Seminelí
7. Ngaahi Ouaú mo e Ngaahi Fuakavá


7. Ngaahi Ouaú mo e Ngaahi Fuakavá, Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné (2018)

7. Ngaahi Ouaú mo e Ngaahi Fuakavá

ʻĪmisi
ko e taʻahine ‘oku papitaiso

Ngaahi Ouaú

7.1. Ko e ouaú ko ha ngāue toputapu ia, ʻoku fakahoko ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e ouau kotoa pē naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá ke akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālie ʻoku faʻa fakafou mai ʻi he fakataipé.

7.2. ʻOku mahuʻinga ha ngaahi ouau ʻe niʻihi ki he hakeakiʻí pea ʻoku ui ia ko e ngaahi ouau fakahaofí. Kae ngata pē ʻi hono maʻu ʻo e ngaahi ouau fakahaofí mo tauhi e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo iá, ʻe lava ai ke tau maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. He ʻikai ke tau lava ʻo hoko hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní pe foki ʻo nofo ʻi Hono ʻaó ʻo taʻengata, ʻo kapau he ʻikai fakahoko e ngaahi ouau fakahaofi ko ʻení (vakai, T&F 84: 20–22). ʻOku fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakahaofí ʻi he fakahinohino ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

7.3. Ko e ʻuluaki ouau faifakamoʻui ʻo e ongoongoleleí ko e papitaiso ʻi he fakauku ʻi he vaí ʻe ha taha ʻokú ne maʻu e mafaí. ʻOku fie maʻu e papitaisó kae toki hoko ha taha ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí pea ke hū ki he nāunau fakasilesitialé (vakai, Sione 3:5).

7.4. Hili hono papitaiso ha tahá, ʻoku hilifakinima ia ʻe ha toko taha pe tokolahi ange ʻo e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí pea foaki kiate ia ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 3 Nīfai 27: 20). ʻOku kehe ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mei he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke ongoʻi ʻe ha tokotaha ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoní, kimuʻa he papitaisó. Hili hono maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku maʻu ʻe ha tokotaha ʻokú ne tauhi ʻene ngaahi fuakavá ʻa e totonu ki he takaua maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

7.5. ʻOku kau ʻi he ngaahi ouau fakahaofi kehé ʻa e fakanofo ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí (ki he kakai tangatá), ʻenitaumeni fakatemipalé pea mo e sila ʻi he malí. ʻE lava ke fakahoko ʻi he temipalé ʻa e ngaahi ouau fakahaofi ko ʻení ke fakafofongaʻi ʻa e pekiá. ʻOku toki ʻaonga pē ʻa e ngaahi ouau fakafofonga ne faí, ʻi he taimi ʻoku tali ai ia ʻe he kau pekiá ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié pea mo nau fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo iá.

7.6. Ko e ngaahi ouau kehé, hangē ko e kai ʻo e sākalamēnití ke fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó, koe fai-ngāue ki he mahakí mo hono fakahingoa mo tāpuakiʻi ʻa e fānaú, ʻoku mahuʻinga foki ia ki heʻetau fakalakalaka fakalaumālié. .

Ngaahi potufolofola fekauʻakí: Malakai 4:5– 6; Mātiu 16:15–19; 1 Pita 4:6; T&F 131:1–4

Ngaahi tefito fekauʻakí: Toluʻi ʻOtuá: Ko e Laumālie Māʻoniʻoní; Ko e Palani ʻo e Fakamoʻuí: Moʻui hili ʻa e Maté; Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí; Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Ngaahi Fuakavá

7.7. Ko e fuakavá ko ha aleapau toputapu ʻi he vā ʻo e ʻOtuá mo e tangatá. ʻOku ʻomi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tuʻunga ki he fuakavá, pea ʻoku tau loto lelei ke fai ʻa ia ʻokú Ne kole mai ke tau faí; ʻoku talaʻofa mai leva ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tāpuaki pau ʻi heʻetau talangofuá (vakai, ʻEkesōtosi 19:5–6; T&F 82:10). Kapau ʻoku ʻikai ke tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, he ʻikai leva ke tau maʻu e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí.

7.8. Ko e ngaahi ouau fakahaofi kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fakahoko fakataha ia mo ha ngaahi fuakava. Hangē ko ʻení, ʻoku tau fuakava mo e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he papitaisó (vakai, Mōsaia 18:8–10). ʻOku fakahoko ʻe he kakai tangata ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻa e fuakava mo e fakapapau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tau fakafoʻou ʻa e ngaahi fuakava kuo tau faí ʻi hono maʻu ʻo e sākalamēnití.

7.9. ʻOku tau fai ai ha toe ngaahi fuakava ʻi heʻetau maʻu ʻa e ngaahi ouau fakahaofi ʻo e ʻenitaumení mo silaʻi e malí ʻi he temipalé. ʻOku tau teuteu ke kau ʻi he ngaahi ouaú mo fai ʻa e ngaahi fuakava ʻi he temipalé ʻi hono moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e moʻui tāú ʻa ia kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí (vakai, Saame 24:3–4). ʻOku mahuʻinga ke tau moʻui taau ke hū he temipalé koeʻuhí ko e temipalé ko e fale moʻoni ia ʻo e ʻEikí. Ko e feituʻu māʻoniʻoni taha ia ʻi ha toe feituʻu kehe ʻo e lotú ʻi he māmaní.