22. Sauniaina mo Manaoga Faaletino ma Fausia le Ola-Tutoatasi
“22. Sauniaina mo Manaoga Faaletino ma Fausia le Ola-Tutoatasi,” Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (2024).
“22. Sauniaina mo Manaoga Faaletino ma Fausia le Ola-Tutoatasi,” Tusitaulima Aoao.
Ata
tamaloa o loo faigaluega
22.
Sauniaina mo Manaoga Faaletino ma Fausia le Ola-Tutoatasi
22.0
Faatomuaga
E taumafai malosi tagata o le Ekalesia e “tauave avega [a le tasi ma le isi] … ma faamafanafana atu ia te i latou o e e manaomia le faamafanafanaga” (Mosaea 18:8–9). O le tausia o e e i ai manaoga faaletino o se vaega o le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga (tagai i le 1.2
Ua fautuaina foi tagata o le Ekalesia e faamalolosia lo latou lava ola-tutoatasi e ala i galuega filigā ma faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii. O le ola-tutoatasi o le tomai, tautinoga, ma le taumafaiga e saunia mea faaleagaga ma faaletino e manaomia o le olaga mo le tagata lava ia ma le aiga. A o atili ola-tutoatasi ia tagata o le Ekalesia, o le a sili atu foi ona lelei lo latou auauna atu i isi.
TAUMAFAIGA FAALETAGATA LAVA IA MA FAALEAIGA
22.1
Fausia le Ola-Tutoatasi
Faatasi ai ma le fesoasoani mai le Alii, e fausia ai e tagata o le au paia le ola-tutoatasi i ala nei:
Atia’e le malosi faaleagaga, faaletino, ma faalelagona.
Maua le a’otauina ma galuega.
Faaleleia tapenaga faaletino.
22.1.1
Malosi Faaleagaga
Na a’oa’o mai le Faaola e faapea “ua faaleagaga mea uma lava ia te au, ma Ou te le’i tuuina atu lava ia te outou i soo se taimi se tulafono sa faaletino” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:34). E atiae e tagata o le ekalesia le malosi faaleagaga a o latou faatinoina le faatuatua ia Keriso ma usitai i poloaiga a le Atua.
A o latou faia nei mea, latou te maua le taitaiga mai le Agaga Paia i le auala e foia ai o latou faafitauli ma auauna atu i isi.
22.1.2
Soifua Maloloina Faaletino ma Faalelagona
E finagalo le Tama Faalelagi i Lana fanau e atia’e le malosi faaletino ma le faalelagona. E aofia ai le faia o mea nei:
Tauivi malosi e ai meaai paleni, faamalositino e le aunoa, ma ia lava le moe.
Ia aloese mai mea ma amioga e faataumaoi pe faavaisu.
Faata’ita’i le tumama lelei ma ia maua le tausiga faafomai e tatau ai.
Atiae ni mafutaga maloloina.
Saili se fesoasoani faapolofesa mo luitau faalemafaufau pe faalelagona pe a manaomia.
Ata
ulugalii o loo tamo’emo’e
22.1.3
A’otauina ma Galuega
Sa a’oa’o mai le Faaola, “Saili i le aoaoina, e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118). O le a’otauina po o a’oa’oga faalematata, e mafai ona taitai atu i se galuega e sili atu ina ia mafai ai e tagata o le au paia ona saunia mea mo manaoga faaletagata lava ia ma faaleaiga.
22.1.4
Saunia Faaletino
Ua fautuaina tagata o le Ekalesia ia saunia ina ia mafai ai ona latou tausia i latou lava, o o latou aiga, ma isi i taimi e manaomia ai.
E faateleina e tagata o le ekalesia lo latou saunia i mea tautupe e ala i le:
Totogiina o sefuluai ma taulaga (tagai i le Malaki 3:8–12).
Faaitiitia aitalafu.
Ola i totonu o se paketi.
Teuina tupe mo le lumanai.
Mauaina o se aoaoga talafeagai (tagai i le 22.3.3).
O le sauniuniga e aofia ai foi fuafuaga mo faalavelave faafuasei. Ua fautuaina tagata o le Ekalesia e faaputu se sapalai mo se vaitaimi puupuu ma se vaitaimi umi o meaai, vai, ma isi mea e tatau ai.
Auauna atu ia i Latou e i ai Manaoga Faaletino ma Faalelagona
Ua a’oa’oina foi soo o le Alii ia “alolofa … ma auauna le tasi i le isi” ma ia “fesoasoani atu i e manaomia … le fesoasoani” (Mosaea 4:15–16). E taumafai malosi tagata o le ekalesia e auauna atu ia i latou e i ai manaoga faaletino ma faalelagona. O nei manaoga e mafai ona aofia ai meaai, lavalava, fale, a’oga, galuega, soifua maloloina faaletino, ma le soifua manuia faalelagona.
22.2.1
O Le Faleteuoloa a le Alii
O punaoa uma ua maua i le Ekalesia e fesoasoani ai ia i latou e i ai manaoga faaletino ua faaigoaina o le faleteuoloa a le Alii (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:18-19). Ua aofia ai le ofoina atu e tagata o le ekalesia o taimi, taleni, agaalofa, anomea, ma punaoa tautupe e fesoasoani ai ia i latou o e le tagolima.
E i ai le faleteuoloa a le Alii i uarota taitasi ma siteki. E mafai ona fesoasoani soo ia taitai i tagata taitoatasi ma aiga ia maua vaifofo i o latou manaoga e ala i le utuvai mai le malamalama, tomai, ma auaunaga e ofoina atu e tagata o uarota ma siteki.
Ata
o se alii o loo aoaoina se tama talavou i le faakamuta
22.2.2
O Le Tulafono o le Anapogi ma Taulaga Anapogi
Ua faavaeina e le Alii se tulafono o le anapogi e faamanuiaina ai Lona nuu ma saunia ai se auala mo i latou e auauna atu ai ia i latou e le tagolima. E latalata atili tagata o le Ekalesia i le Alii ma faateleina le malosi faaleagaga a o latou ola ai i le tulafono o le anapogi. Latou te faamalolosia ai foi lo latou ola tutoatasi ma atina’e le agaalofa sili atu. (Tagai i le Isaia 58:6–12; Malaki 3:8–12.)
E mafai ona anapogi i soo se taimi. Ae peitai, e masani tagata o le Ekalesia ona tausisia le aso Sapati muamua o le masina o se aso anapogi. O se aso anapogi e masani ona aofia ai mea nei:
Tatalo
E le aai ma feinu mo se periota e 24-itula (pe a gafatia faaletino).
Tuuina atu se taulaga anapogi limafoai
O se taulaga anapogi o se foai lea e fesoasoani ai ia i latou e manaomia. A anapopogi tagata o le au paia, e valaaulia i latou e tuuina atu se taulaga ia le itiiti ifo ma le tau aofa’i o ‘aiga e le’i taumafaina. E fautuaina tagata o le au paia ina ia limafoai ma foai ia sili atu nai lo le tau o nei ‘aiga pe afai latou te mafaia.
E mafai e tagata ona tuuina atu a latou taulaga anapogi ma se fomu o Sefuluai ma Isi Taulaga ua uma ona faatumu i le epikopo po o se tasi o ona fesoasoani. I nisi eria, e mafai foi ona fai a latou foai i luga o le initoneti. I nisi uarota, e mafai e le epikopo ona faataga i latou e umia le Perisitua Arona e ao mai taulaga anapogi (tagai i le 34.3.2).
22.2.3
Auauna atu
E saili ia tagata o le Ekalesia e auauna atu i isi e faapei ona sa faia e le Faaola (tagai i le Ioane 13:35).
E mafai ona faamaopoopo galuega fesoasoani i le uarota, siteki, po o le nuu. O nofoaga e maua ai le JustServe.org e mafai e tagata o le Ekalesia ma isi ona faaaogaina e iloa ai avanoa mo galuega fesoasoani i le nuu.
22.2.4
Fesoasoaniga Alofa
E tuuina atu e le Ekalesia fesoasoaniga alofa mo tagata i le lalolagi atoa. Na te faia tuusa’o lea mea ma ala atu i faigapaaga ma isi faalapotopotoga fesoasoani. O tagata o le au paia ma isi e mananao e lagolagoina nei taumafaiga e mafai ona foai atu i le fesoasoaniga alofa a le Ekalesia.
TAUMAFAIGA A LE TAITAI
22.3
Mamanu mo le Fausiaina o le Ola-Tutoatasi ma le Auaunaga ia i Latou e Le Tagolima
O taitai o le Ekalesia o sui ia o le Faaola a o latou tausia i latou e i ai manaoga faaletino ma faalelagona (tagai i le 22.3.4). O le faia o lena mea, latou te taumafai malosi ai e fesoasoani i tagata o le au paia e faamalolosia lo latou ola-tutoatasi.
E saili e taitai le taitaiga a le Agaga Paia ina ia mafai ai ona lagolago atu ma le malamalama ma le agaalofa. O le a fesoasoani le mamanu lea i taitai e taulimaina ai manaoga o tagata o le au paia i se ala e fausia ai le ola tutoatasi.
Sailia i latou e manaomia le fesoasoani.
Fesoasoani ia i latou e fuafua ma talanoaina manaoga mo taimi pupuu.
Fesoasoani ia i latou e fausia le ola tutoatasi mo se taimi umi.
Auauna atu ia i latou e i ai manaoga faalelagona.
22.3.1
Sailia i Latou e Manaomia le Fesoasoani
Ua i ai i le epikopo se tiutetauave paia e sailia ma tausia e matitiva (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:112). O isi e i ai se matafaioi taua i lenei tiutetauave e aofia ai:
Uso ma tuafafine o auaunaga.
Au peresitene o le Aualofa ma le korama a toeaina.
O fesoasoani o le epikopo.
O isi sui auai o le aufono a le uarota.
Pe a manaomia ai, e mafai e le au epikopo ona valaau ni tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola tutoatasi e lagolago atu i nei taumafaiga (tagai i le 22.6.4).
I se agaga o le alofa ma le popole, o taitai o le uarota e fesoasoani e faailoa mai tagata o le au paia atonu o manaomia le fesoasoani. Ua le lava le na ona fesoasoani i ai pe a talosaga mai. E ao i taitai ona fefautuaai ma uso ma tuafafine o auaunaga ia mautinoa ai o maua e tagata o le au paia e manaomia ia le tausiga e tatau ai.
22.3.2
Fesoasoani i Tagata o le Au Paia e Fuafua ma Talanoaina Manaoga mo Taimi Pupuu
E taumafai tagata o le ekalesia ia ausia o latou manaoga patino e ala i a latou lava taumafaiga ma le fesoasoani mai le aiga lautele. Afai e le lava lea, e ono manaomia e tagata o le ekalesia le fesoasoani mai isi punaoa e pei o le:
O le fesoasoani a le Ekalesia e ono aofia ai le fesoasoani i manaoga mo taimi pupuu e pei o meaai, lavalava, fale, po o isi mea masani. E mafai e epikopo ona faaaoga ia taulaga anapogi e tali atu ai i nei manaoga. I nofoaga o loo maua ai oka a epikopo, e masani lava ona faaaoga e epikopo oka na e tuuina atu ai meaai ma isi oloa masani manaomia (tagai i le “Oka ma Igoa Faasino Mai a Epikopo” i le Punaoa mo Taitai ma Failautusi [PTF]).
Pe a tuuina atu le fesoasoani a le Ekalesia, e mulimuli ia taitai i mataupu faavae ma aiaiga faavae o loo otooto atu i vaega 22.4 ma le 22.5.
22.3.3
Fesoasoani i Tagata o le Ekalesia e Fausia le Ola-Tutoatasi mo se Taimi Umi
E ono manaomia e tagata o le au paia le lagolago faifai pea e talanoaina ai luitau o se taimi-umi. O le a’otauina, a’oa’oga faalematata, po o isi punaoa e mafai ona fesoasoani ia i latou e fausia ai le ola-tutoatasi ma maua ai mea mo o latou manaoga mo se taimi umi. O taitai o le Aualofa ma le korama a toeaina, o uso ma tuafafine o auaunaga, ma isi e mafai ona fesoasoani i tagata o le au paia ia mafai ona maua ma faaaoga nei punaoa.
O le Fuafuaga mo le Ola-Tutoatasi e fesoasoani i tagata o le au paia e faailoa o latou malosiaga, manaoga, ma punaoa. E ao ona faaaogaina lenei fuafuaga i taimi taitasi e mafaufauina ai le fesoasoani a le Ekalesia. E mafai e le epikopo ona tofia taitai o le Aualofa, taitai o le korama a toeaina, uso ma tuafafine o auaunaga, po o isi e fesoasoani i tagata o le au paia e faatumu le fuafuaga.
I le avea ai o se vaega o le fuafuaga o le ola tutoatasi, e mafai e taitai ona fautua atu faapea ia auai tagata i se vaega o le ola tutoatasi. E fesoasoani nei vaega ia i latou e atiina a’e tomai ma punaoa ia lelei atili le a’otauina, galuega, po o le puleaina o mea tautupe (tagai i le 22.13). O vaega e masani ona faatulaga e aufono a le siteki po o le uarota (tagai i le 22.10.2, 22.7).
O le epikopo, po o se isi taitai na te tofia, e faaaogaina le Taiala a le Epikopo i le Fuafuaga o le Ola Tutoatasi pe a tuuina atu le fesoasoani. E mafai ona fesoasoani lea fomu i taitai e tulitatao ai le agaigai i luma o tagata o le au paia i le ola tutoatasi.
22.3.4
Auauna Atu ia i Latou e i ai Manaoga Faalelagona
E mafai e uso ma tuafafine o auaunaga ma taitai o le uarota ona avea ma meafaigaluega e fesoasoani ai i tagata o le au paia e feagai ma nei luitau faalelagona. O le tauivi o se tagata ma luitau faalelagona e mafai foi ona aafia ai tagata o le aiga, aemaise lava lona toalua. E ao i taitai o le uarota ona tuuina atu le lagolago ma le malamalama ia i latou.
Ua saunia e le Ekalesia ia “Punaoa Faufautua” e fesoasoani ai i taitai e lagolago ia tagata o le au paia i se tulaga lautele o faafitauli faalelagona ma faaleagafesootai. O punaoa faaopoopo mo tagata o le Ekalesia e aofia ai mea nei:
E mafai e epikopo ona feutagai ma le aufaigaluega o le Tautua mo Aiga ia malamalama atili ai i luitau faalelagona o se tagata ma faailoa mai punaoa o loo avanoa. E mafai e se peresitene o le siteki po o le misiona ona feutagai ma le Tautua mo Aiga. E mafai e le aufaigaluega o le Tautua mo Aiga ona fesoasoani i nei taitai e iloilo pe manaomia e se tagata e matuia luitau faalelagona pe faaagafesootai se faufautua faapolofesa. E mafai e taitai ona talosagaina se feutagaiga e ala i le faafesootai o le ofisa o Tautua mo Aiga po o lo latou pule o le uelefea ma le ola-tutoatasi. (Tagai i le 31.3.6 mo faamatalaga e faafesootai ai.)
E mafai ona faasino atu e epikopo ia tagata o le au paia e manaomia ni fautuaga i se tagata tomai faapitoa o le Tautua mo Aiga, i mea e maua ai. Latou te faia lenei mea i le faaaogaina o se oka a le epikopo mo auaunaga (tagai i le “Oka ma Igoa Faasino Mai a Epikopo” i le PTF). A le o lea, e mafai e tagata o le au paia ona sailia se fesoasoani mai le au faufautua faapolofesa faatuatuaina i le nuu.
O nisi taimi e fautuaina ai e epikopo ia tagata e manaomia le fesoasoani ia salamo mai amioga faasolitulafono. O nei amioga e ono aofia ai agasala e fesootai ma, pe afua mai mea ua fai ma vaisu. I nei tulaga, e ao i epikopo ona tagai i taiala o i le 32.8.1 ma le 32.8.2.
Ata
ulugalii o loo tilotilo i ni pepa
22.4
Mataupu Faavae mo le Tuuina Atu o le Lagolago a le Ekalesia
Faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii, e saili ia tagata o le au paia e saunia mea mo i latou lava ma o latou aiga. E fautuaina aiga lautele e fesoasoani pe a manaomia. A manaomia e tagata o le ekalesia se fesoasoani faaopoopo, e mafai ona latou liliu atu i isi puna e pei o: O nei tulaga e ono aofia ai:
Fesoasoani a le Ekalesia e ala i taulaga anapogi po o oka a epikopo mo meaai ma isi oloa masani manaomia (tagai i le 22.3.2).
O le fesoasoani a le Ekalesia ua faamoemoe e fesoasoani ai i tagata o le Ekalesia ia atia’e le ola-tutoatasi, ae le o le faalagolago i isi. Soo se fesoasoani e tuuina atu e ao ona faamalolosia ai tagata o le Ekalesia ia latou taumafaiga ia faalagolago ai le tagata ia te ia lava.
Pe a tuuina atu le fesoasoani a le Ekalesia, e mulimuli ia taitai i mataupu faavae o i vaega 22.4.1 e oo i le 22.4.5. Ua fautuaina ia au epikopo ma failautusi e iloilo le vitio “Tupe Paia, Tiutetauave Paia.”
22.4.1
Fautuaina le Tiutetauave Faaletagata Lava Ia ma Faaleaiga
O taitai e aoao atu o tagata taitoatasi ma aiga ua i ai le uluai tiutetauave mo lo latou lava soifua manuia. O le ola ai i mataupu faavae o le ola faalagolago ia te oe lava, o le a mafai atili ai e tagata o le au paia ona foia e i latou lava ni manaoga i le lumanai (tagai i le 22.1).
A o lei tuuina atu le lagolago mai le Ekalesia, e iloiloina e le epikopo (po o se tasi taitai po o se tagata o le au paia na te tofia) ma tagata pe o a punaoa o latou faaaogaina e taulima ai o latou lava manaoga. E mafai ona fautua atu e lea tagata isi punaoa mo tagata e mafaufau i ai, e aofia ai punaoa i le malo po o le nuu (tagai i le 22.12).
22.4.2
Saunia ma Tuuina Atu le Lagolago mo se Taimi Le Tumau mo Manaoga e Tatau Ai
O le sini o fesoasoani a le Ekalesia o le taulimaina lea mo se taimi le tumau o manaoga masani a o taumafai malosi tagata o le au paia ia ola-tutoatasi. O le fesoasoani mai le taulaga anapogi e masani ona faaaoga e totogi ai mea e tatau ai, e pei o meaai ma lavalava. Peitai, e mafai foi ona faaaoga e totogi ai fale, o le vai po o le eletise ma mea faapena, po o auaunaga patino e pei o faufautua, tausiga faafomai, po o aoaoga o ni tomai mo se taimi puupuu.
O le fesoasoani a le Ekalesia ua faia ia saunia ai mea moomia e ola ai—ae le ia tausia ai o se ituaiga sitaili o le olaga. E ono manaomia e tagata o le ekalesia le lagolago ma le agaalofa a o latou galulue e faaitiitia pe tuuitiitia tupe faaalu.
E ao i epikopo ona faaaoga le faautautaga lelei ma saili atu i le taitaiga faaleagaga pe a fuafuaina le aofaiga ma le umi o le fesoasoani e tuuina atu. E ao ona latou mutimutialofa ma agalelei a ia le amataliaina se ola faalagolago mai.
22.4.3
Saunia ma Tuuina Atu Punaoa po o Auaunaga Nai Lo Le Tinoitupe
Afai e mafai, e ao i le epikopo ona aloese mai le tuuina atu o se tinoitupe. Nai lo lena, e ao ona ia faaaogaina ia taulaga anapogi po o oka a epikopo e tuu atu ai i tagata ia faatauga o oloa po o auaunaga. Ona mafai ai lea e tagata o le au paia ona faaaoga a latou lava tupe e totogi ai isi mea e manaomia.
Pe a oo ina le lava lea, e mafai e le epikopo ona lagolago atu e ala i le faaaogaina o taulaga anapogi e totogi ai mo se taimi le tumau ia pili e tatau ai (tagai i le 22.5.2). Afai e mafai, e tatau ona auina sa’o atu nei peimeni i le tagata na faia le tautua (tagai i le 22.5.3).
22.4.4
Ofo Atu Galuega po o Avanoa mo Auaunaga
E valaaulia e epikopo i latou e tuu atu i ai le fesoasoani ina ia galulue pe tuuina mai le auaunaga i le mea e gata ai lo latou mafai. E fesoasoani lea i tagata o le au paia e tausisia se lagona o le mamalu. E faateleina ai foi lo latou mafaia ona ola tutoatasi.
O nisi o tagata o le Ekalesia ua toeaiina ma olomatutua pe ua le gafatia se mea, atonu e faatapulaa i galuega po o le auaunaga e mafai ona latou tuuina mai. E ao i taitai ona malamalama i o latou tulaga ma tuuina atu ni filifiliga e mafai ai e i latou ona faia mea latou te mafaia i totonu o o latou tulaga.
22.4.5
Tausisia le Le Faalauaiteleina o Faamatalaga e uiga i Fesoasoani a le Ekalesia
E tausisia e le epikopo ma isi taitai o le uarota soo se faamatalaga ia le faalauaiteleina e uiga i tagata o le au paia o e e manaomia le fesoasoani a le Ekalesia. E puipuia ai le tumaoti ma le mamalu o tagata o le ekalesia. (Tagai i le 31.3.)
O tagata o le au paia e mauaina fesoasoani e ao ona latou iloaina le natura paia o taulaga anapogi ma oka a epikopo. E ao ona latou taulimaina ma le faaaloalo ma ia le faalauaiteleina soo se fesoasoani latou te maua.
O nisi taimi e ono aoga le iloa e le aufono a le uarota po o isi e uiga i manaoga o se tagata toatasi po o le aiga. O se faataitaiga o le taimi e sue ai se galuega a se tagata o le au paia. I tulaga faapena, e masani ona sailia e le epikopo ma isi taitai se faatagaga mai le tagata o le au paia e faasoa ai na ituaiga o faamatalaga.
22.5
Aiaiga Faavae mo le Tuuina Atu o le Fesoasoani a le Ekalesia
E tatau i taitai o le Ekalesia ona mulimuli i aiaiga faavae o loo otooto atu i le vaega lenei pe a tuuina atu le fesoasoani.
22.5.1
Aiaiga Faavae e Faatatau i Tagata e Tuuina Atu I Ai le Fesoasoani a le Ekalesia
22.5.1.1
Fesoasoani i Tagata o le Uarota
E masani lava, o tagata o le au paia e mauaina le fesoasoani a le Ekalesia e tatau ona nonofo i totonu o tuaoi o le uarota ma o loo i ai o latou pepa faamaumau i le uarota. E mafai ona tuuina atu le fesoasoani tusa lava pe sau e le aunoa le tagata i sauniga a le Ekalesia pe mulimuli i tulaga faatonuina o le Ekalesia.
Afai faatoa siitia atu talu ai nei se tagata i le uarota, e faafesootai e le epikopo le epikopo na i ai talu ai e talanoaina le tulaga o le tagata a o lei tuuina atu se fesoasoani. E mafai foi e epikopo ona iloilo soo se fesoasoani na tuuina atu i le tolu tausaga ua mavae i le vaega o “Tupe” o le PTF.
22.5.1.2
Fesoasoani i Epikopo ma Peresitene o Siteki
E i ai taimi e manaomia ai e se epikopo po o tagata o lona aiga totino po o le aiga lautele o e nonofo i totonu o le uarota le fesoasoani a le Ekalesia. A oo ina tulai mai lenei mea, e iloilo e le epikopo faatasi ai ma le peresitene o le siteki ia manaoga ma le fesoasoani e tuuina atu. E manaomia le faamaoniga tusitusia a le peresitene o le siteki a o lei mafai e se epikopo ona faaaoga ia taulaga anapogi pe faamaonia se oka a le epikopo mo ia lava po o lona aiga.
Afai e faaaoga tupe o le taulaga anapogi, e iloiloina e le peresitene o le siteki ia pili ma isi tupe faaalu a o le’i faatagaina ona totogi. E le mafai e le epikopo ona faamaonia se peimeni mo ia lava po o lona aiga.
A manaomia e se peresitene o le siteki po o tagata o lona aiga totino po o le aiga lautele o e nonofo i totonu o lana uarota, na te faafesoota’ia le epikopo. E mulimuli le epikopo i mataupu faavae lava e tasi ma taiala o fesoasoani a le Ekalesia na te faaaogaina mo soo se tagata o le ekalesia. Peitai, a faamaonia loa e le epikopo le talosaga, e tatau i le peresitene o le siteki ona auina atu i le Au Peresitene o le Eria. E faatalitali le peresitene o le siteki ma le epikopo i se faamaoniga tusitusia a se uso o le Au Peresitene o le Eria a o lei faagasoloina le peimeni po o le oka. (Afai e manaomia e se peresitene o le itu se fesoasoani, e sailia le faamaoniga mai le peresitene o le misiona nai lo le Au Peresitene o le Eria.)
22.5.1.3
Fesoasoani mo Tagata Maumausolo pe Leai ni Mea e Nonofo Ai
E mafai ona fesoasoani atu epikopo i tagata o au paia ma isi e maumausolo pe ua leai foi ni mea e nonofo ai. Peitai, latou te fuafuaina ma le faaeteete le ituaiga ma le aofaiga o fesoasoani e tuuina atu. Ua fautuaina i latou e fefautuaai ma le epikopo o le uarota talu ai a le tagata a o lei tuuina atu le fesoasoani.
E masani lava ona valaaulia e epikopo ia tagata o le ekalesia e maumausolo pe e leai ni mea e nonofo ai o e mauaina fesoasoani ina ia talia galuega po o avanoa e auauna atu ai. E mafai foi e epikopo ona faasino atu nei tagata i punaoa o nuu e gafatia ona taulima ai o latou manaoga.
E fuafua i le manaoga, e mafai e le peresitene o le siteki ona tofi se epikopo e toatasi e taulimaina talosaga uma e tulai mai i le siteki mai tagata o e maumausolo pe leai foi ni mea e nonofo ai. I nisi eria e i ai se taula’iga a siteki e toatele le aofai o tagata e maumausolo pe leai ni mea e nonofo ai. I tulaga na, e mafai e le Au Peresitene o le Eria ona valaau se faifeautalai mo auaunaga na te taulimaina a latou talosaga mo se fesoasoani. O lenei tagata e tatau o se tasi sa avea muamua ma se epikopo.
22.5.1.4
Fesoasoani i Tagata E Le o Ni Tagata o le Ekalesia
O tagata e le o ni tagata o le Ekalesia e masani ona faasino atu i punaoa i le nuu mo se fesoasoani. I tulaga e le masani ai, pei ona taialaina ai e le Agaga, e mafai e le epikopo ona fesoasoani atu ia i latou i taulaga anapogi po o oka a le epikopo. Mo se faataitaiga, e mafai e le epikopo ona fuafua se fesoasoani mo matua po o e o tausia, o e e le o ni tagata o le Ekalesia ae e i ai se tasi po o nisi o le fanau e auai i le Ekalesia.
22.5.2
O Aiaiga Faavae mo le Faaaogaina o Taulaga Anapogi
22.5.2.1
Tulaga Faafomai po o Isi Tausiga Faalesoifua Maloloina
Ua faavaeina i eria taitasi o le Ekalesia ni tapulaa faamaonia mo le faaaogaina o taulaga anapogi e totogi ai tupe e faaalu mo tulaga faafomai, o nifo, po o le mafaufau. E ono eseese tapulaa i itulagi po o atunuu i se eria.
A oo ina faaaoga e epikopo ia taulaga anapogi e fesoasoani ai e totogi mo tausiga faafomai, nifo, po o le soifua maloloina faalemafaufau, e le tatau ona silia ma nei tapulaa e aunoa ma se faamaoniga talafeagai. Mo aofaiga e faamaonia ma taiala, tagai i le “Use of Fast Offerings for Medical Expenses.”
22.5.2.2
Aitalafu a Tagata na Faaaogaina ma Pisinisi po o Tupefaafaigaluega ua Gau
E le mafai ona faaaoga taulaga anapogi e totogi ai se aitalafu a se tagata na faaaogaina, e pei o kata o faatauga faaaitalafu po o nonogatupe a le tagata lava ia. E le mafai foi ona faaaogaina taulaga anapogi e totogi ai tupe o nofo aitalafu ai ona ua gau le pisinisi po o tupefaafaigaluega.
22.5.2.3
Toetotogiina o Taulaga Anapogi
E le toetotogia mai e tagata o le Ekalesia ia fesoasoani o le taulaga anapogi latou te maua mai le Ekalesia.
22.5.2.4
Aofaiga o Tupe Faaalu o Taulaga Anapogi a Uarota
E le manaomia ona faatapulaa e le epikopo fesoasoaniga mai taulaga anapogi mo tagata o le uarota i le aofaiga o foai na aoina mai i totonu o le uarota.
22.5.3
Aiaiga Faavae mo le Faia o Peimeni
Afai e mafai, e ao ona auina sa’o atu nei peimeni i pisinisi o loo aumaia ai oloa po o auaunaga. E le masani ona faia peimeni i le tagata o avatu i ai le fesoasoani.
E mulimuli uso o le au epikopo ma failautusi i faiga faavae o mea tautupe o loo otooto atu i le 34.5.7 pe a:
Sauniaina se siaki.
Sauniaina se peimeni e uaea atu faaeletonika.
Talaina mai se tinoitupe mo se peimeni o le taulaga anapogi.
22.5.4
O Aiaiga Faavae e Faatatau i Peimeni O Le A Aoga i se Epikopo po o le Peresitene o le Siteki.
Pe a tuuina atu le fesoasoani i tagata o le au paia mai taulaga anapogi, e le mafai e se epikopo ona faaaoga ia tupe e totogi ai oloa po o auaunaga i se tulaga o le a aoga mo ia lava. Soo se tuusaunoaga lava o le a manaomia ai se faamaoniga mai le peresitene o le siteki. Mo se faataitaiga, afai o le epikopo e ona ia se fale mautotogi o nofo ai se tagata o le au paia, e le mafai ona ia faaaogaina taulaga anapogi e totogi ai le pili nofo totogi o lena tagata sei vagana ai ua avatu i ai le faamaoniga a le peresitene o le siteki.
Afai o se peimeni mai le taulaga anapogi mo se tagata o le au paia o le a aoga i le peresitene o le siteki po o se pisinisi e ona ia, e manaomia se faamaoniga a le Au Peresitene o le Eria. A faamaonia loa e le epikopo le peimeni ua talosagaina, ona auina atu lea e le peresitene o le siteki le talosaga i le Au Peresitene o le Eria. E faatalitali le peresitene o le siteki ma le epikopo i se faamaoniga tusitusia a se uso o le Au Peresitene o le Eria a o lei faagasoloina le peimeni.
22.5.5
Puipuia mai le Faaaogaina ma le Le Tatau o Tupe
E tatau i au epikopo ma failautusi ona puipuia tupe o taulaga anapogi mai le faaaogaina ma le le tatau. Mo fesili po o le lipotiina atu o le faia faatautala o fesoasoani a le Ekalesia po o le taufaasese, e mafai e uso o au epikopo po o failautusi i le Iunaite Setete ma Kanata ona vili le fesootaiga fesoasoani i le 1-800-453-3860, laina 2-7887. O uso o au epikopo po o failautusi i fafo atu o le Iunaite Setete ma Kanata, e tatau ona valaau atu i le ofisa o lo latou eria.
22.6
O Matafaioi a Taitai o Uarota
22.6.1
Epikopo ma Ona Fesoasoani
Ua i ai i le epikopo se tiutetauave paia e saili atu ma tausia i latou e i ai manaoga faaletino (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:112). Na te faamatuu atu le tele o lenei galuega i au peresitene o le Aualofa ma le korama a toeaina. Ae peitai, e i ai tiute patino e na o le epikopo na te faatinoina. Mo se faataitaiga, o le epikopo e:
Fuafuaina le ituaiga, aofaiga, ma le umi o soo se fesoasoani faaletino e tuuina atu.
Faamaonia le fesoasoani o le taulaga anapogi (tagai i le 22.4 ma le 22.5) ma oka a epikopo (tagai i le 22.13).
Faamautinoa o mulimulita’ia mataupu faavae ma aiaiga faavae mo le tuuina atu o le fesoasoaniga faaletino (tagai i le 22.4 ma le 22.5).
O le epikopo ma ona fesoasoani ua i ai tiutetauave nei:
E aoao atu ia mataupu faavae ma faamanuiaga e fesootai ma le (1) tausia o i latou e i ai manaoga faaletino ma faalelagona ma le (2) fausia le ola tutoatasi (tagai i le 22.1). E aofia ai le saunia faaletagata lava ia ma faaleaiga.
A’oa’o atu le tulafono o le anapogi ma fautuaina tagata o le au paia e foai atu se taulaga anapogi ma le limafoai (tagai i le 22.2.2).
Vaavaaia le aoina ma le faamaumauina o taulaga anapogi (tagai i le 34.3.2).
I le avea ai ma le au peresitene o le Perisitua Arona, e vaavaaia foi e le au epikopo ia taumafaiga a korama o le Perisitua Arona ma vasega a Tamaitai Talavou e auauna atu ia i latou e iai manaoga faaletino i le uarota ma le nuu (tagai i le 10.2.2 ma le 11.2.2). O nei taumafaiga e faamaopoopoina i fonotaga a le aufono a le autalavou o le uarota (tagai i le 22.8) ma i fonotaga a le au peresitene o le korama ma vasega (tagai i le 10.4.3 ma le 11.3.4.3).
22.6.2
Au Peresitene o le Aualofa ma le Korama a Toeaina
I lalo o le taitaiga a le epikopo, o au peresitene o le Aualofa ma le korama a toeaina ua i ai le matafaioi autu i le tausiga o i latou e manaomia le fesoasoani i le uarota (tagai i le 8.2.2 ma le 9.2.2). E aoao e nei taitai ia tagata o le uarota e:
Auauna atu ia i latou e manaomia le fesoasoani.
Ola i le tulafono o le anapogi.
Fausia le ola tutoatasi.
Faateleina le saunia faaletagata lava ia ma faaleaiga.
I ni isi nofoaga, e i ai i le epikopo le filifiliga e tuu atu ai i tagata o le au paia lē tagolima, se oka a le epikopo mo meaai ma isi oloa masani e manaomia (tagai i le 22.13). E masani ona tofi e le epikopo le peresitene o le Aualofa e fono ma tagata o le au paia ma faatumu le fomu o le oka (tagai i le 9.2.2.2). Peitai, e mafai foi ona ia tofia le peresitene o le korama a toeaina (tagai i le 8.2.2.2). E mafai ona tofia se fesoasoani o le au peresitene o le Aualofa po o le korama a toeaina, pe afai e le o avanoa le peresitene. E tuuina atu e le taitai ua tofia le fomu ua mae’a ona faatumu i le epikopo mo lana faamaoniga.
22.6.3
Uso po o Tuafafine o Auaunaga
O fesoasoani i manaoga faaleagaga ma le faaletino e tele ina amata i uso ma tuafafine o auaunaga (tagai i le 21.1). Latou te lipotia manaoga o i latou o loo latou tautuaina i o latou au peresitene o le korama a toeaina po o le au peresitene o le Aualofa i taimi o faatalanoaga o auaunaga ma i isi taimi. E mafai ona latou faasoa sa’o atu ia manaoga e le faalauaiteleina i le epikopo.
Tagata Tomai Faapitoa o le Uelefea ma le Ola Tutoatasi
E mafai e au epikopo ona tofia tagata taitoatasi po o ni ulugalii e avea ma tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola tutoatasi a le uarota. E lagolagoina e nei tagata tomai faapitoa ia taitai o le uarota ia latou taumafaiga mo le tausiga o isi ma fesoasoani ia i latou ia ola tutoatasi atili.
E mafai ona tofia tagata tomai faapitoa i ni itu patino o taulai i ai. E mafai ona aofia ai mea nei:
Galuega.
Aoga.
Saunia.
Soifua maloloina faalelagona.
Taumafa paleni.
Mea Tautupe a le tagata lava ia.
E mafai foi e le au epikopo ona talosagaina tagata tomai faapitoa e fesoasoani e faamaopoopo pe faatautaia vaega o le ola-tutoatasi [self-reliance groups]. O nei vaega e masani ona faatulagaina e aufono a le siteki po o le uarota.
22.6.5
Aotelega o Valaauga ma Matafaioi
O le siata lea o loo aotele atu ai valaauga ma matafaioi o loo talanoaina i le 22.6.
Valaauga
Asiasi ma Iloilo Manaoga
Aoao Atu Mataupu Faavae o le Ola Tutoatasi
Lagolago i Tagata o le Au Paia i le Fuafuaga o le Ola-Tutoatasi
Faamaonia Fesoasoani o le Taulaga Anapogi po o Oka a Epikopo
Valaauga
Epikopo
Asiasi ma Iloilo Manaoga
E mafai, ae tele lava ina faamatuu atu i isi
Aoao Atu Mataupu Faavae o le Ola Tutoatasi
Ioe
Lagolago i Tagata o le Au Paia i le Fuafuaga o le Ola-Tutoatasi
E mafai, ae tele lava ina faamatuu atu i isi
Faamaonia Fesoasoani o le Taulaga Anapogi po o Oka a Epikopo
Ioe
Valaauga
Au peresitene o le Aualofa ma le korama a toeaina
Asiasi ma Iloilo Manaoga
Ioe
Aoao Atu Mataupu Faavae o le Ola Tutoatasi
Ioe
Lagolago i Tagata o le Au Paia i le Fuafuaga o le Ola-Tutoatasi
E pei ona tofia ai
Faamaonia Fesoasoani o le Taulaga Anapogi po o Oka a Epikopo
Leai
Valaauga
Uso ma tuafafine o auaunaga
Asiasi ma Iloilo Manaoga
Ioe
Aoao Atu Mataupu Faavae o le Ola Tutoatasi
Ioe
Lagolago i Tagata o le Au Paia i le Fuafuaga o le Ola-Tutoatasi
E pei ona tofia ai
Faamaonia Fesoasoani o le Taulaga Anapogi po o Oka a Epikopo
Leai
Valaauga
Tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola tutoatasi (pe afai ua tofia)
Asiasi ma Iloilo Manaoga
E pei ona tofia ai
Aoao Atu Mataupu Faavae o le Ola Tutoatasi
E pei ona tofia ai
Lagolago i Tagata o le Au Paia i le Fuafuaga o le Ola-Tutoatasi
E pei ona tofia ai
Faamaonia Fesoasoani o le Taulaga Anapogi po o Oka a Epikopo
Leai
22.7
Matafaioi o le Aufono a le Uarota
O se matafaioi taua a le aufono a le uarota o le fuafuaina lea pe faapefea ona tausia i latou e le tagolima ma fesoasoani ia i latou ia ola-tutoatasi (tagai i le 4.4). I le talanoaina o nei manaoga o tagata o le au paia, e faaaloalogia e le aufono ia naunauga o soo se tasi e talosaga mai ia le faalauaiteleina.
A o mafaufau aufono a uarota pe faapefea ona tausia i latou e i ai manaoga faaletino ma faalelagona, latou te faia mea nei:
Fuafua auala e a’oa’o atu ai tagata o le uarota pe faapefea ona faaaoga ia mataupu faavae o le ola tutoatasi (tagai i le 22.1).
Fuafua auala e fesoasoani ai ia i latou e i ai manaoga faananati, e pei o le leai o se galuega, ma i latou e i ai manaoga mo se taimi umi, e pei o faafitauli tau le soifua maloloina po o manaoga faapitoa.
Ia faailoa tagata o le uarota e i ai tomai e ono mafai ona fesoasoani e tali atu ai i manaoga.
Faailoa tofitofiga o galuega po o auaunaga e ono mafai ona fai mo i latou o loo tuuina atu i ai le fesoasoani a le Ekalesia.
Faailoa tagata o le au paia o le a manuia mai le auai ai i se vaega o le ola-tutoatasi. O nei vaega e masani ona faatulagaina e aufono a le siteki po o le uarota.
Faailoa isi punaoa a le malo, nuu, po o le Ekalesia e mafai ona manuia ai tagata o le au paia (tagai i le 22.12 ma le 22.13).
Fuafua auala e avatu ai le auaunaga i le nuu. O nofoaga e maua ai le JustServe.org e mafai ona faaaoga e iloa ai avanoa mo galuega fesoasoani faapena.
E saunia foi e aufono a uarota se fuafuaga tusitusia faigofie mo le uarota e tali atu ai i faalavelave faafuasei. E ao ona ogatusa lea fuafuaga ma le fuafuaga a le siteki mo faalavelave faafuasei (tagai i le “Stake and Ward Preparedness”; tagai foi i le 22.9.1.3 i le tusitaulima lenei).
E mafai ona valaaulia tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola tutoatasi a le uarota i fonotaga a le aufono a le uarota pe a manaomia ai.
22.8
Matafaioi o le Aufono a le Autalavou o le Uarota
O le faamoemoega e tasi o le aufono a le autalavou o le uarota o le fesoasoani lea i le autalavou ia avea ma soo faapaiaina o Iesu Keriso (tagai i le 29.2.6). I lalo o le taitaiga a le au epikopo, e fuafua ai e le aufono a le autalavou a le uarota ia auala e auauna atu ai ia i latou e manaomia le fesoasoani i totonu o a latou uarota ma le nuu.
E mafai ona fuafuaina gaoioiga patino mo auaunaga i le taimi o fonotaga a au peresitene o korama ma vasega. O nofoaga e maua ai le JustServe.org e mafai ona faaaoga e iloa ai avanoa mo galuega fesoasoani i le nuu.
22.9
O Matafaioi a Taitai o le Siteki
22.9.1
Peresitene o le Siteki ma Ona Fesoasoani
O le peresitene o le siteki ma ona fesoasoani e taitaia taumafaiga o auaunaga ia i latou e i ai manaoga faaletino ma faalelagona ma le fausiaina o le ola-tutoatasi. E lagolago atu ia i latou le au peresitene o le Aualofa, fautua maualuga, ma isi sui auai o le aufono a le siteki.
Ua i ai i le peresitene o le siteki ma ona fesoasoani tiutetauave nei:
E aoao atu ia mataupu faavae ma faamanuiaga e fesootai ma le (1) tausia o i latou e i ai manaoga faaletino ma faalelagona ma le (2) fausia o le ola-tutoatasi (tagai i le 22.1).
A’oa’o atu le tulafono o le anapogi ma fautuaina tagata o le au paia e foai atu se taulaga anapogi ma le limafoai (tagai i le 22.2.2).
A’oa’o epikopo i auala e tuuina atu faalelei ai fesoasoani a le Ekalesia ia i latou o e i ai manaoga faaletino (tagai i le 22.9.1.1).
Faamautinoa ua a’oa’oina peresitene o le korama a toeaina ma peresitene o le Aualofa a le uarota e uiga i a latou matafaioi i le tausiga o i latou e manaomia. E fesoasoani fautua maualuga ma au peresitene o Aualofa a le siteki e a’oa’o nei taitai (tagai i le 22.9.2 ma le 22.9.3).
Taitaia taumafaiga a le siteki e sauniuni ai mo faalavelave faafuasei ma tali atu i ai (tagai i le 22.9.1.3).
O le peresitene o le siteki e i ai foi tiutetauave nei:
Iloiloina talosaga mo taulaga anapogi mo tupe faaalu mo tulaga faafomai ia e sili atu mai le tapulaa e faamaonia e le epikopo. E mafai foi e le peresitene o le siteki ona faamaonia ia talosaga e oo atu i le tapulaa o lana faamaoniga. Na te auina atu ia talosaga e sili atu nai lo le tapulaa o lana faamaoniga, i le Au Peresitene o le Eria mo la latou iloiloga (tagai i le 22.5.2.1).
Iloilo soo se talosaga mo le fesoasoani a le Ekalesia mo epikopo (tagai i le 22.5.1.2).
E avea ma peresitene o le siteki e taiulu i polokalama o uelefea ma le ola tutoatasi pe afai e tofia ai (tagai i le 22.9.1.2).
E mafai e le au peresitene o le siteki ona tofia se fautua maualuga se toatasi pe sili atu e fesoasoani i le vaaiga o taumafaiga o le tausiga o i latou e i ai manaoga faaletino i totonu o le siteki (tagai i le 22.9.2). E mafai foi e le au peresitene o le siteki ona valaau ni tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola tutoatasi o le siteki e lagolago atu i nei taumafaiga (tagai i le 22.9.4).
22.9.1.1
A’oa’o Epikopo i Mataupu Faavae mo le Tuuina Atu o le Fesoasoani a le Ekalesia
Ia faamautinoa e le peresitene o le siteki o loo tausia e epikopo i latou e i ai manaoga faaletino i totonu o a latou uarota. Na te a’oa’o atu epikopo i mataupu faavae ma aiaiga faavae mo le tuuina atu o le fesoasoani a le Ekalesia (tagai i le 22.4 ma le 22.5).
I ana faatalanoaga ma epikopo, e iloilo ai e le peresitene o le siteki ia peimeni mai taulaga anapogi mai le pepa faamatalaga faalemasina o mea tautupe a le uarota. Na te talanoaina foi ma epikopo taitasi ia mataupu faavae o loo ia faaaogaina e fesoasoani ai i tagata o le au paia. La te fefautuaai ma le epikopo e uiga i soo se peimeni po o mamanu i le pepa o faamatalaga e ono faaali mai ai se malamalamaga sese i mataupu faavae sa’o.
O mataupu faavae ma faiga mo le tuuina atu o le fesoasoani a le Ekalesia e talanoaina foi i le aufono a epikopo o le siteki (tagai i le 22.11).
E faamautinoa e le peresitene o le siteki ua iloiloina e epikopo taitasi le a’oa’oga faavitio “Tupe Paia, Tiutetauave Paia” e le itiiti ifo ma le faa-tasi i le tausaga.
22.9.1.2
Avea ma Peresitene o le Siteki e Taiulu mo le Faafoega o le Uelefea ma le Ola-Tutoatasi a le Ekalesia
O nofoaga e tatau ai, e tofia e le Au Peresitene o le Eria se peresitene o se siteki e taiulu i le faafoega taitasi o uelefea ma le ola-tutoatasi i o latou eria. O faataitaiga o nei faafoega e aofia ai:
O le peresitene o le siteki ua tofia e fesoasoani e sue ni volenitia e lagolagoina manaoga o le faatautaiga. E mafai ona o mai ia volenitia mai le siteki o loo taiulu ma mai isi siteki e tautuaina e le faafoega.
E mafai e le peresitene o le siteki o loo taiulu ona faatulaga se komiti taiulu a le siteki faatino e vaavaaia le faafoega. O sui auai o le komiti e aofia ai:
O le peresitene o le siteki po o se fesoasoani ua tofia.
O se fautua maualuga.
O se sui auai o le au peresitene o le Aualofa a le siteki.
O le pule o le faafoega.
Tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola-tutoatasi pe a manaomia.
22.9.1.3
Tali Atu i Faalavelave Faafuasei
O le peresitene o le siteki e vaavaaia le tali atu a le Ekalesia i faalavelave ma fesootaiga i totonu o lana siteki. I faalavelave matautia e aofia ai le sili atu ma le tasi le siteki, e mafai e le Au Peresitene o le Eria po o se Fitugafulu Eria e tofia ona faatonutonuina le tali atu. O pule o le uelefea ma le ola-tutoatasi e lagolagoina le eria ma taitai o siteki i nei taumafaiga.
E mafai e peresitene o siteki ona valaau ni tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola-tutoatasi e vaavaaia nofoaga tutotonu o polokalama mo faalavelave faafuasei, faafoe ia fesootaiga, pe taulima ia atugaluga mo le saogalemu. Afai e manaomia, e mafai foi ona tofia e le Au Peresitene o le Eria po o se Fitugafulu Eria na tagata tomai faapitoa i le tulaga o le eria po o le tulaga o le aufono faamaopoopo.
E lipoti atu e uso ma tuafafine o auaunaga ia tulaga ma manaoga o tagata o le au paia i taitai o le korama ma le Aualofa. O nei taitai e lipoti atua i le epikopo, o le e lipotia i le au peresitene o le siteki.
O le au peresitene o le siteki e lipotia faamatalaga i le (1) Au Peresitene o le Eria po o se Fitugafulu Eria ua tofia ma (2) le pule o le uelefea ma le ola-tutoatasi. O lenei lipoti e aofia ai le tulaga o tagata o le au paia, faifeautalai, fale ma fanua o le Ekalesia, ma le nuu. Afai na aafia tagata o le Ekalesia i se mala, e mafai e epikopo ona faaaoga ia taulaga anapogi e fesoasoani ai e taulima manaoga masani.
O le peresitene o le siteki e faamaonia faamatalaga faalauaitele e faasalalau i le lotoifale e le Ekalesia. Na te faamaopoopoa lenei mea faatasi ma le faatonu o fesootaiga a le siteki pe afai ua tofia se tasi (tagai i le 6.2.1.7). E mafai ona avea o ia ma sooupu o le Ekalesia e tali atu i fesili mai le au faasalalau. E mafai foi ona ia tofia se faatonu o fesootaiga a le siteki po o se isi sooupu e faia lenei mea. I faalavelave matautia e aofia ai le sili atu ma le tasi ia siteki, e mafai e le Au Peresitene Eria po o se Fitugafulu Eria e tofia ona faafoe ia fesootaiga faalauaitele.
E mafai ona faaavanoa atu e taitai o le Ekalesia ia punaoa a le Ekalesia i taitai o le malo i le taimi o se faalavelave faafuasei. Faatasi ai ma le faamaoniga mai le Au Peresitene o le Eria, e mafai ona faaaoga fale o le Ekalesia, (sei vagana ai malumalu), e avea ma malutaga, ofisa o le fesoasoani muamua, po o nofoaga e fafaga ai tagata. O na faaaogaaga o se fale o le Ekalesia e tatau ona soalaupule faatasi ma le pule ua tofia o fale ma fanua. Afai ua faataga se isi faalapotopotoga agaalofa po o se nuu e faaaoga le fale, e tatau ona sainia se maliega mo le faaaogaaga. Tagai i le “Use of Church Buildings in a Disaster” mo nisi faamatalaga.
O loo maua nisi faamatalaga i le “Emergency Response Procedures.”
22.9.2
Fautua Maualuga
O le fautua maualuga e tofia i korama a toeaina taitasi, e lagolagoina le au peresitene o le korama i a latou tiutetauave e tausia i latou e le tagolima ma fesoasoani ia i latou ia fausia le ola-tutoatasi (tagai i le 22.6.2).
E mafai foi e le au peresitene o le siteki ona tofi se fautua maualuga e toatasi pe sili atu foi e faia mea nei:
Fesoasoani e aoao tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola-tutoatasi o le uarota ma le siteki i a latou matafaioi, pe afai ua tofia ni tagata tomai faapitoa (tagai i le 22.9.4 ma le 22.6.4).
Faamaopoopo taumafaiga faavolenitia mo faatautaiga o le uelefea ma le ola tutoatasi.
Galue auauna i vaega galulue faapitoa e faamaopoopoa punaoa e faatatau i le ola tutoatasi po o le auauna atu i nuu (tagai i le 22.10.2).
I siteki e lagolagoina se faafoega o le uelefea ma le ola-tutoatasi, e mafai ona talosagaina se fautua maualuga e galue i le komiti taiulu a le sieki mo le faafoega (tagai i le 22.9.1.2).
22.9.3
Au Peresitene o le Aualofa a le Siteki
O le au peresitene o le Aualofa a le siteki e lagolagoina au peresitene o Aualofa a uarota i lo latou tiutetauave e tausia i latou e le tagolima ma fesoasoani ia i latou ia fausia le ola-tutoatasi (tagai i le 22.6.2).
E ono talosagaina ia sui auai o le au peresitene o le Aualofa a le siteki e auauna i vaega faigaluega faapitoa ia e faamaopoopoa punaoa e faatatau i le ola-tutoatasi po o galuega fesoasoani i nuu (tagai i le 22.10.2). I siteki e lagolagoina se faafoega o le uelefea ma le ola-tutoatasi, e mafai ona talosagaina se tasi o le au peresitene e galue i le komiti taiulu a le siteki mo le faafoega (tagai i le 22.9.1.2).
Tagata Tomai Faapitoa o le Uelefea ma le Ola-Tutoatasi
Pe a manaomia, e mafai e le au peresitene o le siteki ona valaau tagata taitoatasi po o ni ulugalii e avea ma tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola-tutoatasi a le siteki.
E mafai ona tofia tagata tomai faapitoa i ni itu patino o taulai i ai. E mafai ona talosagaina i latou e:
Tuuina atu manatu ma punaoa e fesoasoani ai i tagata o le siteki ia faateleina lo latou saunia faaletino (tagai i le 22.1.4).
Fesoasoani e sauniuni mo pe tali atu foi i faalavelave faafuasei (tagai i le 22.9.1.3).
Faasoa atu i tagata ia faamatalaga e uiga i punaoa maua a le malo, nuu, ma le Ekalesia (tagai i le 22.12 ma le 22.13).
O tagata tomai faapitoa a le siteki e faamaopoopoa taumafaiga faatasi ma tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola tutoatasi atonu ua tofia i uarota.
22.10
Matafaioi a le Aufono a le Siteki
E talanoaina e sui auai o le aufono a le siteki ia manaoga o tagata o le siteki ma fuafua pe faapefea ona fesoasoani i tagata o le au paia ia ola tutoatasi (tagai i le 29.3.7). Latou te faailoa mai ia punaoa i le nuu ma le siteki e mafai ona fesoasoani i taitai o uarota e taulima ai manaoga faaletino ma faalelagona o o latou tagata (tagai i le 22.12 ma le 22.13). Latou te amatalia ma tausisia se fuafuaga tusitusia faigofie mo le siteki e tali atu ai i faalavelave faafuasei (tagai i le “Sauniuniga a le Siteki ma le Uarota”). E mafai foi e aufono a siteki ona fuafua ni auala mo le tuuina atu o auaunaga i le nuu.
E faavae i mea o maua i le lotoifale, e mafai e le aufono a le siteki ona aumai pe faaaoga soo se mea o punaoa nei e filifili ai: O nei punaoa e mafai ona fesoasoani i tagata o le siteki e fausia ai le ola-tutoatasi pe auai foi i auaunaga i le nuu.
Ina ia fesoasoani e faatulaga ma pulea ia punaoa e filifili mai ai o loo otooto atu i le 22.10.1, e mafai e le au peresitene o le siteki ona tofi se vaega faigaluega faapitoa, e pei o vaega faigaluega o le JustServe. O nei vaega e mafai ona aofia ai ni tagata filifilia o le aufono a le siteki po o le komiti taitai matutua a le siteki (tagai i le 29.3.8). E mafai foi ona latou faaaofia ai tagata tomai faapitoa e pei o:
Tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola-tutoatasi (tagai i le 22.9.4).
O faatonu o fesootaiga a le siteki po o tagata tomai faapitoa o le JustServe (tagai i le JustServe Community Service Guidebook).
O isi pe a manaomia
22.11
Matafaioi a le Aufono a Epikopo a le Siteki
E fono le aufono a epikopo a le siteki e fefautuaai ai e uiga i tiutetauave e faatatau i epikopo. E aofia ai talanoaga e le aunoa e uiga i mataupu faavae o le (1) tausia o i latou e i ai manaoga faaletino ma faalelagona ma le (2) fausia le ola-tutoatasi. (Tagai i le 29.3.10.)
E fautuaina sui auai o le aufono ina ia:
Fetufaai manatu ma punaoa mo le taulimaina o manaoga faaletino ma faalelagona o tagata o le au paia. E aofia ai ma punaoa i le nuu. E aofia ai foi manatu mo avanoa o galuega po o auaunaga mo tagata o le au paia o loo mauaina le fesoasoani a le Ekalesia.
Talanoaina auala e faamalosiauina ai tagata o le au paia ia maua faamanuiaga o le ola i le tulafono o le anapogi.
PUNAOA A LE MALO, NUU, MA LE EKALESIA
22.12
Punaoa a le Malo ma Nuu
I le tele o eria, e mafai ona maua e tagata o le Ekalesia ia punaoa a le malo po o nuu e fesoasoani ai i manaoga masani. O ia punaoa e mafai ona aofia ai:
Fesoasoaniga mo le tausiga faalesoifua maloloina.
Fesoasoani tau meaai.
Tautua mo a’oa’oga faamasani mo galuega ma avanoa faigaluega.
Tautua mo le soifua maloloina faalemafaufau.
Polokalama tau a’oa’oga.
Polokalama fesoasoani mo le au matutua.
Fesoasoani mo fale.
Ata
suesuega faalevaega
22.13
Punaoa o le Ekalesia
O le lisi lenei o loo lisi atu ai punaoa a le Ekalesia ia e mafai ona lagolago ai taumafaiga a tagata o le au paia ia maua ai mea mo o latou manaoga faaletino ma faalelagona ma fausia ai le ola tutoatasi. O le faleteuoloa a le Alii (tagai i le 22.2.1) ma taulaga anapogi (tagai i le 22.2.2) o loo avanoa i epikopo i uarota uma. O isi punaoa o loo lisi atu e filifili mai ai ma e eseese i nofoaga.
Vaega
Punaoa
Vaega
O manaoga faavavave
Punaoa
O le faleteuoloa a le Alii (o le ofo atu e tagata o le au paia o taimi, taleni, mutimutialofa, anomea, ma punaoa tautupe)
Taulaga anapogi
O oka a epikopo mo meaai ma isi oloa masani e ala i se faleteuoloa a le epikopo, po o se faleoloa.*
O oka a epikopo mo lavalava po o mea a fale e ala i se faleoloa o le Deseret Industries.*