le Ekalesia, ma le lalolagi. Ua fautuaina tagata o le Ekalesia e galulue malosi ma ia faamaoni i mea uma latou te fai.

22.1.4

Saunia Faaletino

Ua a’oa’o mai e tusitusiga paia le taua o le saunia (tagai i le Esekielu 38:7; Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:30). Ua fautuaina tagata o le Ekalesia ia saunia ina ia mafai ai ona latou tausia i latou lava, o o latou aiga, ma isi i taimi e manaomia ai.

E faateleina e tagata o le ekalesia lo latou saunia i mea tautupe e ala i le:

  • Totogiina o sefuluai ma taulaga (tagai i le Malaki 3:8–12).

  • Faaitiitia ma aloese mai le aitalafu i le mamao e mafai ai.

  • Saunia ma ola e tusa ma se paketi.

  • Teuina tupe mo le lumanai.

  • Ia maua se aoaoga talafeagai e fesoasoani ai ia i latou e saunia mea mo i latou lava ma o latou aiga (tagai i le 22.3.3).

O le saunia e aofia ai foi le atiina a’e o se fuafuaga pe faapefea ona taulima ia manaoga faavae i le taimi o se faalavelave faafuasei. Ua fautuaina tagata o le Ekalesia e faaputu se sapalai mo se vaitaimi puupuu ma se vaitaimi umi o meaai, vai, ma isi mea e tatau ai.

Mo nisi faamatalaga tagai i le O Mea Tautupe a le Tagata Lava Ia mo le Ola-Tutoatasi ma “Punaoa mo le Saunia Faaletino.”

22.2

Auauna atu ia i Latou e i ai Manaoga Faaletino ma Faalelagona

Ua a’oa’oina foi soo o le Alii ia “alolofa … ma auauna le tasi i le isi” ma ia “fesoasoani atu i e manaomia … le fesoasoani” (Mosaea 4:15–16). E taumafai malosi tagata o le Ekalesia e vaai atu i isi e faapei ona silasila atu le Faaola ia i latou, ma malamalama i o latou malosiaga ma manaoga tulaga ese. O le faia o lenei mea, o le a musuia ai tagata o le Ekalesia ia iloa pe faapefea ona auauna atu ia i latou e i ai manaoga faaletino ma faalelagona. O nei manaoga e mafai ona aofia ai meaai, lavalava, fale, a’oga, galuega, soifua maloloina faaletino, ma le soifua manuia faalelagona.

22.2.1

O Le Faleteuoloa a le Alii

Ua aoao mai le Faaola e “faasoa atu a outou mea i e ua matitiva, … ma ia faataatitia atu ia mea i luma o le epikopo … [ma] ia teu i lo’u faleteuoloa, e avatu i e ua matitiva ma e ua le tagolima” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:31, 34). O punaoa uma ua maua i le Ekalesia e fesoasoani ai ia i latou e i ai manaoga faaletino ua faaigoaina o le faleteuoloa a le Alii (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:18-19). Ua aofia ai le ofoina atu e tagata o le ekalesia o taimi, taleni, agaalofa, anomea, ma punaoa tautupe e fesoasoani ai ia i latou o e le tagolima.

E i ai le faleteuoloa a le Alii i uarota taitasi ma siteki. E mafai ona fesoasoani soo ia taitai i tagata taitoatasi ma aiga ia maua vaifofo i o latou manaoga e ala i le utuvai mai le malamalama, tomai, ma auaunaga e ofoina atu e tagata o uarota ma siteki.

E le gata i punaoa o le faleteuoloa a le Alii, ae mafai foi ona maua soo e tagata o le au paia le fesoasoani manaomia mai le malo ma le nuu (tagai i le 22.12).

Ata
o se tamaitai o loo avatua meaai i se alii

22.2.2

O Le Tulafono o le Anapogi ma Taulaga Anapogi

Ua faavaeina e le Alii se tulafono o le anapogi ma taulaga anapogi e faamanuiaina ai Lona nuu ma tuuina atu ai se auala mo i latou e auauna atu ai ia i latou e le tagolima. O le tulafono o le anapogi ua faamanuiaina ai i latou e foai atu ma e e taliaina. E latalata atili tagata o le Ekalesia i le Alii ma faateleina le malosi faaleagaga a o latou ola ai i le tulafono o le anapogi. Latou te faamalolosia ai foi lo latou ola tutoatasi ma atina’e le agaalofa sili atu. (Tagai i le Isaia 58:6–12; Malaki 3:8–12.)

E mafai ona anapogi i soo se taimi. Ae peitai, e masani tagata o le Ekalesia ona tausisia le aso Sapati muamua o le masina o se aso anapogi. O se aso anapogi e masani ona aofia ai mea nei:

  • Tatalo

  • E le aai ma feinu mo se periota e 24-itula (pe a gafatia faaletino).

  • Tuuina atu se taulaga anapogi limafoai

O se taulaga anapogi o se foai lea e fesoasoani ai ia i latou e manaomia. A anapopogi tagata o le au paia, e valaaulia i latou e tuuina atu se taulaga ia le itiiti ifo ma le tau aofa’i o ‘aiga e le’i taumafaina. E fautuaina tagata o le au paia ina ia limafoai ma foai ia sili atu nai lo le tau o nei ‘aiga pe afai latou te mafaia.

E mafai e tagata ona tuuina atu a latou taulaga anapogi ma se fomu o Sefuluai ma Isi Taulaga ua uma ona faatumu i le epikopo po o se tasi o ona fesoasoani. I nisi eria, e mafai foi ona fai a latou foai i luga o le initoneti. I nisi uarota, e mafai e le epikopo ona faataga i latou e umia le Perisitua Arona e ao mai taulaga anapogi (tagai i le 34.3.2).

22.2.3

Auauna atu

E saili ia tagata o le Ekalesia e auauna atu i isi e faapei ona sa faia e le Faaola (tagai i le Ioane 13:35). Latou te tauivi malosi ia iloa malosiaga ma manaoga o le tasi ma le isi. Latou te auauna atu i le tasi ma le isi i le alofa ma le lotomalamalama.

E mafai ona faamaopoopo galuega fesoasoani i le uarota, siteki, po o le nuu. O nofoaga e maua ai le JustServe.org e mafai e tagata o le Ekalesia ma isi ona faaaogaina e iloa ai avanoa mo galuega fesoasoani i le nuu. E mafai foi e tagata o le Ekalesia ma isi ona tuuina atu fesoasoaniga mo faalavelave tuga, po o galuega fesoasoani i le alalafaga e ala i galuega faatino e lagolagoina e le Ekalesia.

22.2.4

Fesoasoaniga Alofa

E tuuina atu e le Ekalesia fesoasoaniga alofa mo tagata i le lalolagi atoa. Na te faia tuusa’o lea mea ma ala atu i faigapaaga ma isi faalapotopotoga fesoasoani. E tuuina atu fesoasoaniga e aunoa ma se mafaufauina o le lanu, lotu, po o le tagatanuu.

O tagata o le au paia ma isi e mananao e lagolagoina nei taumafaiga e mafai ona foai atu i le fesoasoaniga alofa a le Ekalesia. E mafai e tagata ona tuu atu a latou foai ma se fomu o Sefuluai ma Isi Taulaga ua uma ona faatumu, i le epikopo po o se tasi o ona fesoasoani. I nisi eria, e mafai foi ona fai a latou foai i luga o le initoneti.


TAUMAFAIGA A LE TAITAI


22.3

Mamanu mo le Fausiaina o le Ola-Tutoatasi ma le Auaunaga ia i Latou e Le Tagolima

O taitai o le Ekalesia o sui ia o le Faaola a o latou tausia i latou e i ai manaoga faaletino ma faalelagona (tagai i le 22.3.4). O le faia o lena mea, latou te taumafai malosi ai e fesoasoani i tagata o le au paia e faamalolosia lo latou ola-tutoatasi.

E saili e taitai le taitaiga a le Agaga Paia ina ia mafai ai ona lagolago atu ma le malamalama ma le agaalofa. O le a fesoasoani le mamanu lea i taitai e taulimaina ai manaoga o tagata o le au paia i se ala e fausia ai le ola tutoatasi.

  • Sailia i latou e manaomia le fesoasoani.

  • Fesoasoani ia i latou e fuafua ma talanoaina manaoga mo taimi pupuu.

  • Fesoasoani ia i latou e fausia le ola tutoatasi mo se taimi umi.

  • Auauna atu ia i latou e i ai manaoga faalelagona.

22.3.1

Sailia i Latou e Manaomia le Fesoasoani

Ua i ai i le epikopo se tiutetauave paia e sailia ma tausia e matitiva (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:112). O isi e i ai se matafaioi taua e fesoasoani ai i le epikopo i lenei tiutetauave e aofia ai:

  • Uso ma tuafafine o auaunaga.

  • Au peresitene o le Aualofa ma le korama a toeaina.

  • O fesoasoani o le epikopo.

  • O isi sui auai o le aufono a le uarota.

Pe a manaomia ai, e mafai e le au epikopo ona valaau ni tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola tutoatasi e lagolago atu i nei taumafaiga (tagai i le 22.6.4).

I se agaga o le alofa ma le popole, o taitai o le uarota ma ē latou te galulue faatasi, e fesoasoani e faailoa mai tagata o le au paia atonu o manaomia le fesoasoani. Ua le lava le na ona fesoasoani i ai pe a talosaga mai. E ao i taitai ona fefautuaai ma uso ma tuafafine o auaunaga ia mautinoa ai o maua e tagata o le au paia e manaomia ia le tausiga e tatau ai.

22.3.2

Fesoasoani i Tagata o le Au Paia e Fuafua ma Talanoaina Manaoga mo Taimi Pupuu

E taumafai tagata o le ekalesia ia ausia o latou manaoga patino e ala i a latou lava taumafaiga ma le fesoasoani mai le aiga lautele. Afai e le lava lea, e ono manaomia e tagata o le ekalesia le fesoasoani mai isi punaoa e pei o le:

  • Punaoa a le malo ma le nuu (tagai i le 22.12).

  • Fesoasoani a le Ekalesia.

O le fesoasoani a le Ekalesia e ono aofia ai le fesoasoani i manaoga mo taimi pupuu e pei o meaai, mea mo le tumama, lavalava, fale, ma isi mea masani. E mafai e epikopo ona faaaoga ia taulaga anapogi e tali atu ai i nei manaoga. I nofoaga o loo maua ai oka a epikopo, e masani lava ona faaaoga e epikopo oka na e tuuina atu ai meaai ma isi oloa masani manaomia (tagai i le “Oka ma Igoa Faasino Mai a Epikopo” i le Punaoa mo Taitai ma Failautusi [PTF]).

Pe a tuuina atu le fesoasoani a le Ekalesia, e mulimuli ia taitai i mataupu faavae ma aiaiga faavae o loo otooto atu i vaega 22.4 ma le 22.5.

22.3.3

Fesoasoani i Tagata o le Ekalesia e Fausia le Ola-Tutoatasi mo se Taimi Umi

E ono manaomia e tagata o le au paia le lagolago faifai pea e talanoaina ai luitau o se taimi-umi. O le a’otauina, a’oa’oga faalematata, po o isi punaoa e mafai ona fesoasoani ia i latou e fausia ai le ola-tutoatasi ma maua ai mea mo o latou manaoga mo se taimi umi. O taitai o le Aualofa ma le korama a toeaina, o uso ma tuafafine o auaunaga, ma isi e mafai ona fesoasoani i tagata o le au paia ia mafai ona maua ma faaaoga nei punaoa.

O le Fuafuaga mo le Ola-Tutoatasi e fesoasoani i tagata o le au paia e faailoa ai o latou malosiaga ma manaoga. E fesoasoani foi ia i latou e faailoa ai punaoa aoga. E ao ona faaaogaina lenei fuafuaga i taimi taitasi e mafaufauina ai le fesoasoani a le Ekalesia. E mafai e le epikopo ona tofia taitai o le Aualofa, taitai o le korama a toeaina, uso ma tuafafine o auaunaga, po o isi e fesoasoani i tagata o le au paia e faatumu le fuafuaga.

I le avea ai o se vaega o le fuafuaga o le ola tutoatasi, e mafai e taitai ona fautua atu faapea ia auai tagata i se vaega o le ola tutoatasi. E fesoasoani nei vaega ia i latou e atiina a’e tomai ma punaoa ia lelei atili le a’otauina, galuega, po o le puleaina o mea tautupe (tagai i le 22.13). O vaega e masani ona faatulaga e aufono a le siteki po o le uarota (tagai i le 22.10.2, 22.7).

O le epikopo, po o se isi taitai na te tofia, e faaaogaina le Taiala a le Epikopo i le Fuafuaga o le Ola Tutoatasi pe a tuuina atu le fesoasoani. E mafai ona fesoasoani lea fomu i taitai e tulitatao ai le agaigai i luma o tagata o le au paia i le ola tutoatasi.

22.3.4

Auauna Atu ia i Latou e i ai Manaoga Faalelagona

E toatele tagata o le Ekalesia e aafia i luitau faalelagona. E mafai e uso ma tuafafine o auaunaga ma taitai o le uarota ona avea ma meafaigaluega e fesoasoani ai i tagata o le au paia i nei luitau.

O tauiviga a se tagata ma luitau faalelagona e mafai foi ona aafia ai tagata o lona aiga. E tatau ona gauai taitai o le uarota i manaoga o tagata o le aiga, aemaise lava o ta’itoalua. E tuuina atu e taitai le lagolago ma le malamalama ia te i latou.

Ua saunia e le Ekalesia ia “Punaoa Faufautua” e fesoasoani ai i taitai e lagolago ia tagata o le au paia i se tulaga lautele o faafitauli faalelagona ma faaleagafesootai. O punaoa faaopoopo mo tagata o le Ekalesia e aofia ai mea nei:

Tagai foi i le “Soifua Maloloina Faalelagona” i le 22.13.

E mafai e epikopo ona feutagai ma le aufaigaluega o le Tautua mo Aiga ia malamalama atili ai i luitau faalelagona o se tagata ma faailoa mai punaoa ma auaunaga o loo avanoa. E mafai e se peresitene o le siteki po o le misiona ona feutagai ma le Tautua mo Aiga. E avea o se vaega o lenei feutagaiga, e mafai e le aufaigaluega o le Tautua mo Aiga ona fesoasoani i nei taitai e iloilo pe manaomia e se tagata e matuia luitau faalelagona pe faaagafesootai se faufautua faapolofesa. E mafai e nei taitai ona talosagaina se feutagaiga e ala i le faafesootai o le ofisa o Tautua mo Aiga po o lo latou pule o le uelefea ma le ola tutoatasi. Tagai i le 31.3.6 mo faamatalaga e faafesootai ai.

E mafai ona faasino atu e epikopo ia tagata o le au paia e manaomia ni fautuaga i se tagata tomai faapitoa o le Tautua mo Aiga, i mea e maua ai. Latou te faia lenei mea i le faaaogaina o se oka a le epikopo mo auaunaga (tagai i le “Oka ma Igoa Faasino Mai a Epikopo” i le PTF). A le o lea, e mafai e tagata o le au paia ona sailia se fesoasoani mai le au faufautua faapolofesa faatuatuaina i le nuu.

O nisi taimi e fautuaina ai e epikopo ia tagata e manaomia le fesoasoani ia salamo mai amioga faasolitulafono. O nei amioga e ono aofia ai agasala e fesootai ma, pe afua mai mea ua fai ma vaisu. I nei tulaga, e ao i epikopo ona tagai i taiala o i le 32.8.1 ma le 32.8.2.

Ata
ulugalii o loo tilotilo i ni pepa

22.4

Mataupu Faavae mo le Tuuina Atu o le Lagolago a le Ekalesia

Faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii, e saili ia tagata o le au paia e saunia mea mo i latou lava ma o latou aiga. E fautuaina aiga lautele e fesoasoani pe a manaomia. A manaomia e tagata o le Ekalesia se fesoasoani faaopoopo, e mafai ona latou liliu atu i isi punavai e pei o:

  • Punaoa a le malo ma le nuu (tagai i le 22.12).

  • Fesoasoani a le Ekalesia e ala i taulaga anapogi po o oka a epikopo mo meaai ma isi oloa masani manaomia (tagai i le 22.3.2).

O le fesoasoani a le Ekalesia ua faamoemoe e fesoasoani ai i tagata o le Ekalesia ia atia’e le ola-tutoatasi, ae le o le faalagolago i isi. Soo se fesoasoani e tuuina atu e ao ona faamalolosia ai tagata o le Ekalesia ia latou taumafaiga ia faalagolago ai le tagata ia te ia lava.

Pe a tuuina atu le fesoasoani a le Ekalesia, e mulimuli ia taitai i mataupu faavae o i vaega 22.4.1 e oo i le 22.4.5. Ua fautuaina ia au epikopo ma failautusi e iloilo le vitio “Tupe Paia, Tiutetauave Paia.”

22.4.1

Fautuaina le Tiutetauave Faaletagata Lava Ia ma Faaleaiga

O taitai e aoao atu o tagata taitoatasi ma aiga ua i ai le uluai tiutetauave mo lo latou lava soifua manuia faaletino, faalelagona, ma faaleagaga. O le ola ai i mataupu faavae o le ola faalagolago ia te oe lava, o le a mafai atili ai e tagata o le au paia ona foia e i latou lava ni manaoga i le lumanai (tagai i le 22.1).

A o lei tuuina atu le lagolago mai le Ekalesia, e iloiloina e le epikopo (po o se tasi taitai po o se tagata o le au paia na te tofia) ma tagata pe o a punaoa o latou faaaogaina e taulima ai o latou lava manaoga. E mafai ona fautua atu e lea tagata isi punaoa mo tagata e mafaufau i ai, e aofia ai punaoa i le malo po o le nuu (tagai i le 22.12).

22.4.2

Saunia ma Tuuina Atu le Lagolago mo se Taimi Le Tumau mo Manaoga e Tatau Ai

O le sini o fesoasoani a le Ekalesia o le taulimaina lea mo se taimi le tumau o manaoga masani a o taumafai malosi tagata o le au paia ia ola-tutoatasi. O le fesoasoani mai le taulaga anapogi e masani ona faaaoga e totogi ai mea e tatau ai, e pei o meaai ma lavalava. Ae peitai, e mafai foi ona faaaoga e totogi ai fale po o le eletise ma le vai. E mafai foi ona faaaoga e totogi ai auaunaga patino e pei o faufautua, tausiga faafomai, po o aoaoga faamasani pupuu o tomai.

O le fesoasoani a le Ekalesia ua faia ia saunia ai mea moomia e ola ai—ae le ia tausia ai o se ituaiga sitaili o le olaga. E ono moomia e tagata o le au paia le lagolago ma le loto malamalama a o latou galulue e tuuitiitia pe faamutaina tupe faaalu ia lava saunia ai mea mo o latou lava manaoga.

E ao i epikopo ona faaaoga le faautautaga lelei ma saili atu i le taitaiga faaleagaga pe a fuafuaina le aofaiga ma le umi o le fesoasoani e tuuina atu. E ao ona latou mutimutialofa ma agalelei a ia le amataliaina se ola faalagolago mai.

22.4.3

Saunia ma Tuuina Atu Punaoa po o Auaunaga Nai Lo Le Tinoitupe

Afai e mafai, e ao i le epikopo ona aloese mai le tuuina atu o se tinoitupe. Nai lo lena, e ao ona ia faaaogaina ia taulaga anapogi po o oka a epikopo e tuu atu ai i tagata ia faatauga o oloa po o auaunaga. Ona mafai ai lea e tagata o le au paia ona faaaoga a latou lava tupe e totogi ai isi mea e manaomia.

Pe a oo ina le lava lea, e mafai e le epikopo ona lagolago atu e ala i le faaaogaina o taulaga anapogi e totogi ai mo se taimi le tumau ia pili e tatau ai (tagai i le 22.5.2). Afai e mafai, e tatau ona auina sa’o atu nei peimeni i le tagata na faia le tautua (tagai i le 22.5.3).

22.4.4

Ofo Atu Galuega po o Avanoa mo Auaunaga

E valaaulia e epikopo i latou e tuu atu i ai le fesoasoani ina ia galulue pe tuuina mai le auaunaga i le mea e gata ai lo latou mafai. E fesoasoani lea i tagata o le au paia e tausisia se lagona o le mamalu. E faateleina ai foi lo latou mafaia ona ola tutoatasi. O nofoaga e maua ai le JustServe.org e mafai ona faaaoga e iloa ai avanoa mo galuega fesoasoani i le nuu.

O nisi o tagata o le Ekalesia ua toeaiina ma olomatutua pe ua le gafatia se mea, atonu e faatapulaa i galuega po o le auaunaga e mafai ona latou tuuina mai. E ao i taitai ona malamalama i o latou tulaga ma tuuina atu ni filifiliga e mafai ai e i latou ona faia mea latou te mafaia i totonu o o latou tulaga.

22.4.5

Tausisia le Le Faalauaiteleina o Faamatalaga e uiga i Fesoasoani a le Ekalesia

E tausisia e le epikopo ma isi taitai o le uarota soo se faamatalaga ia le faalauaiteleina e uiga i tagata o le au paia o e e manaomia le fesoasoani a le Ekalesia. E puipuia ai le tumaoti ma le mamalu o tagata o le ekalesia. (Tagai i le 31.3.)

O tagata o le au paia e mauaina fesoasoani e ao ona latou iloaina le natura paia o taulaga anapogi ma oka a epikopo. E ao ona latou taulimaina ma le faaaloalo ma ia le faalauaiteleina soo se fesoasoani latou te maua.

O nisi taimi e ono aoga le iloa e le aufono a le uarota po o isi e uiga i manaoga o se tagata toatasi po o le aiga. O se faataitaiga o le taimi e sue ai se galuega a se tagata o le au paia. I tulaga faapena, e masani ona sailia e le epikopo ma isi taitai se faatagaga mai le tagata o le au paia e faasoa ai na ituaiga o faamatalaga.

22.5

Aiaiga Faavae mo le Tuuina Atu o le Fesoasoani a le Ekalesia

E ao i taitai o le Ekalesia ona mulimuli i aiaiga faavae o loo otooto atu i le vaega lenei pe a tuuina atu le fesoasoani e ala i taulaga anapogi po o oka a epikopo mo meaai ma isi oloa masani.

22.5.1

Aiaiga Faavae e Faatatau i Tagata e Tuuina Atu I Ai le Fesoasoani a le Ekalesia

22.5.1.1

Fesoasoani i Tagata o le Uarota

E masani lava, o tagata o le au paia e mauaina le fesoasoani a le Ekalesia e tatau ona nonofo i totonu o tuaoi o le uarota ma o loo i ai o latou pepa faamaumau i le uarota. E mafai ona tuuina atu le fesoasoani tusa lava pe sau e le aunoa le tagata i sauniga a le Ekalesia pe mulimuli i tulaga faatonuina o le Ekalesia.

Afai faatoa siitia atu talu ai nei se tagata i le uarota, e faafesootai e le epikopo le epikopo na i ai talu ai e talanoaina le tulaga o le tagata a o lei tuuina atu se fesoasoani. E mafai foi e epikopo ona iloilo soo se fesoasoani na tuuina atu i le tolu tausaga ua mavae i le vaega o “Tupe” o le PTF.

22.5.1.2

Fesoasoani i Epikopo ma Peresitene o Siteki

E i ai taimi e manaomia ai e se epikopo po o tagata o lona aiga totino po o le aiga lautele o e nonofo i totonu o le uarota le fesoasoani a le Ekalesia. A oo ina tulai mai lenei mea, e iloilo e le epikopo faatasi ai ma le peresitene o le siteki ia manaoga ma le fesoasoani e tuuina atu. E manaomia le faamaoniga tusitusia a le peresitene o le siteki a o lei mafai e se epikopo ona faaaoga ia taulaga anapogi pe faamaonia se oka a le epikopo mo ia lava po o lona aiga.

Afai e faaaoga tupe o le taulaga anapogi, e iloiloina e le peresitene o le siteki ia pili ma isi tupe faaalu a o le’i faatagaina ona totogi. E le mafai e le epikopo ona faamaonia se peimeni mo ia lava po o lona aiga.

A manaomia e se peresitene o le siteki po o tagata o lona aiga totino po o le aiga lautele o e nonofo i totonu o lana uarota, na te faafesoota’ia le epikopo. E mulimuli le epikopo i mataupu faavae lava e tasi ma taiala o fesoasoani a le Ekalesia na te faaaogaina mo soo se tagata o le ekalesia. Peitai, a faamaonia loa e le epikopo le talosaga, e tatau i le peresitene o le siteki ona auina atu i le Au Peresitene o le Eria. E faatalitali le peresitene o le siteki ma le epikopo i se faamaoniga tusitusia a se uso o le Au Peresitene o le Eria a o lei faagasoloina le peimeni po o le oka. (Afai e manaomia e se peresitene o le itu se fesoasoani, e sailia le faamaoniga mai le peresitene o le misiona nai lo le Au Peresitene o le Eria.)

22.5.1.3

Fesoasoani mo Tagata Maumausolo pe Leai ni Mea e Nonofo Ai

E mafai ona fesoasoani atu epikopo i tagata o au paia ma isi e maumausolo pe ua leai foi ni mea e nonofo ai. Peitai, latou te fuafuaina ma le faaeteete le ituaiga ma le aofaiga o fesoasoani e tuuina atu. Ua fautuaina i latou e fefautuaai ma le epikopo o le uarota talu ai a le tagata a o lei tuuina atu le fesoasoani.

E masani lava ona valaaulia e epikopo ia tagata o le ekalesia e maumausolo pe e leai ni mea e nonofo ai o e mauaina fesoasoani ina ia talia galuega po o avanoa e auauna atu ai. E mafai foi e epikopo ona faasino atu nei tagata i punaoa o nuu e gafatia ona taulima ai o latou manaoga.

E fuafua i le manaoga, e mafai e le peresitene o le siteki ona tofi se epikopo e toatasi e taulimaina talosaga uma e tulai mai i le siteki mai tagata o e maumausolo pe leai foi ni mea e nonofo ai. I nisi eria e i ai se taula’iga a siteki e toatele le aofai o tagata e maumausolo pe leai ni mea e nonofo ai. I tulaga na, e mafai e le Au Peresitene o le Eria ona valaau se faifeautalai mo auaunaga na te taulimaina a latou talosaga mo se fesoasoani. O lenei tagata e tatau o se tasi sa avea muamua ma se epikopo.

22.5.1.4

Fesoasoani i Tagata E Le o Ni Tagata o le Ekalesia

O tagata e le o ni tagata o le Ekalesia e masani ona faasino atu i punaoa i le nuu mo se fesoasoani. I tulaga e le masani ai, pei ona taialaina ai e le Agaga, e mafai e le epikopo ona fesoasoani atu ia i latou i taulaga anapogi po o oka a le epikopo. Mo se faataitaiga, e mafai e le epikopo ona fuafua se fesoasoani mo matua po o e o tausia, o e e le o ni tagata o le Ekalesia ae e i ai se tasi po o nisi o le fanau e auai i le Ekalesia.

22.5.2

O Aiaiga Faavae mo le Faaaogaina o Taulaga Anapogi

22.5.2.1

Tulaga Faafomai po o Isi Tausiga Faalesoifua Maloloina

Ua faavaeina i eria taitasi o le Ekalesia ni tapulaa faamaonia mo le faaaogaina o taulaga anapogi e totogi ai tupe e faaalu mo tulaga faafomai, o nifo, po o le mafaufau. O nei tapulaa e fautuaina atu e le Au Peresitene o le Eria. E faamaonia e le Komiti Faapitoa o le Uelefea ma le Ola Tutoatasi a le Ekalesia. E ono eseese tapulaa i itulagi po o atunuu i se eria.

A oo ina faaaoga e epikopo ia taulaga anapogi e fesoasoani ai e totogi mo tausiga faafomai, nifo, po o le soifua maloloina faalemafaufau, e le tatau ona silia ma nei tapulaa e aunoa ma se faamaoniga talafeagai. Mo aofaiga e faamaonia ma taiala, tagai i le “Use of Fast Offerings for Medical Expenses.”

22.5.2.2

Aitalafu a Tagata na Faaaogaina ma Pisinisi po o Tupefaafaigaluega ua Gau

E le mafai ona faaaoga taulaga anapogi e totogi ai se aitalafu a se tagata na faaaogaina, e pei o kata o faatauga faaaitalafu po o nonogatupe a le tagata lava ia. E le mafai foi ona faaaogaina taulaga anapogi e totogi ai tupe o nofo aitalafu ai ona ua gau le pisinisi po o tupefaafaigaluega.

22.5.2.3

Toetotogiina o Taulaga Anapogi

E le toetotogia mai e tagata o le Ekalesia ia fesoasoani o le taulaga anapogi latou te maua mai le Ekalesia.

22.5.2.4

Aofaiga o Tupe Faaalu o Taulaga Anapogi a Uarota

E le manaomia ona faatapulaa e le epikopo fesoasoaniga mai taulaga anapogi mo tagata o le uarota i le aofaiga o foai na aoina mai i totonu o le uarota.

22.5.3

Aiaiga Faavae mo le Faia o Peimeni

Afai e mafai, e ao ona auina sa’o atu nei peimeni i pisinisi o loo aumaia ai oloa po o auaunaga. E le masani ona faia peimeni i le tagata o avatu i ai le fesoasoani.

E mulimuli uso o le au epikopo ma failautusi i faiga faavae o mea tautupe o loo otooto atu i le 34.5.7 pe a:

  • Sauniaina se siaki.

  • Sauniaina se peimeni e uaea atu faaeletonika.

  • Talaina mai se tinoitupe mo se peimeni o le taulaga anapogi.

22.5.4

O Aiaiga Faavae e Faatatau i Peimeni O Le A Aoga i se Epikopo po o le Peresitene o le Siteki.

Pe a tuuina atu le fesoasoani i tagata o le au paia mai taulaga anapogi, e le mafai e se epikopo ona faaaoga ia tupe e totogi ai oloa po o auaunaga i se tulaga o le a aoga mo ia lava. Soo se tuusaunoaga lava o le a manaomia ai se faamaoniga mai le peresitene o le siteki. Mo se faataitaiga, afai o le epikopo e ona ia se fale mautotogi o nofo ai se tagata o le au paia, e le mafai ona ia faaaogaina taulaga anapogi e totogi ai le pili nofo totogi o lena tagata sei vagana ai ua avatu i ai le faamaoniga a le peresitene o le siteki. O le a faatatau foi lena lava aiaiga faavae pe a faaaoga taulaga anapogi e faatau ai meaai mo le tagata mai se faleoloa o le epikopo.

Afai o se peimeni mai le taulaga anapogi mo se tagata o le au paia o le a aoga i le peresitene o le siteki po o se pisinisi e ona ia, e manaomia se faamaoniga a le Au Peresitene o le Eria. A faamaonia loa e le epikopo le peimeni ua talosagaina, ona auina atu lea e le peresitene o le siteki le talosaga i le Au Peresitene o le Eria. E faatalitali le peresitene o le siteki ma le epikopo i se faamaoniga tusitusia a se uso o le Au Peresitene o le Eria a o lei faagasoloina le peimeni.

22.5.5

Puipuia mai le Faaaogaina ma le Le Tatau o Tupe

E tatau i au epikopo ma failautusi ona puipuia tupe o taulaga anapogi mai le faaaogaina ma le le tatau. Mo fesili po o le lipotiina atu o le faia faatautala o fesoasoani a le Ekalesia po o le taufaasese, e mafai e uso o au epikopo po o failautusi i le Iunaite Setete ma Kanata ona vili le fesootaiga fesoasoani i le 1-800-453-3860, laina 2-7887. O uso o au epikopo po o failautusi i fafo atu o le Iunaite Setete ma Kanata, e tatau ona valaau atu i le ofisa o lo latou eria.

22.6

O Matafaioi a Taitai o Uarota

22.6.1

Epikopo ma Ona Fesoasoani

Ua i ai i le epikopo se tiutetauave paia e saili atu ma tausia i latou e i ai manaoga faaletino (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:112). Na te faamatuu atu le tele o lenei galuega i au peresitene o le Aualofa ma le korama a toeaina. Ae peitai, e i ai tiute patino e na o le epikopo na te faatinoina. Mo se faataitaiga, o le epikopo e:

  • Fuafuaina le ituaiga, aofaiga, ma le umi o soo se fesoasoani faaletino e tuuina atu.

  • Faamaonia ia fesoasoani mai taulaga anapogi (tagai i le 22.4 ma le 22.5) ma oka a epikopo mo meaai ma isi oloa masani e manaomia (tagai i le 22.13).

  • Faamautinoa o mulimulita’ia mataupu faavae ma aiaiga faavae mo le tuuina atu o le fesoasoaniga faaletino. (Tagai i le 22.4, 22.5, ma le vitio “Tupe Paia, Tiutetauave Paia.”)

  • Iloiloina e ia lava ia fuafuaga a tagata o le au paia mo le ola-tutoatasi. Na te tofia isi taitai o le uarota e tulitatao ia na fuafuaga e pei ona manaomia ai. (Tagai i le Fuafuaga o le Ola-Tutoatasi ma le Taiala a le Epikopo mo le Fuafuaga o le Ola-Tutoatasi.)

O le epikopo ma ona fesoasoani ua i ai tiutetauave nei:

  • E aoao atu ia mataupu faavae ma faamanuiaga e fesootai ma le (1) tausia o i latou e i ai manaoga faaletino ma faalelagona ma le (2) fausia le ola tutoatasi (tagai i le 22.1). E aofia ai le saunia faaletagata lava ia ma faaleaiga.

  • A’oa’o atu le tulafono o le anapogi ma fautuaina tagata o le au paia e foai atu se taulaga anapogi ma le limafoai (tagai i le 22.2.2).

  • Vaavaaia le aoina ma le faamaumauina o taulaga anapogi (tagai i le 34.3.2).

I le avea ai ma le au peresitene o le Perisitua Arona, e vaavaaia foi e le au epikopo ia taumafaiga a korama o le Perisitua Arona ma vasega a Tamaitai Talavou e auauna atu ia i latou e iai manaoga faaletino i le uarota ma le nuu (tagai i le 10.2.2 ma le 11.2.2). O nei taumafaiga e faamaopoopoina i fonotaga a le aufono a le autalavou o le uarota (tagai i le 22.8) ma i fonotaga a le au peresitene o le korama ma vasega (tagai i le 10.4.3 ma le 11.3.4.3).

22.6.2

Au Peresitene o le Aualofa ma le Korama a Toeaina

I lalo o le taitaiga a le epikopo, o au peresitene o le Aualofa ma le korama a toeaina ua i ai le matafaioi autu i le tausiga o i latou e manaomia le fesoasoani i le uarota (tagai i le 8.2.2 ma le 9.2.2). E aoao e nei taitai ia tagata o le uarota e:

  • Auauna atu ia i latou e manaomia le fesoasoani.

  • Ola i le tulafono o le anapogi.

  • Fausia le ola tutoatasi.

  • Faateleina le saunia faaletagata lava ia ma faaleaiga.

E faaaoga e au peresitene o le Aualofa ma le korama a toeaina le mamanu o loo faamatala mai i le 22.3 a o latou fesoasoani i le tausiga o i latou e manaomia.

I ni isi nofoaga, e i ai i le epikopo le filifiliga e tuu atu ai i tagata o le au paia lē tagolima, se oka a le epikopo mo meaai ma isi oloa masani e manaomia (tagai i le 22.13). E masani ona tofi e le epikopo le peresitene o le Aualofa e fono ma tagata o le au paia ma faatumu le fomu o le oka (tagai i le 9.2.2.2). Peitai, e mafai foi ona ia tofia le peresitene o le korama a toeaina (tagai i le 8.2.2.2). E mafai ona tofia se fesoasoani o le au peresitene o le Aualofa po o le korama a toeaina, pe afai e le o avanoa le peresitene. E tuuina atu e le taitai ua tofia le fomu ua mae’a ona faatumu i le epikopo mo lana faamaoniga.

22.6.3

Uso po o Tuafafine o Auaunaga

O fesoasoani i manaoga faaleagaga ma le faaletino e tele ina amata i uso ma tuafafine o auaunaga (tagai i le 21.1). Latou te lipotia manaoga o i latou o loo latou tautuaina i o latou au peresitene o le korama a toeaina po o le au peresitene o le Aualofa i taimi o faatalanoaga o auaunaga ma i isi taimi. E mafai ona latou faasoa sa’o atu ia manaoga e le faalauaiteleina i le epikopo.

22.6.4

Ata
aikona, punaoa e filifili ai
Tagata Tomai Faapitoa o le Uelefea ma le Ola Tutoatasi

E mafai e au epikopo ona tofia tagata taitoatasi po o ni ulugalii e avea ma tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola tutoatasi a le uarota. E lagolagoina e nei tagata tomai faapitoa ia taitai o le uarota ia latou taumafaiga mo le tausiga o isi ma fesoasoani ia i latou ia ola tutoatasi atili.

E mafai ona tofia tagata tomai faapitoa i ni itu patino o taulai i ai. E mafai ona aofia ai mea nei:

  • Galuega

  • Aoga

  • Saunia

  • Soifua Maloloina Faalelagona

  • Mea Tautupe a le tagata lava ia

  • Punaoa a le malo ma le nuu e tautuaina ai i latou e manaomia (tagai i le 22.12)

E mafai foi e le au epikopo ona talosagaina tagata tomai faapitoa e fesoasoani e faamaopoopo pe faatautaia vaega o le ola-tutoatasi [self-reliance groups]. O nei vaega e masani ona faatulagaina e aufono a le siteki po o le uarota.

22.6.5

Aotelega o Valaauga ma Matafaioi

O le siata lea o loo aotele atu ai valaauga ma matafaioi o loo talanoaina i le 22.6.

Valaauga

Asiasi ma Iloilo Manaoga

Aoao Atu Mataupu Faavae o le Ola Tutoatasi

Lagolago i Tagata o le Au Paia i le Fuafuaga o le Ola-Tutoatasi

Faamaonia Fesoasoani o le Taulaga Anapogi po o Oka a Epikopo

Valaauga

Epikopo

Asiasi ma Iloilo Manaoga

E mafai, ae tele lava ina faamatuu atu i isi

Aoao Atu Mataupu Faavae o le Ola Tutoatasi

Ioe

Lagolago i Tagata o le Au Paia i le Fuafuaga o le Ola-Tutoatasi

E mafai, ae tele lava ina faamatuu atu i isi

Faamaonia Fesoasoani o le Taulaga Anapogi po o Oka a Epikopo

Ioe

Valaauga

Au peresitene o le Aualofa ma le korama a toeaina

Asiasi ma Iloilo Manaoga

Ioe

Aoao Atu Mataupu Faavae o le Ola Tutoatasi

Ioe

Lagolago i Tagata o le Au Paia i le Fuafuaga o le Ola-Tutoatasi

E pei ona tofia ai

Faamaonia Fesoasoani o le Taulaga Anapogi po o Oka a Epikopo

Leai

Valaauga

Uso ma tuafafine o auaunaga

Asiasi ma Iloilo Manaoga

Ioe

Aoao Atu Mataupu Faavae o le Ola Tutoatasi

Ioe

Lagolago i Tagata o le Au Paia i le Fuafuaga o le Ola-Tutoatasi

E pei ona tofia ai

Faamaonia Fesoasoani o le Taulaga Anapogi po o Oka a Epikopo

Leai

Valaauga

Tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola tutoatasi (pe afai ua tofia)

Asiasi ma Iloilo Manaoga

E pei ona tofia ai

Aoao Atu Mataupu Faavae o le Ola Tutoatasi

E pei ona tofia ai

Lagolago i Tagata o le Au Paia i le Fuafuaga o le Ola-Tutoatasi

E pei ona tofia ai

Faamaonia Fesoasoani o le Taulaga Anapogi po o Oka a Epikopo

Leai

22.7

Matafaioi o le Aufono a le Uarota

O se matafaioi taua a le aufono a le uarota o le fuafuaina lea pe faapefea ona tausia i latou e le tagolima ma fesoasoani ia i latou ia ola-tutoatasi (tagai i le 4.4). E faalagolago nei fuafuaga a sui auai o le aufono i faamatalaga mai faatalanoaga o auaunaga ma mai a latou lava fesootaiga patino ma i latou o loo manaomia le fesoasoani. I le talanoaina o nei manaoga o tagata o le au paia, e faaaloalogia e le aufono ia naunauga o soo se tasi e talosaga mai ia le faalauaiteleina.

A o mafaufau aufono a uarota pe faapefea ona tausia i latou e i ai manaoga faaletino ma faalelagona, latou te faia mea nei:

  • Fuafua auala e a’oa’o atu ai tagata o le uarota pe faapefea ona faaaoga ia mataupu faavae o le ola tutoatasi (tagai i le 22.1). O nei mataupu faavae e aofia ai le saunia faaletagata lava ia ma faaleaiga.

  • Fuafua auala e fesoasoani ai ia i latou e i ai manaoga vave, e pei o le leai o se galuega, ma i latou e i ai manaoga mo se taimi umi e tausia ai, e pei o faafitauli tau le soifua maloloina po o manaoga faapitoa.

  • Faailoa ia tagata o le uarota e i ai tomai e ono mafai ona fesoasoani e tali atu ai i manaoga vave ma taimi faaumiumi.

  • Faailoa tofitofiga o galuega po o auaunaga e ono mafai ona fai mo i latou o loo tuuina atu i ai le fesoasoani a le Ekalesia.

  • Faailoa tagata o le au paia o le a manuia mai le auai ai i se vaega o le ola-tutoatasi. O nei vaega e masani ona faatulagaina e aufono a le siteki po o le uarota.

  • Faailoa isi punaoa a le malo, nuu, po o le Ekalesia e mafai ona manuia ai tagata o le au paia (tagai i le 22.12 ma le 22.13).

  • Fuafua auala e avatu ai le auaunaga i le nuu. O nofoaga e maua ai le JustServe.org e mafai ona faaaoga e iloa ai avanoa mo galuega fesoasoani faapena.

E saunia foi e aufono a uarota se fuafuaga tusitusia faigofie mo le uarota e tali atu ai i faalavelave faafuasei. E ao ona ogatusa lea fuafuaga ma le fuafuaga a le siteki mo faalavelave faafuasei (tagai i le “Stake and Ward Preparedness”; tagai foi i le 22.9.1.3 i le tusitaulima lenei).

E mafai ona valaaulia tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola tutoatasi a le uarota i fonotaga a le aufono a le uarota pe a manaomia ai.

22.8

Matafaioi o le Aufono a le Autalavou o le Uarota

O le faamoemoega e tasi o le aufono a le autalavou o le uarota o le fesoasoani lea i le autalavou ia avea ma soo faapaiaina o Iesu Keriso (tagai i le 29.2.6). O le auauna atu ia i latou o e e i ai manaoga faaletino e taua mo le faataunuuina o lenei faamoemoega. Faatasi ai ma isi, o tagata o e atonu e i ai manaoga faaletino e mafai ona aofia ai i latou ua toeaiina ma olomatutua, mamai, pe i ai manaoga faapitoa.

I lalo o le taitaiga a le au epikopo, e fuafua ai e le aufono a le autalavou a le uarota ia auala e auauna atu ai ia i latou e manaomia le fesoasoani i totonu o a latou uarota ma le nuu. E mafai ona fuafuaina gaoioiga patino mo auaunaga i le taimi o fonotaga a au peresitene o korama ma vasega. O nofoaga e maua ai le JustServe.org e mafai ona faaaoga e iloa ai avanoa mo galuega fesoasoani i le nuu.

22.9

O Matafaioi a Taitai o le Siteki

22.9.1

Peresitene o le Siteki ma Ona Fesoasoani

O le peresitene o le siteki ma ona fesoasoani e taitaia taumafaiga o auaunaga ia i latou e i ai manaoga faaletino ma faalelagona ma le fausiaina o le ola-tutoatasi. E lagolago atu ia i latou le au peresitene o le Aualofa, fautua maualuga, ma isi sui auai o le aufono a le siteki.

Ua i ai i le peresitene o le siteki ma ona fesoasoani tiutetauave nei:

  • E aoao atu ia mataupu faavae ma faamanuiaga e fesootai ma le (1) tausia o i latou e i ai manaoga faaletino ma faalelagona ma le (2) fausia o le ola-tutoatasi (tagai i le 22.1). E aofia ai le saunia faaletagata lava ia ma faaleaiga.

  • A’oa’o atu le tulafono o le anapogi ma fautuaina tagata o le au paia e foai atu se taulaga anapogi ma le limafoai (tagai i le 22.2.2).

  • A’oa’o epikopo i auala e tuuina atu faalelei ai fesoasoani a le Ekalesia ia i latou o e i ai manaoga faaletino (tagai i le 22.9.1.1).

  • Faamautinoa ua a’oa’oina peresitene o le korama a toeaina ma peresitene o le Aualofa a le uarota e uiga i a latou matafaioi i le tausiga o i latou e manaomia. E fesoasoani ia fautua maualuga ma au peresitene o Aualofa e a’oa’o nei taitai o uarota i o latou tiutetauave (tagai i le 22.9.2 ma le 22.9.3).

  • Taitaia taumafaiga a le siteki e sauniuni ai mo faalavelave faafuasei ma tali atu i ai (tagai i le 22.9.1.3).

O le peresitene o le siteki e i ai foi tiutetauave nei:

  • Iloiloina talosaga mo taulaga anapogi mo tupe faaalu mo tulaga faafomai ia e sili atu mai le tapulaa e faamaonia e le epikopo. E mafai foi e le peresitene o le siteki ona faamaonia ia talosaga e oo atu i le tapulaa o lana faamaoniga. Na te auina atu ia talosaga e sili atu nai lo le tapulaa o lana faamaoniga, i le Au Peresitene o le Eria mo la latou iloiloga (tagai i le 22.5.2.1).

  • Iloilo soo se talosaga mo le fesoasoani a le Ekalesia mo epikopo (tagai i le 22.5.1.2).

  • E avea ma peresitene o le siteki e taiulu i polokalama o uelefea ma le ola tutoatasi pe afai e tofia ai (tagai i le 22.9.1.2).

E mafai e le au peresitene o le siteki ona tofia se fautua maualuga se toatasi pe sili atu e fesoasoani i le vaaiga o taumafaiga o le tausiga o i latou e i ai manaoga faaletino i totonu o le siteki (tagai i le 22.9.2). E mafai foi e le au peresitene o le siteki ona valaau ni tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola tutoatasi o le siteki e lagolago atu i nei taumafaiga (tagai i le 22.9.4).

22.9.1.1

A’oa’o Epikopo i Mataupu Faavae mo le Tuuina Atu o le Fesoasoani a le Ekalesia

Ia faamautinoa e le peresitene o le siteki o loo tausia e epikopo i latou e i ai manaoga faaletino i totonu o a latou uarota. Na te a’oa’o atu epikopo i mataupu faavae ma aiaiga faavae mo le tuuina atu o le fesoasoani a le Ekalesia (tagai i le 22.4 ma le 22.5). I le a’oa’o atu, na te faaaogaina faataitaiga moni ma le tinoa.

I ana faatalanoaga ma epikopo, e iloilo ai e le peresitene o le siteki ia peimeni mai taulaga anapogi mai le pepa faamatalaga faalemasina o mea tautupe a le uarota. Na te talanoaina foi ma epikopo taitasi ia mataupu faavae o loo ia faaaogaina e fesoasoani ai i tagata o le au paia. La te fefautuaai ma le epikopo e uiga i soo se peimeni po o mamanu i le pepa o faamatalaga e ono faaali mai ai se malamalamaga sese i mataupu faavae sa’o.

O mataupu faavae ma faiga mo le tuuina atu o le fesoasoani a le Ekalesia e talanoaina foi i le aufono a epikopo o le siteki (tagai i le 22.11).

E faamautinoa e le peresitene o le siteki ua iloiloina e epikopo taitasi le a’oa’oga faavitio “Tupe Paia, Tiutetauave Paia” e le itiiti ifo ma le faa-tasi i le tausaga.

22.9.1.2

Avea ma Peresitene o le Siteki e Taiulu mo le Faafoega o le Uelefea ma le Ola-Tutoatasi a le Ekalesia

O nofoaga e tatau ai, e tofia e le Au Peresitene o le Eria se peresitene o se siteki e taiulu i le faafoega taitasi o uelefea ma le ola-tutoatasi i o latou eria. O faataitaiga o nei faafoega e mafai ona aofia ai mea nei:

O le peresitene o le siteki ua tofia e fesoasoani e sue ni volenitia e lagolagoina manaoga o le faatautaiga. E mafai ona o mai ia volenitia mai le siteki o loo taiulu ma mai isi siteki e tautuaina e le faafoega.

E mafai e le peresitene o le siteki o loo taiulu ona faatulaga se komiti taiulu a le siteki faatino e vaavaaia le faafoega. O sui auai o le komiti e aofia ai i latou nei:

  • O le peresitene o le siteki po o se fesoasoani ua tofia

  • O se fautua maualuga

  • O se sui auai o le au peresitene o le Aualofa a le siteki

  • O le pule o le faafoega

  • Tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola-tutoatasi pe a manaomia

22.9.1.3

Tali Atu i Faalavelave Faafuasei

O le peresitene o le siteki e vaavaaia le tali atu a le Ekalesia i faalavelave ma fesootaiga i totonu o lana siteki. I faalavelave matautia e aofia ai le sili atu ma le tasi le siteki, e mafai e le Au Peresitene o le Eria po o se Fitugafulu Eria e tofia ona faatonutonuina le tali atu. O pule o le uelefea ma le ola-tutoatasi e lagolagoina le eria ma taitai o siteki i nei taumafaiga.

E mafai e peresitene o siteki ona valaau ni tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola-tutoatasi e vaavaaia nofoaga tutotonu o polokalama mo faalavelave faafuasei, faafoe ia fesootaiga, pe taulima ia atugaluga mo le saogalemu. Afai e manaomia, e mafai foi ona tofia e le Au Peresitene o le Eria po o se Fitugafulu Eria na tagata tomai faapitoa i le tulaga o le eria po o le tulaga o le aufono faamaopoopo.

E lipoti atu e uso ma tuafafine o auaunaga ia tulaga ma manaoga o tagata o le au paia i taitai o le korama ma le Aualofa. O nei taitai e lipoti atua i le epikopo, o le e lipotia i le au peresitene o le siteki.

O le au peresitene o le siteki e lipotia faamatalaga i le (1) Au Peresitene o le Eria po o se Fitugafulu Eria ua tofia ma (2) le pule o le uelefea ma le ola-tutoatasi. O lenei lipoti e aofia ai le tulaga o tagata o le au paia, faifeautalai, fale ma fanua o le Ekalesia, ma le nuu. Afai na aafia tagata o le Ekalesia i se mala, e mafai e epikopo ona faaaoga ia taulaga anapogi e fesoasoani ai e taulima manaoga masani. E mulimuli epikopo i mataupu faavae o i le 22.4.

O le peresitene o le siteki e faamaonia faamatalaga faalauaitele e faasalalau i le lotoifale e le Ekalesia. Na te faamaopoopoa lenei mea faatasi ma le faatonu o fesootaiga a le siteki pe afai ua tofia se tasi (tagai i le 6.2.1.7). Na te faamautinoaina e sa’o faamatalaga ma tuuina atu i le taimi e tatau ai. E mafai ona avea o ia ma sooupu o le Ekalesia e tali atu i fesili mai le au faasalalau. E mafai foi ona ia tofia se faatonu o fesootaiga a le siteki po o se isi sooupu e faia lenei mea. I faalavelave matautia e aofia ai le sili atu ma le tasi ia siteki, e mafai e le Au Peresitene Eria po o se Fitugafulu Eria e tofia ona faafoe ia fesootaiga faalauaitele.

E mafai ona faaavanoa atu e taitai o le Ekalesia ia punaoa a le Ekalesia i taitai o le malo i le taimi o se faalavelave faafuasei. Faatasi ai ma le faamaoniga mai le Au Peresitene o le Eria, e mafai ona faaaoga fale o le Ekalesia, (sei vagana ai malumalu), e avea ma malutaga, ofisa o le fesoasoani muamua, po o nofoaga e fafaga ai tagata. O na faaaogaaga o se fale o le Ekalesia e tatau ona soalaupule faatasi ma le pule ua tofia o fale ma fanua. Afai ua faataga se isi faalapotopotoga agaalofa po o se nuu e faaaoga le fale, e tatau ona sainia se maliega mo le faaaogaaga. Tagai i le “Use of Church Buildings in a Disaster” mo nisi faamatalaga.

O loo maua nisi faamatalaga i le “Emergency Response Procedures.”

22.9.2

Fautua Maualuga

O le fautua maualuga e tofia i korama a toeaina taitasi, e lagolagoina le au peresitene o le korama i a latou tiutetauave e tausia i latou e le tagolima ma fesoasoani ia i latou ia fausia le ola-tutoatasi (tagai i le 22.6.2).

E mafai foi e le au peresitene o le siteki ona tofi se fautua maualuga e toatasi pe sili atu foi e faia mea nei:

  • Fesoasoani e aoao tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola-tutoatasi o le uarota ma le siteki i a latou matafaioi, pe afai ua tofia ni tagata tomai faapitoa (tagai i le 22.9.4 ma le 22.6.4).

  • Faamaopoopo taumafaiga faavolenitia mo faatautaiga o le uelefea ma le ola tutoatasi.

  • Galue auauna i vaega galulue faapitoa e faamaopoopoa punaoa e faatatau i le ola tutoatasi po o le auauna atu i nuu (tagai i le 22.10.2).

I siteki e lagolagoina se faafoega o le uelefea ma le ola-tutoatasi, e mafai ona talosagaina se fautua maualuga e galue i le komiti taiulu a le sieki mo le faafoega (tagai i le 22.9.1.2).

22.9.3

Au Peresitene o le Aualofa a le Siteki

O le au peresitene o le Aualofa a le siteki e lagolagoina au peresitene o Aualofa a uarota i lo latou tiutetauave e tausia i latou e le tagolima ma fesoasoani ia i latou ia fausia le ola-tutoatasi (tagai i le 22.6.2).

E ono talosagaina ia sui auai o le au peresitene o le Aualofa a le siteki e auauna i vaega faigaluega faapitoa ia e faamaopoopoa punaoa e faatatau i le ola-tutoatasi po o galuega fesoasoani i nuu (tagai i le 22.10.2). I siteki e lagolagoina se faafoega o le uelefea ma le ola-tutoatasi, e mafai ona talosagaina se tasi o le au peresitene e galue i le komiti taiulu a le siteki mo le faafoega (tagai i le 22.9.1.2).

22.9.4

Ata
aikona, punaoa e filifili ai
Tagata Tomai Faapitoa o le Uelefea ma le Ola-Tutoatasi

Pe a manaomia, e mafai e le au peresitene o le siteki ona valaau tagata taitoatasi po o ni ulugalii e avea ma tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola-tutoatasi a le siteki. Latou te lagolagoina taitai o le siteki i a latou taumafaiga mo le tausiga o isi ma fesoasoani ia i latou ia ola-tutoatasi atili.

E mafai ona tofia tagata tomai faapitoa i ni itu patino o taulai i ai. Mo se faataitaiga, e ono talosagaina i latou e:

O tagata tomai faapitoa a le siteki e faamaopoopoa taumafaiga faatasi ma tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola tutoatasi atonu ua tofia i uarota.

22.10

Matafaioi a le Aufono a le Siteki

E talanoaina e sui auai o le aufono a le siteki ia manaoga o tagata o le siteki ma fuafua pe faapefea ona fesoasoani i tagata o le au paia ia ola-tutoatasi (tagai i le 29.3.8). Latou te faailoa mai ia punaoa i le nuu ma le siteki e mafai ona fesoasoani i taitai o uarota e taulima ai manaoga faaletino ma faalelagona o o latou tagata (tagai i le 22.12 ma le 22.13). Latou te amatalia ma tausisia se fuafuaga tusitusia faigofie mo le siteki e tali atu ai i faalavelave faafuasei (tagai i le “Sauniuniga a le Siteki ma le Uarota”). E mafai foi e aufono a siteki ona fuafua ni auala mo le tuuina atu o auaunaga i le nuu.

22.10.1

Ata
aikona, punaoa e filifili ai
O Punaoa e Faamaopoopo e le Siteki

E faavae i mea o maua i le lotoifale, e mafai e le aufono a le siteki ona aumai pe faaaoga soo se mea o punaoa nei e filifili ai: O nei punaoa e mafai ona fesoasoani i tagata o le siteki e fausia ai le ola tutoatasi pe auai foi i auaunaga i le nuu:

22.10.2

Ata
aikona, punaoa e filifili ai
Vaega Faigaluega Faapitoa

Ina ia fesoasoani e faatulaga ma pulea ia punaoa e filifili mai ai o loo otooto atu i le 22.10.1, e mafai e le au peresitene o le siteki ona tofi se vaega faigaluega faapitoa, e pei o vaega faigaluega o le JustServe. O nei vaega e mafai ona aofia ai ni tagata filifilia o le aufono a le siteki po o le komiti taitai matutua a le siteki (tagai i le 29.3.9). E mafai foi ona latou faaaofia ai tagata tomai faapitoa e pei o nei:

  • Tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola-tutoatasi (tagai i le 22.9.4)

  • O faatonu o fesootaiga a le siteki po o tagata tomai faapitoa o le JustServe (tagai i le JustServe Community Service Guidebook)

  • O isi pe a manaomia

22.11

Matafaioi a le Aufono a Epikopo a le Siteki

E fono le aufono a epikopo a le siteki e fefautuaai ai e uiga i tiutetauave e faatatau i epikopo. E aofia ai talanoaga e le aunoa e uiga i mataupu faavae o le (1) tausia o i latou e i ai manaoga faaletino ma faalelagona ma le (2) fausia le ola-tutoatasi. (Tagai i le 29.3.11.)

E fautuaina sui auai o le aufono ina ia:

  • Fetufaai manatu, poto masani, ma punaoa mo le taulimaina o manaoga faaletino ma faalelagona o tagata o le au paia. E aofia ai ma punaoa i le nuu. E aofia ai foi manatu mo avanoa o galuega po o auaunaga mo tagata o le au paia o loo mauaina le fesoasoani a le Ekalesia.

  • Talanoaina auala e faamalosiauina ai tagata o le au paia ia maua faamanuiaga o le ola i le tulafono o le anapogi ma le foai atu o taulaga anapogi.


PUNAOA A LE MALO, NUU, MA LE EKALESIA


22.12

Punaoa a le Malo ma Nuu

I le tele o eria, e mafai ona maua e tagata o le Ekalesia ia punaoa a le malo po o nuu e fesoasoani ai i manaoga masani. O ia punaoa e mafai ona aofia ai:

  • Fesoasoaniga mo le tausiga faalesoifua maloloina.

  • Fesoasoani tau meaai.

  • Tautua mo a’oa’oga faamasani mo galuega ma avanoa faigaluega.

  • Tautua mo le soifua maloloina faalemafaufau.

  • Polokalama tau a’oa’oga.

  • Polokalama fesoasoani mo le au matutua.

  • Fesoasoani mo fale.

Ua faamalosiauina tagata o le au paia e sailiili nei punaoa, e faaopoopo atu i punaoa e tuuina atu e le Ekalesia (tagai i le 22.13).

Ata
fualaau aina ma fualaau fai sua

22.13

Punaoa o le Ekalesia

O le lisi lenei o loo lisi atu ai punaoa a le Ekalesia ia e mafai ona lagolago ai taumafaiga a tagata o le au paia ia maua ai mea mo o latou manaoga faaletino ma faalelagona ma fausia ai le ola tutoatasi. O le faleteuoloa a le Alii (tagai i le 22.2.1) ma taulaga anapogi (tagai i le 22.2.2) o loo avanoa i epikopo i uarota uma. O isi punaoa o loo lisi atu e filifili mai ai ma e eseese i nofoaga.

Vaega

Punaoa

Vaega

O manaoga faavavave

Punaoa

  • O le faleteuoloa a le Alii (o le ofo atu e tagata o le au paia o taimi, taleni, mutimutialofa, anomea, ma punaoa tautupe)

  • Taulaga anapogi

  • O oka a epikopo mo meaai ma isi oloa masani e ala i se faleteuoloa a le epikopo, po o se faleoloa.*

  • O oka a epikopo mo lavalava po o mea a fale e ala i se faleoloa o le Deseret Industries.*

* O oka a epikopo e faaui atu i le “Oka ma Igoa Faasino Mai a Epikopo” i le PTF.

Vaega

Aoaoga ma galuega

Punaoa

Vaega

Soifua Maloloina Faalelagona

Punaoa

Vaega

Saunia faaletino

Punaoa

Vaega

Auaunaga i le alalafaga

Punaoa