EnglishConnect mo Faifeautalai
Lesona 14: Faatauga mo Meaai


“Lesona 14: Faatauga mo Meaai,” EnglishConnect 2 mo Tagata A’oa’o (2022)

“Lesona 14,” EnglishConnect 2 mo Tagata A’oa’o

talavou matutua o loo taliē

Lesson 14

Shopping for Food

Faamoemoega: O le a ou a’oa’o e fai atu ma tali fesili e uiga i le tau o meaai.

Personal Study

Saunia mo lau talanoaga faalevaega e ala i le faamae’aina o gaoioiga A e oo i le E.

aikona a
Study the Principle of Learning: You Are a Child of God

O Oe o se Atalii/Afafine o le Atua

I am a child of God with eternal potential and purpose.

O a’u o se atalii/afafine o le Atua e i ai gafatia ma faamoemoega e faavavau.

O oe o se atalii po o se afafine o se Tama Faalelagi alofa. O le a Ia taialaina oe. Faatasi ai ma Lana fesoasoani, e mafai ona e faia ai le tele o mea nai lo mea e mafai ona e faia na o oe. I le Tusi a Mamona, tatou te a’oa’o ai e uiga i se alii talavou e igoa ia Nifae o lē o le a avea ma se taitai- perofeta i lona nuu. Sa finagalo le Atua e taitai atu Nifae ma lona aiga i se laueleele fou. O lenei laueleele sa i le isi itu o le sami, ma sa tatau ona fausia e Nifae se vaa. Na te lei fausia muamua lava se vaa. Sa le talitonu ona uso e mafai ona ia faia. Sa vaavaai atu Nifae i le Atua mo le taitaiga.

Na tau atu e Nifae i ona uso, “Afai ua i ai i le [Atua] … e tele vavega ua faia e ia i totonu o le fanauga a tagata, e faapefea la ona lē mafai ona ia aʼoaʼoina o aʼu, ia ʼou fausia se vaa?” (1 Nifae 17:51).

Faatasi ai ma le fesoasoani a le Atua, na fausia ai e Nifae ma lona aiga se vaa ma faia ai le malaga faigata i le isi itu o le sami. E pei lava ona sa fesoasoani le Atua ia Nifae, e finagalo foi le Atua e fesoasoani ia te oe. E mafai ona e tatalo mo le taitaiga. E mafai ona e tatalo ia malamalama ma manatua mea o loo e aoaoina. A o e tatalo, ia gauai atu i mafaufauga ma lagona e oo mai. Ona faatino lea i le faatuatua. E tele atu mea e mafai ona e faia i Lana fesoasoani nai lo le leai (o sana fesoasoani).

tamaitai talavou o loo tatalo

Ponder

  • E faapefea ona pei lau malaga i le aoaoina o le Igilisi o le tala a Nifae i le fausiaina o se vaa?

  • A o e aoaoina le Igilisi, o le a se mea e mafai ona e ole atu ai i le Atua e fesoasoani ia te oe?

aikona e
Memorize Vocabulary

Aoao le uiga ma le faaleoina o upu taitasi a o lei faia lau talanoaga faalevaega. Taumafai e faaigoa mea i lou fale e fesoasoani ia te oe e manatua ai upu Igilisi.

How much is this?

E fia le tau o lenei mea?

Price

one dollar

tasi le talā

two dollars

lua talā

Tagai i le faaopoopoga mo nisinumbers ma currency.

Nouns 1

bag

ato

bowl

ipu supo

box

pusa

bunch

fusi

head

ulu

kilo

kilo

liter

lita

loaf

pāpā [falaoa]

pound

pauna

Nouns 2

lettuce

kapisi fai salati

milk

susu

rice

araisa

Nouns 3

apple/apples

apu/o apu

carrot/carrots

karoti/o karoti

mango/mangoes

mago/o mago

tomato/tomatoes

tamato/o tamato

aikona i
Practice Pattern 1

Faataitai le faaaogaina o mamanu seia oo ina mafai ona e fai atu ma le mautinoa ma tali fesili. E mafai ona e suia upu ua vaseina i upu o loo i le vaega “Memorize Vocabulary”.

Q: How much is a (noun 1) of (noun 2)?A: It’s (price) a (noun 1).

Questions

fesili o le mamanu 1 e fia le tau o se nauna 2 o le nauna 1

Answers

tali o le mamanu 1 o lona tau e nauna 2

Manatua: Faaaoga mamanu nei o meaai e le masani ona e faitauina.

Examples

o se taga araisa

Q: How much is a bag of rice?A: It’s three dollars a bag.

Q: How much is the lettuce?A: It’s one dollar a head.

o fagu susu

Q: How much is the milk?A: It’s two dollars.

aikona o
Practice Pattern 2

Faataitai le faaaogaina o mamanu seia oo ina mafai ona e fai atu ma le mautinoa ma tali fesili. Taumafai e matauina nei mamanu i le taimi o lau faataitaiga i aso taitasi.

Q: How much are these (noun 3)?A: They’re (price) a (noun 1).

Questions

fesili o le mamanu 2 pe fia le tau o lenei nauna 3

Answers

tali o le mamanu 2 o lona tau e nauna 2

Manatua: Faaaoga mamanu nei i meaai e mafai ona e faitauina.

Examples

tamato

Q: How much are these tomatoes?A: They’re two dollars a pound.

o kaloti

Q: How much are those carrots?A: They’re three dollars a bunch.

Q: How much is this mango?A: It’s one dollar.

aikona e
Use the Patterns

Tusi ni fesili se fa e mafai ona e fai atu i se tasi. Tusi se tali i fesili taitasi. Faitau leotele.

Additional Activities

Faauma gaoioiga o lesona ma iloiloga i luga o le initoneti i le englishconnect.org/learner/resources po o le EnglishConnect 2 Workbook

Act in Faith to Practice English Daily

Faaauau pea ona faataitai le Igilisi i aso taitasi. Faaaoga lau “Faamaumauga e Siaki ai Suesuega Faaletagata Lava Ia.” Toe faamanatu lau sini mo suesuega ma iloilo au taumafaiga.

Conversation Group

Discuss the Principle of Learning: You Are a Child of God

(20–30 minutes)

tamaitai talavou o loo tatalo

aikona 1
Activity 1: Practice the Patterns

(10–15 minutes)

Iloilo faatasi ma se paga le lisi o vaogagana.

Faataitai le mamanu 1 ma se paga:

  • Faataitai le faia o fesili.

  • Faataitai le taliina o fesili.

  • Faataitai se talanoaga e faaaoga ai mamanu.

Toe fai mo le mamanu 2.

aikona 2
Activity 2: Create Your Own Sentences

(10–15 minutes)

Vaai i ata. Fai atu ma tali fesili e uiga i le tau o meaai i le mea o loo e nofo ai. Feauauai.

New Vocabulary

fish

i’a

flour

falaoamata

banana/bananas

fa’i/o fa’i

egg/eggs

fuamoa/o fuamoa

Example

fagu susu
  • A: How much is the milk?

  • B: It’s three dollars a liter.

Image 1

o fuamoa

Image 2

o fa’i

Image 3

i’a

Image 4

tamato

Image 5

falaoamata

aikona 3
Activity 3: Create Your Own Conversations

(15–20 minutes)

Faatino. O paga A o se tagata faatau. E faatau atu e paga B meaai i se maketi. O loo ia paga A se 25 talā e faaalu. E filifili e paga B se tau ma faatau atu meaai. Fai atu ma tali fesili e uiga i le meaai o loo i ata taitasi. Fesuiai matafaioi.

New Vocabulary

I want two bunches.

Ou te manao i ni faaputuga se lua.

That’s two dollars.

E lua talā.

bread

falaoa

cheese

sisi

meat

aano o manufasi

Example

a bunch

o karoti
  • A: Excuse me. How much is a bunch of carrots?

  • B: They’re one dollar a bunch.

  • A: OK. I want two bunches.

  • B: That’s two dollars.

Image 1

a bag

taga araisa

Image 2

a pound

aano mata o manu

Image 3

a kilo

sisi

Image 4

a head

kapisi fai salati

Image 5

a loaf

pāpā falaoa e lua

Evaluate

(5–10 minutes)

Iloilo lou alualu i luma i faamoemoega ma au taumafaiga e faataitai le Igilisi i aso taitasi.

Evaluate Your Progress

I can:

  • Talk about shopping for food.

    Talanoa e uiga i le faatauina o meaai.

    foliga e le faaituau, foliga faamalieina, foliga fiafia
  • Ask how much something costs.

    Fesili atu pe fia le tau o se mea.

    foliga e le faaituau, foliga faamalieina, foliga fiafia
  • Say how much something costs.

    Ta’u atu pe fia le tau o se mea.

    foliga e le faaituau, foliga faamalieina, foliga fiafia

Evaluate Your Efforts

Iloilo au taumafaiga e:

  1. Suesue le mataupu faavae o le aoaoina.

  2. Tauloto le Vaogagana.

  3. Ia faataitai mamanu.

  4. Faataitai i aso uma.

Faatu se sini. Mafaufau i fautuaga mo suesuega i le “Faamaumauga e Siaki ai Suesuega Faaletagata Lava Ia.”

Faasoa atu lau sini i se paga.

Act in Faith to Practice English Daily

“E silafia e le Alii oe ma e alofa ia te oe. … O le a Ia taitaia ma taialaina oe i lou lava olaga pe afai o le a e faaavanoaina se taimi mo Ia i lou olaga—i aso taitasi ma aso uma” (Russell M. Nelson, “Faaavanoa se Taimi mo le Alii,” Liahona, Nov. 2021, 121).