Talafaasolopito o le Ekalesia
Mataupu 2: ‘O Se Mea e Sili Atu’: O Le Aualofa a Tamaitai o Navu


Mataupu 2

“O Se Mea e Sili Atu”

O Le Aualofa a Tamaitai o Navu

I le tautotogo o le 1842, sa galulue ai ma le naunautai le Au Paia o Aso e Gata Ai i Navu, Ilinoi e fausia se malumalu i lo latou aai. Sa faamalosiauina e le Perofeta o Iosefa Samita tagata uma ina ia fesoasoani. O alii sa feagai lava latou ma le fauina o le malumalu, a o tamaitai sa sailia ma le naunautai ia auala e fai ai foi lo latou sao. Na ta’ua e Sara M. Kimball:

“Sa tusa ma le tolu futu le maualuga o puipui o le Malumalu o Navu. Sa faia ni talosaga malolosi e le Peresitene o le Ekalesia ma isi mo se fesoasoani e tulei ai i luma le galuega.

“I se tasi aso … na ma talanoa ai ma Miss [Margaret] Cook … e uiga i le mataupu o se talosaga talu ai nei mo ni meaai, lavalava, faamalū ma mea masani mo tamaloloa sa galulue ma o latou aiga, sa ia tali atu o le a fiafia o ia e ofo atu e suisui pe afai e mafai ona maua mea e fai ai. Sa ou ofoina atu ie ia te ia e su’i, ma sa fautuaina atonu e ono lagona foi e isi e pei ona ma lagonaina. Ona matou [talanoaina] ai lea o le mataupu o le faatulagaina lea o se sosaiete suisui. O lona faamoemoega ia fesoasoani i le faatuina o le malumalu.

“E tusa ma le sefulu ma ona tupu tamaitai o le pitonuu na potopoto mai i se valaaulia, i lo’u [fale] i le Aso Tofi na sosoo ai.”1

I lena vaitau, o se faiga lauiloa mo tamaitai o le faatulagaina lea o a latou lava faalapotopotoga, e tele lava i le faia o faavae ma ana tulafono faalenuu—o tulafono e puipuia ai le faalapotopotoga. Sa tonu i tamaitai na fono i le fale o Sara Kimball e amatalia se faavae ma tulafono faalenuu, ma sa taliaina e Eliza R. Snow le tiutetauave na te tusiaina. Ona talosagaina lea e tamaitai ia Iosefa Samita na te iloiloina ma avatu sona finagalo e faatatau i ai. Ina ua uma ona faitau i ai le Perofeta, sa ia saunoa atu, “o se mea e sili ona lelei lea ua ia tagai i ai. ‘Peitai,’ na ia saunoa ai, ‘e le o le mea lea tou te mananao ai. Ta’u atu i tuafafine ua taliaina e le Alii la latou taulaga, ma ua ia te ia se mea sili atu mo i latou nai lo se tusi faavae tusia. Ou te valaauina i latou uma e faatasi ma a’u ma nisi o le usoga … i le aso Tofi a sau i le aoauli, o le a ou faatulagaina ai tamaitai e ala i le perisitua ma le mamanu o le perisitua.’”2

Faatulagaina o le Aualofa

O le aso Tofi na sosoo ai, i le aso 17 o Mati, 1842, sa potopoto ai tamaitai e toaluasefulu i le falealuga o se fale, sa masani ona ta’u “o le faleoloa piliki mumu,” lea sa i ai se ofisa o Iosefa Samita ma se pisinisi e lagolagoina ai lona aiga. Sa latou fono i lalo o le taitaiga a Iosefa Samita ma uso e toalua o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o Elder Ioane Teila ma Uiliata Risati.3

Nai lo le mamanuina o se faalapotopotoga a tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai i sosaiete a tamaitai sa i ai ma lauiloa i lena taimi, sa faatulagaina e le Perofeta o Iosefa Samita i latou i se tulaga musuia ma ua faatagaina faalelagi.

I le amataga o le fonotaga, sa ia ta’u atu ai i tuafafine e tatau ona latou faamalosiauina “le usoga e faia galuega lelei e taulima ai manaoga o e matitiva—ma saili atu ai avanoa e fai ai galuega alofa, ma auauna atu i mea latou te manaomia—e fesoasoani i ai e ala i le faasa’oina o tulaga o le ola mama ma le faamalolosia o le amiomama o tamaitai o le nuu.”4

Sa filifilia le faletua o Iosefa Samita, o Ema e avea ma peresitene o lenei sosaiete fou. Ona fautuaina lea e le Perofeta lona faletua e filifili ni ona fesoasoani, o ē faatasi ai ma ia, o le a “pulefaamalumalu i lenei sosaiete, i le tausia o e matitiva—auauna atu i mea latou te mananao ai, ma taulimaina mataupu eseese a lenei faalapotopotoga.” Sa filifilia e Tuafafine Samita ia Sara M. Cleveland ma Elisapeta Ann Whitney e fai ma ona fesoasoani. Sa vaetofiaina e Elder Teila ia fesoasoani taitoatasi e ala i le faaee atu o ona lima e galue ai i lona tofi i le au peresitene.5

A o faaauau le fonotaga, sa saunoa Iosefa Samita, o le valaauga o lona faletua ua faataunuuina ai se valoaga sa faaali atu ia te ia pe tusa o le 12 tausaga talu ai, lea na fetalai atu ai le Alii ia te ia “o se tamaitai filifilia, o le ua ou valaauina” ma sa ta’u atu ai ia te ia o le a “faauuina i le lima [o Iosefa Samita] ina ia faamatala atu tusitusiga paia, ma ia apoapoai atu i le ekalesia, e pei ona tuuina atu ia te oe e lo’u Agaga.”6 Sa faitauina e Iosefa Samita le faaaliga atoa, lea o loo i ai nei i le vaega e 25 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ia i latou sa i ai.7

I le faaaliga, sa ta’u atu e le Alii ia Ema ona avanoa manaomia, e tusitusi ai mo lana tane ma tuufaatasia viiga mo le Au Paia. Sa fautuaina foi e le Alii ia Ema ina ia gauai atu i lapataiga, ia faamaoni ma amiomama, ia lē muimui, ia faamafanafana i lana tane ma ia avea ma fesoasoani ia te ia, ia aoao mai tusitusiga paia ma ia uunaia le Ekalesia, ia tusitusi ma aoao, ia “tuuese mea a lenei lalolagi, a ia saili i mea a se lalolagi sili atu,” ia tausia feagaiga, ma ia agamalu ma ia faaeteete i le faamaualuga, ma ia tausia poloaiga.8

I le faaiuga o le faaaliga, sa tautino mai ai e le Alii o le mea na Ia fetalai mai ai ia Ema, ua le mo na o ia ae o Lona “siufofoga lea i tagata uma.”9 Faatasi ai ma le pule faaperofeta, sa toe ta’ua ai e Iosefa Samita le itu lea, ma faamamafa mai ai e faapea, o le fautuaga ma lapataiga o i lenei faaaliga, e faatatau i tagata uma o le sosaiete fou lea ua faatulagaina. Fai mai a ia, “ua le mo na o [Ema], ae o isi, e mafai foi ona ausia nei lava faamanuiaga e tasi.”10 O lenei faaaliga ua amatalia ai mataupu faale-faavae mo tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Ina ua maea se talanoaga, sa tonu i tamaitai e faaigoa i latou lava o le Aualofa a Tamaitai o Navu. Sa tautino mai e Ema Samita: “O le a tatou faia se mea maoae. … Tatou te faamoemoe mo mea maoae e tutupu ma valaauga e manaomia vave le faatinoina.”11

Ata
Peresitene Ioane Teila

Ioane Teila

I le faaiuga o le fonotaga, sa faasoa ai e Elder Ioane Teila ona mafaufauga. Fai mai a ia “ua olioli lona loto” ina ua ia vaaia “ni tagata aupito faaaloalogia ua tulai mai i lea ituaiga o taumafaiga, lea ua faamoemoe e faaaoga ai amioatua uma ma faalauteleina ai lagona agalelei o le loto o tamafafine.” Sa fiafia foi o ia “e vaai atu ua faatulagaina lenei faalapotopotoga e tusa ai ma le tulafono o le lagi—e tusa ai ma se faaaliga na tuuina mai talu ai ia Mrs. [Ema] Samita e tofia ai o ia i lenei valaauga taua—ma vaaia ua agai atu i luma mea uma i se tulaga mamalu tele.” O lana tatalo ia “i ai faamanuiaga a le Atua ma le filemu o le lagi i lenei faalapotopotoga e amata atu i le aso.” Ona toe faaleoina ai lea e se aufaipese le saunoaga a Elder Teila, a o latou lagiina le “Ia fiafia tatou i le aso faaola” a o lei faia le tatalo faaiu.12

Pule o le Perisitua, Mamanu, ma Faamanuiaga

I se fonotaga a le Aualofa i le ono vaiaso mulimuli ane, sa aoao ai e le Perofeta o Iosefa Samita ia tuafafine ona saunoa atu lea: “O lenei sosaiete o le a maua mai a latou faatonuga e ala i le faatulagaga ua faatuina e le Atua—e ala i le taitaiga a i latou o e ua tofia e taitai—ma o lenei ua ou tuuina atu le ki ia te outou i le suafa o le Atua, ma o le a olioli lenei sosaiete, ma o le a tafe mai ai le poto ma le malamalama mai lenei taimi—o le amataga lenei o aso sili atu ona lelei mo lenei sosaiete.”13

I le avea ai ma se perofeta a le Alii, na umia uma e Iosefa Samita ki o le pule o le perisitua i luga o le fogaeleele. O lea, ina ua ia faatulagaina le Aualofa e galulue i lalo ifo o le aotelega o lana taitaiga, na ia tatala ai avanoa mo tamaitai o le Ekalesia e tofusao taua ai i le galuega o le malo o le Alii. Ua latou auauna atu nei i lalo o le pule o le perisitua ma ua folafola atu ia i latou ia faamanuiaga sili atu i faamanuiaga ua uma ona latou mauaina. O nei faamanuiaga o le a oo mai ia i latou e tusa ai ma lo latou faamaoni ma le maelega. O le poto ma le malamalama o le a tafe atu ia i latou a o latou mauaina le atoaga o faamanuiaga faaleperisitua i totonu o le malumalu. O le a latou mauaina sauniga ma osia feagaiga paia ia o le a fesoasoani i le sauniaina o i latou ma o latou aiga mo le ola e faavavau. (Mo nisi faamatalaga i le Aualofa ma le Perisitua, tagai i le mataupu e 8.)

O Le Naunautaiga Fiafia i le Amataga o le Aualofa

Sa televave le tuputupu ae o le Aualofa a Tamaitai o Navu, ma ua o’o atu ona tagata auai i le sili atu i le 1,100 ia Aokuso 1842. I le amataga, sa le otometi le auai o tamaitai uma o le Ekalesia i le sosaiete. Sa tatau ona talosaga tamaitai mo se faatagaga ina ia mafai ona auai, ma sa mafai ona taliaina e tusa ma lo latou amiotonu ma le amiomama. Na saunoa mai Iosefa Samita, “E tatau ona i ai se sosaiete maoae, e ese mai mea leaga uma o le lalolagi, filifiliga, ola mama, ma paia.”14

Sa vāvāō tamaitai ia auai i le Aualofa. Sa latou sagisagi fiafia e ofoina atu le fesoasoani faaletino ma le faaleagaga i se ala faatulagaina lelei, ma ua faatagaina. Sa latou vaaia foi le avanoa e le faatusalia e aoao ai e se perofeta i le tapenapenaga mo le poto faaleagaga e maualuga atu, ma faamanuiaga o le malumalu. Sa latou fiafia e soofaatasi o le tasi ma le isi ma faapea ai ma o latou tuagane o le perisitua i nei taumafaiga maoae.

Ona o lena la ua maua e tamaitai lenei avanoa, sa ia i latou le tiutetauave e ola ai. Sa ta’u atu e Iosefa Samita ia i latou: “Ua tuuina nei outou i se tulaga e mafai ai ona outou galulue e tusa ai ma na tigaalofa ua totoina e le Atua i o outou loto. Afai o le a outou ola ai i nei mataupu faavae, oka se mea ina a lelei ma matagofie!”15 E pei ona saunoa mai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ina ua mavae le tele o tausaga mulimuli ane, “E pei lava ona avea ma matafaioi a tamaitai le aumaia i lona olaga o amiomama o loo faalauiloa mai e le Aualofa, e faapena foi ona avea ma matafaioi a alii ona fausia o latou olaga i mamanu o uiga o loo faalauiloa mai e le perisitua.”16

O le Aualofa sa le na o se tasi vaega o tamaitai sa taumafai e faia mea lelei i le lalolagi. E ese. O se “mea e sili atu” aua sa faatulagaina i lalo o le pule a le perisitua. O lona faatulagaga o se laasaga e tatau ai i le folasiaina o le galuega a le Atua i le lalolagi. Sa saunia ai tamaitai o le Ekalesia mo le mauaina o sauniga o le perisitua ma feagaiga, ma sa fesoasoani ai i o latou tiutetauave faaleaiga.

O Faatonuga a Iosefa Samita

I le uluai fonotaga a le Aualofa a Tamaitai o Navu, sa tofia ai Sister Eliza R. Snow e avea ma failautusi o le faalapotopotoga. I lena tofiga, sa ia tusia ai ma le faaeteete faamatalaga auiliili, lea na faaigoaina o minute, i fonotaga a le Aualofa sa ia auai. Sa ta’u atu e Iosefa Samita i tamaitai, o nei minute o le a avea ma “tusi faavae ma tulafono” a le sosaiete.17

I le tele o fonotaga a le Aualofa, sa tuuto atu ai e tamaitai le taimi mo le mauaina o aoaoga po o faatonuga. Sa faamanuiaina tamaitai i le aoaoina e le Perofeta o Iosefa Samita i a latou fonotaga e ono. A o ia aoao atu, sa latou lagonaina le sasaa mai o le Agaga. I le faaiuga o se tasi o nei fonotaga, sa tusia ai e Sister Snow, “Sa matuai mamana le ala na liligi mai ai le Agaga, o le a le faagaloina lava e i latou sa i ai i lena fonotaga manaia.”18

Mai i na minute uma na tusia e Sister Snow, o ana tusitusiga o saunoaga a le Perofeta sa aupito sili ona musuia. O aoaoga a le Perofeta i lenei faatulagaga, sa taialaina ai le galuega a tamaitai o le Aualofa ma taitai o le perisitua sa latou galulue. O loo faaauau pea ona uunaia e na aoaoga le galuega a le Ekalesia i ona po nei.

Sa aoao atu e Iosefa Samita ia mataupu faavae sa fesoasoani i tamaitai o le Aualofa e “faamama avega ai i e matitiva” ma “faaolaina ai agaga”—o mataupu faale-faavae lea na fausia ai le sosaiete.19 O le amatalia ai i luga o lenei faavae, sa tumau ai le Aualofa ma faateleina lana uunaiga. Talu mai uluai fonotaga a le Aualofa, sa faaaogaina ai aoaoga a le Perofeta i a latou taumafaiga e faateleina ai le faatuatua ma le amiotonu faaletagata lava ia, faamalolosia ai aiga ma auaiga, ma saili atu ai ma fesoasoani ia i latou e le tagolima.

Faateleina le Faatuatua ma le Amiotonu Patino

Sa aoaoina e Iosefa Samita ia tamaitai e i ai sa latou matafaioi paia e sailia ai lo latou lava faaolataga. Fai mai a ia, “Na pau le ala e mafai ona tatou ola ai o le tapuai atu lea i le Atua—e tatau ona faia e tagata uma mo i latou lava—e le mafai e se tasi ona faia mo se isi.”20 Sa ia aoaoina i latou ina ia avea ma tagata amiotonu taitoatasi, ia avea ma se nuu paia, ma ia sauniuni mo sauniga ma feagaiga o le malumalu. Sa ia faamalosiau atu ia i latou ina ia tausia le filemu ma le Alii, ma i latou o loo siomia ai i latou, ma i latou lava: “Tuafafine … , pe tatau ea ona i ai le femisaai i totonu ia te outou? Ou te le taliaina—e tatau ona outou salamo ma maua le alofa o le Atua.”21 “E le o taua, e le o fefinauaiga, e le o feeseeseaiga, ae o le agamalu, alofa, mama, o mea nei e tatau ona faalauteleina ai i tatou.”22

I se tasi o fonotaga a le Aualofa, sa talanoaina ai e le Perofeta le mataupu e 12 o le tusi 1 Korinito, ma faamamafa atu ai i tuafafine taitasi, le faataunuuina o lana lava matafaioi, e taua i le Ekalesia atoa. Sa ia tuuina atu “faatonuga e faatatau i tofiga eseese [i le Ekalesia], ma le taua i tagata taitoatasi o le galue i le vaega ua tofia i ai o ia, ma ia faataunuuina tofiga eseese ua tofia i ai i latou.” Sa ia lapataia foi i latou ina ia aloese mai uiga e “manatu ai faapea e le mamalu tofi maualalo o le Ekalesia ma vaavaai atu ai ma le lotoleaga i tulaga o isi.” Na ia saunoa, “O uiganoa ia o le loto o le tagata, i le faufau o se tagata i isi tulaga nai lo le tofia e le Atua.”23 O ia aoaoga, sa ia fesoasoani ai i tuafafine e savavali “i le paia i luma o le Atua.”24

“Afai tatou te fia o atu i luma o le Atua,” sa ta’u atu ai e Iosefa Samita i tuafafine o le Aualofa, “ia tatou mama a’ia’i i tatou lava.”25

Faamalolosia o Aiga ma Auaiga

E ui lava sa aofia ai uluai tuafafine o le Aualofa i o latou nuu ma sauniuni e auauna atu i o latou tuaoi, ae sa latou le’i tuulafoaiina lava o latou tiutetauave mo o latou lava aiga ma auaiga. Sa latou faamaoni i a latou meaalofa faalenatura o ni tina ma ni ē faafaileleina. Sa latou faamaoni foi i faaaliga na tuuina mai e le Alii e ala mai ia Iosefa Samita e uiga i o latou tiutetauave faaleaiga.

“O le tofi o lou valaauga o le a avea ma faamafanafana i … lau tane, i ona puapuaga, i upu faamafanafana, i le agaga agamalu.”26

“Afai e maua fanau e matua i Siona, po o se siteki ua faatulagaina, e le aoao atu ia te i latou ia malamalama le mataupu o le salamo, ma le faatuatua ia Keriso, le Atalii o le Atua soifua, ma le papatisoga ma le meaalofa o le Agaga Paia i le faaeeina o lima, pe a valu tausaga o lona matua, o le a pau lea agasala i matua.

“Aua o le a avea lenei mataupu ma tulafono i e nonofo i Siona, po o soo se tasi o ona siteki ua faatulagaina.

“O le a papatisoina foi a latou fanau mo le faamagaloina o a latou agasala pe a valu tausaga le matua, ma maua le faaeega o lima.

“O le a latou aoaoina foi a latou fanau e tatalo, ma savavali tonu i luma o le Alii.”27

“Ua ou poloaiina outou e taitaiina a outou fanau i le malamalama ma le upumoni. …

“… Ia faatulaga lelei ai muamua lou aiga. …

“O le mea ou te fai atu i le toatasi ua ou fai atu ai lava i tagata uma. …

“… Vaai [tagata o le aiga] ia matua maelega ma mafaufau i le aiga, ma tatalo e le aunoa.”28

O loo ta’ua i fa’ifa’iga mai minute a le Aualofa a Tamaitai o Navu e faapea e lei faagaloina lava e Iosefa Samita ma tuafafine ia mataupu faavae o nei faaaliga. O a latou upu ma faatinoga sa faaalia ai o o latou aiga ma aiga o isi, sa faatumutumu i o latou mafaufau. Mo se faataitaiga, sa aoao atu e Ema Samita “ua oo i le taimi e vaavaai lelei ai e tina a latou fanau teine ma apoapoai atu ia te i latou ia savavali i le ala o le mama.”29 Sa faaalia e le Perofeta o Iosefa le popolega faapitoa e uiga i le sootaga a le tane ma le ava. Sa ia fautuaina tuafafine: “Ia aoao atu e lenei sosaiete amioga e fai i a outou tane, ia taulima ai i latou ma le agalelei ma le agaalofa. Pe a oo ina lofituina se alii i faafitauli—pe a oo ina le mautonu o ia i ona tiutetauave ma faigata, afai e mafai ona ia feiloai ma ni foliga ataata nai lo se finauga—afai e mafai ona ia feiloai atu ma le agalelei, o le a faafilemuina lona agaga ma faamalūlūina ona lagona. Pe a oo ina faasolo atu i le matua mafatia tele o le mafaufau, o le a manaomia se faamafanafanaga. … Pe a e alu i le fale, aua lava nei tuuina atu se upu ita po o se upu le alofa i a outou tane ae ia avea le agalelei, alofa moni ma le alofa e faapaleina ai au galuega.”30 I isi nofoaga, na tuuina atu ai e le Perofeta fautuaga faapei o nei i tamaloloa, faapea o le tiute o le tane o le “alofa, faapelepele, ma tausi i lana ava” ma “amanaia ma le agamalu ona lagona.”31

Ina ua talanoaina e tuafafine o le Aualofa ni auala e fesoasoani ai i tagata i o latou nuu, sa tele lava ina latou taulai atu i aiga ma auaiga. E tūtumu minute o a latou fonotaga i faamatalaga faapenei: “Sa saunoa Mrs. Hawkes e uiga i le aiga o Drury—o loo mama’i pea lava ma e manaomia a tatou tatalo—pe afai e leai se isi mea e sili atu.”32 “Sa alu Sister Joshua Smith … e asi ia Sister McEwen ma Sister Modley. Sa tau atu o mafatia lava o la’ua aiga ma e manaomia le fesoasoani. Latou te manaomia nisi e vaaia i aso uma.”33 “Sa fautuaina mai e P. M. Wheeler … ia alofagia e lenei sosaiete ia Sister Francis Lew Law, o loo ma’i ma ua leai sona aiga, o se tamaitai ua oti lana tane ma ua matua leai lava ma se tupe.”34 “Sa lipotia mai e Sister Peck o loo mama’i ia Mr. Guyes ma lona aiga, ma e matua matitiva lava. Sa latou avatu i ai se toomaga. … Sa ta’ua e Mrs. Kimball, e mama’i foi Mr. Charleston ma lona aiga, ua matua lotovaivai lava lona faletua, ma e matua manaomia lava se tausima’i. Sa ia ta’ua sa ia fesoasoani atu i ai.”35

O le taumafaiga tuufaatasi a le Au Paia e fausia se malumalu i Navu, sa uunaia i lo latou alolofa mo o latou aiga. Sa aoaoina i latou e le Perofeta o Iosefa, e mafai ona latou papatiso e fai ma sui o tagata o o latou aiga o e ua maliliu. Sa faatagaina i latou e faatinoina nei sauniga i fafo o se malumalu mo lena taimi, ae sa poloaiina i latou e le Alii:

“Ia fausia se fale i lo’u igoa, mo Lē Silisili e nofo ai.

“Aua e leai se mea e tasi i le lalolagi e mafai e ia ona sau i ai ma toefuatai ai mea na le iloa ia te outou, po o mea na aveesea e ia, o le atoatoa lava o le perisitua.

“Aua ua le i ai i le laueleele se faatanoa fai papatisoga, ina ia papatisoina ai i latou o la’u au paia, mo e ua oti—

“Aua o lenei sauniga e tatau lava i lo’u fale.”36

Sa latou mananao foi e fausia se malumalu ina ia mafai ai ona latou maua le feagaiga fou ma le faavavau o le faaipoipoga, lea e mafai ai ona tuufaatasia o latou aiga e faavavau.37

Sa maua e tagata o le Ekalesia i Navu le faamafanafanaga tele i papatisoga mo e ua maliliu ma le folafolaga o aiga e faavavau. O se tasi o nei tagata o le au paia o se tuafafine e igoa ia Sally Randall. Ina ua maliu lana tama tama e 14 tausaga le matua o Siaosi, sa ia auina atu le tala faanoanoa i tagata o le aiga. E lei umi, ae ona ia iloa e uiga i le papatisoga mo e ua maliliu. Sa ia toe tusi atu i ona aiga, a o le taimi lenei ua maua le filemu fou ma le faamautinoaga:

“Sa papatiso le tamā o Siaosi mo ia, ma oka se mea ina a mamalu i lo tatou talitonu ma mauaina le atoaga o le talalelei, ma ua folafolaina nei ma e mafai ona papatisoina mo tagata uma o a tatou uo ua maliliu, ma faaolaina i latou i le mamao e oo i ai lo tatou iloa i tua. Ou te manao ia te outou [e] tusi mai ia te au ia igoa o o tatou aiga uma ua maliliu ia oo i le mea e gata mai ai ia tamamatua ma tinamatua i soo se vave e mafai ai. Ou te faamoemoe ou te faia le mea ou te mafaia e faaolaina ai a’u uo. … Ou te manatu o le a outou faapea e matautia lenei aoaoga faavae, ae o le a outou iloaina lava e moni.”

I lona tina, sa maliu foi sana tama, sa molimau atu i ai Sally, “Oi tina, afai ua tatou soona fiafia o le a i ai sa tatou vaega i le uluai toetutu, o le a tatou maua a tatou fanau e faapei foi ona tatou faataatitiaina i latou i o latou tuugamau.”38

Tuuina Atu le Toomaga e ala i le Sailia ma Fesoasoani atu ia i Latou e le Tagolima

Talu mai lava le faatulagaga o le Ekalesia i le 1830, ua maua e tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai ni auala e le mafaitaulia e avatu ai le auaunaga. Ua latou faamaoni i upu a le Faaola: “Aua na faia e outou i le tasi o e aupito itiiti o o’u uso nei, o a’u lea na outou faia i ai.”39

Ina ua taitaia e le Perofeta o Iosefa Samita ia taumafaiga e fausia se malumalu i Katelani, Ohaio, sa iloa e tuafafine le tele o manaoga a le au faufale ma o latou aiga. E pei ona toe ta’ua ai e Sara M. Kimball, “E vili e tamaitai le pata ma latou auina atu ma le fiafia i le aufaigaluega i le Malumalu e aai ai, ae aunoa i latou ma se pata i luga o a latou laulau.”40 Sa vaaia foi e tuafafine se manaoga e faia ni kapeta ma pupuni mo le malumalu. Sa ta’ua e Polly Angell se saunoaga a Iosefa Samita a o ia vaai atu o latou galulue. Sa ia saunoa: “O tuafafine lava e muamua ma taulamua i galuega lelei uma. O Maria lava na muamua taunuu i le tuugamau e vaai i le Alii toetu; ma o tuafafine foi o le taimi nei ua muamua galulue i totonu o le malumalu.”41

O le faatulagaina ai o le Aualofa i lalo o le pule a le perisitua, ua atili tele atu ai le taumafaiga e fesoasoani ia i latou sa fauina le Malumalu o Navu. I se tasi o fonotaga a le Aualofa, sa punouai ai tamaitai i auala faatino e mafai ona latou tautuaina ai alii o ē sa galulue ma le maelega i le malumalu. “Sa faaalia e tuafafine o latou lagona taitasitasi,” sa faaalia se “naunautaiga [autasi] e fesoasoani ai i le tuleia i luma o le malumalu ma fesoasoani ai i le galuega i Siona.” Sa tusia i minute le tele o foai na ofoina atu e tagata o le Aualofa.

“Fai mai Sis. Jones, o le a naunau o ia e alu e talosagaina ni ‘anomea, pe a fautuaina ai o ia e faia—sa ia ofo atu foi se āpi ma fafaga se tasi o tamaloloa e faigaluega i le malumalu.

“Fai mai Mrs. Durfee afai e finagalo ai faauluuluga o le sosaiete, e naunau o ia e taamilo i se taavaletoso e ao mai ni vulu ma isi mea, mo le faamoemoe e tulei ai i luma le galuega.

“Na fautuaina e Mrs. Smith ia faletua o le au faioloa e foai atu ni ie ina ia mafai ai ona faafaigaluega isi.

“Fai mai Miss Wheeler ua naunau o ia e foai atu soo se vaega lava, po o lona taimi uma foi—

“[Ua] naunau Mrs. Granger e faia soo se mea lava, kolose, suisui, pe tausia e mama’i, po o le a lava le mea e sili ona aoga ai.

“Fai mai Miss Ells sa ia lagona le naunau e alu ma talosagaina ni foai ma mea faapena.

“Sa fai mai Mrs. Angell sa naunau o ia e fonofono ofu tuai pe afai e tatau ai, pe a le mafai ona maua mai ni ie fou.

“Sa fautuaina e Mrs. Smith e aumai ni fulumamoe ma avatu i olomatutua ma ni vulu e lalaga ai ni totini e avatu i le aufaigaluega o le malumalu i le taumalulu e sosoo ai.

“Sa ofo mai Sis. Stringham e na te faia ni ofu o tamaloloa ma galue i le malumalu.

“Sa faatu mai e Sis. Felshaw e avatu ni fasimoli.

“Sa faatu mai e Sis. Stanley e avatu pauna taitasi e atoa i ai le sefulu o le lau’ie, faapea foi le kuata e tasi o le susu i aso taitasi.

“O le a su’i e Miss Beman ia lavalava.

“Sa faatu mai e Sis. Smith le aumaia o ie vavae manifinifi ma isi mea mai le au faioloa agalelei e le auai i le Ekalesia. …

“Sa ofo mai Sis. Geen e foai mai ana lava filo sa na ia gaosia.”42

Mai loto o nei tuafafine sa tafe mai ai se naunautaiga tele e punouai ai i galuega lelei. Sa latou faia i fulumamoe ma taavaletoso, o fasimoli ma suisuiga, meaai ma laei mananaia, o taimi ma taleni. O la latou sosaiete fou, sa galulue ai tamaitai o le Ekalesia e tusa ai ma lo latou tigaalofa faalenatura e fausia le Ekalesia a le Alii.

Sa faamalosiauina e le Perofeta o Iosefa Samita ia tuafafine o le Aualofa i a latou taumafaiga e faamalolosia i latou o e manaomia le fesoasoani. I se tasi o fonotaga a le Aualofa, ina ua uma ona aoaoina i latou mai le 1 Korinito 12 (tagai itulau 18), sa amata ona ia faitauina le lauga a Paulo e uiga i le alofa moni i le 1 Korinito 13. I lona finagalo faaalia i lenei mataupu, sa ia saunoa ai: “Aua nei faaitiitia la outou vaai e tusa ai ma uiga lelei o outou tuaoi. … E tatau ona outou faateleina o outou agaga o le alofa i isi, pe afai o le a outou faia faapei o Iesu. … A o faateleina lo outou lotomama ma le amioatua, a o faateleina lo outou lelei,—ia faateleina lo outou alolofa atu i isi—e ao ina outou lava faapalepale ma onosai i faaletonu ma sese o tagata. E taua tele agaga o tagata!”43

I se tasi fonotaga a le Aualofa, sa ia aoao atu ai: “E leai lava se mea e sili atu ona aoga e taitaiina ai tagata e lafoa’i le agasala, nai lo le taitai o o latou lima, ma vaavaai lelei i latou ma le alofa. Pe a itiiti le agalelei ma le alofa e faaali mai e tagata ia te a’u, e maeu le mea e oo i ai lo’u mafaufau, a o agaigai atu le isi itu faafeagai e saga faateleina lagona matuia ma faavaivaia ai le mafaufau o le tagata.”44

E faataua e tuafafine o le Aualofa le auaunaga alofa e avea o se mataupu faale-faavae o la latou faalapotopotoga. O vaiaso taitasi pe a feiloai le Aualofa a Tamaitai o Navu, e lipotia ane ai e tuafafine taitasi ia tagata e manaomia le fesoasoani. E taliaina e le teutupe ia foai, ma sa faasoasoaina ia foai e toomaga i ai ē le tagolima. O foai e aofia ai tupe, o oloa, taleni, ma taimi. E foai atu e tamaitai ia lavalava ma mea e momoe ai. Latou te ofoina atu lau’ie, o fulumamoe, ma vulu e mafai ona fai ai lavalava. Latou te foai atu foi meaai, o apu, aniani, falaoamata, suka, falaoa, ma pata.

O Sister Ema Samita, i le avea ai ma peresitene o le Aualofa, o se faataitaiga maoae lea o le auaunaga alofa. Sa ia tatalaina atu lona fale i e fia aai, o e leai ni mea e nonofo ai, ma e mama’i. “O le “Homestead,” e pei ona ta’ua i nisi taimi o le falelaau o le au Samita, e aofia ai se potu e mafuta ai ma potumoe e lua. I le taimi o le faatulagaga o le Aualofa, sa api ai i lo latou fale ia tagata e 11 e faaopoopo ia Ema, Iosefa, ma le la fanau e toa 4.

Sa auauna atu uluai tuafafine o le Aualofa ia i latou sa manaomia le fesoasoani, ma o nisi taimi sa latou mauaina foi e i latou ni auaunaga. Mo se faataitaiga, sa auai ia Ellen Douglas i le Aualofa i le taimi lava na taunuu ai ma lona aiga i Navu ia Mati 1842. E tolu masina mulimuli ane, sa maliu lona toalua o Siaosi. Sa galulue faatasi o ia ma lona aiga e tausia i latou lava, peitai sa latou tauivi e aunoa ma se tane ma se tamā. Ae sa auai lava Ellen i le galuega a le Aualofa e ala i lona toaga e fesoasoani atu i isi o mafatia, mama’i, ma matitiva. Ona oo lea ia Aperila 1844, sa mama’i ai o ia ma nisi o lana fanau ma sa latou manaomia le fesoasoani. Sa ia tusia se tusi i lona aiga i Egelani ma faamatala i ai le ala na oo atu ai le Aualofa e fesoasoani ia te ia ina ua alu e asi sana uo e igoa ia Ann:

“Ina [ua] amata ona ou malosi, sa ou alu i le aai e asiasi i le mea sa nofo ai Ann, ma sa ou nofo ai mo po e lua. … Sa fai mai ia te au le fafine sa nofo ai Ann, ou te tago e fai se talosaga i le Sosaiete o le Aualofa a Tamaitai mo ni lavalava sa ou manaomia mo a’u ma le aiga. Sa ou musu e fai, ae sa ia fai mai o la ou te manaomia se mea, ma ua leva ona ou ma’i ma afai ou te le faia, o le a tago o ia e fai mo au. Sa iu ina malie Sister Douglas e talosaga atu mo se fesoasoani. “Sa matou o i se tasi o tamaitai,” na faaauau ai lana tala, “ma sa ia fesili mai po o le a le mea la e sili ona ou manaomia. Sa ou fai atu i ai sa ou manaomia … ni mea se tele. A o ou ma’i, sa masaesae lavalava o la’u fanau aua sa le mafai ona ou su’isu’iina, ona ia fai mai lea o le a ia faia le mea sili na te mafaia mo au. Sa sau Ann ina ua mavae ni nai aso, ma sa latou aumaia le taavaletoso sa aumaia ai se meaalofa ou te lei mauaina muamua.”45

“Ina Ia Mafai Ona Tatou Nonofo Uma Faatasi i le Lagi”

Sa faamatala e Elder John A. Widtsoe o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le galuega faale-faavae a le Aualofa: “E faaolatotoga i le mativa, e faaolatotoga i e mama’i; e faaolatotoga i le le mautonu, e faaolatotoga i le valea—e faaolatotoga i mea uma e faalavelavea ai le olioli ma le alualu i luma o tamaitai. Se tiutetauave ina a ofoofogia!”46

O tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e malolosi i le faatuatua ma molimau, ua tuuina moni atu lava i ai le “auaunaga a agelu.”47 Sa aoao mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O tuafafine uma o lenei Ekalesia ua osifeagaiga ma le Alii, ua i ai se matafaioi paia e fesoasoani ai e laveai agaga, e taitai tamaitai o le lalolagi, e faamalolosia aiga o Siona, ma fausia le malo o le Atua.”48

Ina ua tonu ia Sara M. Kimball ma Margaret Cook e amata se sosaiete su’isu’i, sa la mananao e tapenapena se malumalu mo tagata. I lalo o musumusuga ma le taitaiga a se perofeta ma isi taitai perisitua, sa latou fesoasoani ai ma isi tuafafine i le tapenaina o tagata mo le malumalu.

O loo faia pea lenei galuega i ona po nei. Sa aoao mai Iosefa Samita a o taialaina e mataupu faavae, e galulue faatasi tamaitai o le Aualofa e tapenapena ia tamaitai ma o latou aiga mo faamanuiaga silisili a le Atua. Latou te mulimuli ma le fiafia i fautuaga a le tina o Iosefa Samita, o Lusi Maki Samita: “E tatau ona tatou faapelepele le tasi i le isi, vaavaai e le tasi le isi, faamafanafana e le tasi le isi ma ia maua aoaoga po o faatonuga, ina ia mafai ai ona tatou nonofo uma faatasi i le lagi.”49

Mataupu 2

  1. Sarah M. Kimball, i le Record of the Relief Society from First Organization to Conference, Apr. 5, 1892, Book II, Church History Library, 29; ua faalaugatasia le sipelaga ma mataitusi tetele.

  2. Sarah M. Kimball, “Auto-biography,” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1883, 51.

  3. Tagai Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, 6–7; e luasefulu tamaitai na auai i le uluai fonotaga, ae toafitu e lei auai ae na taliaina i le sosaiete e avea o se vaega o lena fonotaga.

  4. Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, Church History Library, 7; ua faalaugatasia le sipelaga, faailoga, ma mataitusi tetele pe a manaomia ai i fa’ifa’iga uma mai lenei tusi o minute.

  5. Tagai Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, 8–9.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 25: 3, 7.

  7. Tagai Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, 8.

  8. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:2, 5–8, 10–11, 13–15.

  9. Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:16.

  10. Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, 8.

  11. Emma Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, 12.

  12. Tagai Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, 14.

  13. Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 40.

  14. Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 30, 1842, 22.

  15. Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 38.

  16. Boyd K. Packer, i le Conference Report, Oct. 1978, 9–10; or Ensign, Nov. 1978, 8.

  17. Tagai Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 17, 1842, 8.

  18. Eliza R. Snow, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 41.

  19. Tagai Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, June 9, 1842, 63.

  20. Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, June 9, 1842, 63.

  21. Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, June 9, 1842, 63.

  22. Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 38.

  23. Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 35.

  24. Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:69.

  25. Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 38.

  26. Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:5.

  27. Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:25–28.

  28. Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:40, 44, 49–50.

  29. Emma Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 9, 1844, 123.

  30. Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 40

  31. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 514.

  32. I le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 14, 1842, 28.

  33. I le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Aug. 5, 1843, 103.

  34. I le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Aug. 13, 1843, 107.

  35. I le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Meeting of the Female Relief Society of the Third Ward, no date, 112.

  36. Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:27–30.

  37. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 131–32.

  38. Sally Randall, in Kenneth W. Godfrey, Women’s Voices: An Untold History of the Latter-day Saints (1982), 138–39.

  39. Mataio 25:40.

  40. “R. S. Reports,” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1876, 50.

  41. Joseph Smith, sii mai i le Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom (1877), 76.

  42. I le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, June 16, 1843, 91–92.

  43. Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 39.

  44. Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, June 9, 1842, 62.

  45. Ellen Douglas, letter, dated Apr. 14, 1844, typescript, Church History Library.

  46. John A. Widtsoe, Evidences and Reconciliations, arr. G. Homer Durham, 3 vols. in 1 (1960), 308.

  47. Emily Woodmansee, “Galulue e Pei o Ni Uso i Siona,” Viiga, nu. 196.

  48. M. Russell Ballard, “O Tamaitai o le Amiotonu,” Liahona, Tes. 2002, 34.

  49. Lucy Mack Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Mar. 24, 1842, 18–19.

Sa lagonaina e le Au Paia se tulaga faanatinati e fausia le Malumalu o Navu.

I le aso 17 o Mati, 1842, sa avea ai Ema Samita ma uluai peresitene o le Aualofa.

Na ala mai ia Peteru, Iakopo, ma Ioane, na faaee mai ai e le Alii “ia ki o [Lona] malo” i luga o Iosefa Samita (tagai MFF 27:13).

Na taitai e Ema Samita ia fonotaga a le Aualofa.

Na aoaoina e le Perofeta o Iosefa Samita ia tuafafine o le Aualofa.

“Ia taitaiina a outou fanau i le malamalama ma le upumoni” (MFF 93:40).

Vai papatisoga i le Malumalu o Helsinki i Finelani.

I Navu, Ilinoi, sa taitaia ai e Ema ma Iosefa Samita ia taumafaiga e fesoasoani ai i e fia aai, o e ua leai ni mea e nonofo ai, ma e mama’i.

Malumalu o Toronto Ontario