Talafaasolopito o le Ekalesia
Mataupu 7: ‘Tapuaiga Mama A’ia’i’: Tausiga ma le Auaunaga e ala i Faiaoga Asiasi


Mataupu 7

“Tapuaiga Mama A’ia’i”

Tausiga ma le Auaunaga e ala i Faiaoga Asiasi

A o i ai Iesu i le fogaeleele, sa Ia faailoa mai ia i tatou ia ala e tatau ona tatou ola ai. “Sa ia makaina le ala ma ta’imua,” na tusia ai e Sister Eliza R. Snow.1 Sa Ia faailoa mai le ala e auauna atu ai—le ala e vaavaaia ai ma fefaamalosia’i le tasi ma le isi. Sa auauna o ia i tagata taitoatasi, o lea tagata ma lea tagata. Sa Ia aoao mai e tatau ona tatou tuua le ivasefulu ma le iva ina ia laveai mai le toatasi ua se.2 Sa Ia faamaloloina ma aoao tagata taitoatasi, ma sa ia faaaluina foi se taimi ma tagata taitoatasi i se motu o tagata e 2,500, ma mafai ai e tagata taitoatasi ona maua se molimau patino i Lona paia.3

Na valaauina e le Faaola Ona soo e galulue faatasi ma Ia i Lana galuega, ma avatu ai ia te i latou avanoa e auauna atu ai i isi ma avea atili ai e faapei o Ia. I le Aualofa, ua tofu le tuafafine ma le avanoa e vaavaaia ai ma fefaamalosia’i le tasi ma le isi e ala i faiaoga asiasi. Na saunoa Sister Julie B. Beck, le peresitene aoao lona sefululima o le Aualofa, “Ona ua tatou mulimuli i le faataitaiga ma aoaoga a Iesu Keriso, o lea tatou te faatauaina ai lenei tofiga paia ia alolofa, iloa, auauna atu, malamalama, aoao atu, ma auauna atu e fai ma Ona sui.”4

Amataga o Faiaoga Asiasi: Aoina o Foai ma Faatulaga le Auaunaga

I le 1843, ina ua faatupulaia le faitau aofai o Navu, Ilinoi, sa vaefaina ai le Au Paia o Aso e Gata Ai i le aai i ni uarota se fa. I se sauniga na faia i le aso 28 o Iulai o lena tausaga, sa tofia ai e taitai o le Aualofa se komiti asiasi o tuafafine e toafa mo uarota taitasi. O tiutetauave aupito taua o komiti asiasi o le fuafuaina lea o tulaga manaomia ma le aoina o foai.

O foai sa aofia ai tupe, meaai, ma lavalava. O vaiaso taitasi, e tuu atu ai e komiti asiasi ia foai sa latou aoina i le teutupe a le Aualofa. Sa faaaogaina e le Aualofa nei foai e saunia ai fesoasoani ma le toomaga mo e le tagolima.

I le faataunuuina o lenei tiutetauave, sa faaalia e se tasi tuafafine lona talitonuga e faapea “E faalagolago lo tatou faaolataga i lo tatou agalelei atu i e matitiva.” Sa faaalia e se tasi tuafafine lona ioeina e faapea, “Ua faafia ona faamautuina e le Alii. Ua matua fiafia o Ia i a tatou galuega o le alofa moni.”5

Na faaauau pea lenei faiga i le seneturi e luasefulu. E masani lava, o tuafafine sa totofi e o e asiasi, sa latou ō ma ato i o latou lima, ma maua mai ai mea e pei o afitusi, araisa, fefete, ma fagu o fualaau suamalie. O le tele lava o foai sa faaaoga e fesoasoani ai i mea sa manaomia i le lotoifale, ae sa faaaoga nisi mea e foia ai manaoga o le fiaafe maila le mamao. Mo se faataitaiga, ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa faapotopoto e tuafafine o le Aualofa i le Iunaite Setete, ma faavasega, su’isu’i, ma tuupusa le silia ma le 500,000 mea tau lavalava ma auina atu i Europa.

E le gata i le aoina o foai, ae sa fuafuaina foi e komiti asiasi manaoga i fale sa latou asia. Sa latou lipoti maia mea sa matauina i taitai o Aualofa, o e sa faatulagaina taumafaiga e fesoasoani ai.

Sa faamatalaina e Peresitene Iosefa F. Samita, le peresitene lona ono o le Ekalesia, se taimi na ia vaaia ai tuafafine o le Aualofa o tuuina atu ma le le manatu faapito le alofa faa-Keriso i se aiga:

“Sa ou maua se avanoa i se taimi e lei mamao atu e asiasi ai i se tasi o nuu i se Siteki o Siona, lea sa matuai toatele le au mama’i sa i ai i lena taimi, ma e ui lava ina tele aso o matou malaga ma taunuu atu i le pitonuu i le tuneva o le afiafi, ae sa talosagaina i matou e ō ma le peresitene e asia nisi o e mama’i. Sa matou tau atu i se tuafafine mativa o faō i lona moega, i se tulaga e matua tigaina lava. Sa nofo ai si ona toalua i autafa o lona moega toetoe ina a lofituina i le ma’i matautia o si ona toalua, le tina o le fanau laiti sa miomiō ai. Sa foliga mai sa matua lē tagolima lava le aiga.

“Sa sau i totonu o le fale se fafine e foliga o se tina, sa ia aumaia se ato na i ai ni meaai lelei ma ni mea mananaia e faaaoga e le aiga mafatia. Ina ua fesili atu i ai, sa matou iloa ai sa tofia o ia e le Aualofa a le uarota e vaavaaia ma auauna atu i le fafine ma’i i le po. Sa alu atu o ia e tapena ma vaai tamaiti laiti, ma vaai ua faataeele lelei ma fafaga ma faamomoe; e tapena le fale ma fai faalelei mea uma i le mea sili mo le fafine mafatia ma lona aiga. Sa matou iloa ai foi, o le a tofi atu se isi tamaitai lelei e sui i lenei tamaitai i le aso e sosoo ai; ma isi mea faapena mai lea aso i lea aso, sa maua ai e lenei aiga matitiva ma mafatia le tausiga e sili ona agalelei ma le gauai atu a uso o le Aualofa seia oo ina toe faafoisia le malosi, e toomaga i ai le sa gasegase mai ona mafatiaga.

“Sa matou aoaoina ai foi sa matua faatulagaina lelei ma pulea lelei lenei Aualofa, ma sa maua ai e i latou uma na mama’i i le pitonuu le tausiga faapena ma auaunaga mo lo latou faamafanafanaga ma le toomaga. E lei i ai lava se isi taimi muamua ua ou vaai ai i le manino o le faataitaiga o le taua ma le matagofie o lenei faalapotopotoga tele, nai lo le faataitaiga ua matou molimautinoina iinei, ma sa ou mafaufau ai, oka se alofa tunoa ua musuia ai e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita e faavae sea faalapotopotoga i le Ekalesia.”6

Faiaoga Asiasi o se Auaunaga Faaleagaga

E ui o faiaoga asiasi e masani lava ona vaaia manaoga faaletino o tagata taitoatasi ma aiga, ae e i ai foi so latou faamoemoega e maualuga atu. Sa aoao mai e Sister Eliza R. Snow, le peresitene aoao lona lua o le Aualofa: “Ou te manatu o le tofi o se faiaoga, o se tofi e maualuga ma paia. Ou te faamoemoe e le manatu uso, e na o le o e aisi mo e matitiva. Tou te mananao e faatumulia i le Agaga o le Atua, o le poto, lotomaulalo, ma le alofa, ne’i leai sa latou mea e foai mai ae o le a latou le meleina lo outou o atu.”

Sa faamoemoe Sister Snow o le a “vaaia e [uso] se eseesega i o latou fale” pe a mavae se asiasiga.7 Sa ia fautuaina faiaoga asiasi e sauniuni i latou lava faaleagaga ae latou te lei asia aiga, ina ia mafai ai ona latou iloa ma taulimaina manaoga faaleagaga faapea foi manaoga faaletino: “O se faiaoga … e tatau ona matuai tele ai le Agaga o le Alii, pe a ia ulufale atu i se fale e iloa ai po o le a le agaga la te feiloai iina. … Ole atu i le Atua ma le Agaga Paia ina ia maua [le Agaga] ina ia mafai ai ona e feiloai i lena agaga o loo i ai i lena fale … ona mafai lea ona e lagona e tautala atu i upu o le filemu ma le mafanafana, ma afai e te maua atu se uso o maalili, ia e aveina o ia i lou loto e faapei ona e opoina o se tamaitiiti i lou fatafata ma faamafanafana [ia te ia].”8

Ata
Sarah M. Kimball

Sarah M. Kimball

Sa faasoa mai e Sarah M. Kimball, o lē sa avea ma peresitene o le Aualofa a se uarota i le faaiuiuga o le 1860, se fautuaga faapena foi i uso o lana uarota: “O le tiute o faiaoga le asiasi atu i o latou [uso ua atofa atu i ai] taitasi i le masina, e fesili po o manuia ma fiafia tagata o le au paia. O lo latou tiute le talanoa atu i upu o le poto, faamafanafanaga ma le filemu.”9 Sa faamamafa mai e taitai o le Aualofa e faapea o faiaoga asiasi e “le gata ina aoina mai mea ae latou te aoao atu foi ma faalautele atu mataupu faavae o le talalelei.”10 I le 1916, sa talosaga aloaia ai faiaoga asiasi e talanoaina se autu faaletalalelei i masina taitasi, faapea foi le tuuina atu o le auaunaga i la le tino. I le 1923, sa folasia mai ai e le au peresitene aoao o le Aualofa i se tulaga laugatasia ia savali faalemasina e ao ina tuuina atu i faiaoga asiasi uma.

“O Le Fanaufouina o Faiaoga Asiasi” —“O Se Aafiaga Matagofie mo Tamaitai”

I le 1944, ua valu tausaga talu ona faatinoina le fuafuaga o le uelefea a le Ekalesia (tagai mataupu 5),sa amata ai e Sister Amy Brown Lyman, le peresitene aoao lona valu o le Aualofa, ona fesiligia le tiutetauave masani o faiaoga asiasi e aoina foai. Ina ua mae’a ona suesue i le mataupu, sa fautuaina loa e ia ma ona fesoasoani le Au Epikopo Pulefaamalumalu e faapea “o le mataupu i le aoina o tupe … e tatau ona faia e le Au Pulega Aoao o le Ekalesia le tonu ae le o le Aualofa.”

Sa aveina atu e Epikopo Pulefaamalumalu o LeGrand Richards le fautuaga i le Au Peresitene Sili. Na ia ta’ua mulimuli ane ua lagona e le Au Peresitene Sili ma le Au Epikopo ua “tatau ona fautuaina le Aualofa ia lē toe faaauauina e le Aualofa ona aoina mai tupe o foai alofa e faiaoga asiasi.”11

Sa faasoa mai e Sister Belle S. Spafford, o le sa avea ma fesoasoani lua ia Sister Lyman i lena taimi, se faamatalaga patino e uiga i lenei suiga i faiaoga asiasi:

“Na saunoa mai le Usoga, ‘E le toe aoina ni tupe o foai alofa e faiaoga asiasi o le Aualofa. O le a avea outou o se faalapotopotoga e auauna atu, ae le o se faalapotopotoga e faatupeina galuega alofa faaolatotoga.’

“… Ou te manatuaina lelei lo’u nofo ai i se tasi aso i se fonotaga ma sui auai o le au peresitene o le Aualofa ma le failautusi ma isi sui auai o le fono a le au faatonu, ina ua fai mai se tasi o uso, ‘Ua latou taina le logo faaiu o faiaoga asiasi. Afai ua le mafai ona latou o e ao mai mea mo e matitiva, o ai la o le a manao e alu i lea faitotoa ma lea faitotoa e tau lava ina asiasi?’ … Sa ou faapea atu, ‘Ou te le talitonu o se logo faai’u. Ou te talitonu o le toefaafouina o faiaoga asiasi. Ma ou te talitonu foi o le toatele o fafine sa mumusu e avea ma faiaoga asiasi, o le a fiafia nei e ō pe a latou o i ni asiasiga faaleuō e matau tulaga i aiga o loo i ai se tulaga manaomia, e aunoa ma le faia o se sailiiliga faaleuelefea lautele; ma o le a latou le tau manatu ai o loo latou aisi tupe. O le a latou iloa e ō e fausia le agaga o le aiga. Ma o le a avea ma se aafiaga matagofie mo tamaitai o loo manaomia. … Ou te le manatu mo sina minute faapea o le logo faaiu lenei o faiaoga asiasi.’

“E lei faaiuina ai. Mai lava i lena taimi, sa amata ai ona lauolaola le polokalama ma o tamaitai sa lei galulue muamua, ua talosaga mai e avea ma faiaoga asiasi.”12

Sa avea mulimuli ane Sister Spafford ma peresitene aoao lona iva o le Aualofa. Sa ia vaaia le le mafaitaulia o faataitaiga o mea lelei sa mafai e faiaoga asiasi ona aumaia i olaga o tuafafine uma o le Aualofa. Sa ia molimau mai:

“O nisi o galuega aupito matagofie o loo faia lea e o tatou faiaoga asiasi ma o tatou peresitene o le Aualofa, aua latou te o atu i le agaga o o latou valaauga ma o i latou o ni sui o le Aualofa. … O i latou o ni tina, ma ua i ai lo latou malamalama faaletagata soifua i isi tamaitai ma o latou faanoanoaga. O lea la e le tatau ai ona faatapulaaina lo tatou manatu faavae i le soifua manuia lautele i ē fiaaai po o e matitiva. Sa ta’u mai e le Faaola ia i tatou ia manatua ē matitiva i le agaga, e le sa’o? Pe le mama’i ea foi ē maumea e pei foi o e matitiva; pe le faigata foi ia i latou ona maua se tausi soifua? … O le mea lena e tatau i le Aualofa ona fai. E mafai ona ou faamatala atu lea tala ma lea tala i mea sa faia ai e faiaoga asiasi galuega tomai e faaitiitia ai faafitauli i se aiga, ona o le tofi o lo latou valaauga.”13

O Se Avanoa, o se Tiute, ma se Tautinoga: Faasoaina o le Vaaiga Mamao a Faiaoga Asiasi i le Lalolagi Atoa

Na tautino mai e Peresitene Henry B. Eyring, o se fesoasoani i le Au Peresitene Sili, e faapea o faiaoga asiasi o se vaega o le fuafuaga a le Alii e tuuina atu ai le fesoasoani mo tagata i le lalolagi atoa:

“Na pau le faiga e mafai ona tuuina atu ai le fesoasoani ma le faamafanafanaga i se ekalesia ua matua toatele naua i se lalolagi ua matuai eseese, o le auala atu lea i auauna taitoatasi e i tafatafa o tagata o loo manaomia. Na silafia e le Alii lena mea o tulai mai i le amataga o le Aualofa.

“Sa ia faatulagaina se mamanu. E talia e ni uso se toalua o le Aualofa lo la’ua tofiga e asiasi i se tasi, o se valaauga mai le Alii. Na moni lava lena mea mai le amataga. …

“E faatuatuaina i taimi uma uso o le Aualofa e leoleo mamoe perisitua i le lotoifale. E tofu epikopo ma peresitene o paranesi uma ma se peresitene o le Aualofa e faalagolago i ai. E i ai i lena peresitene ana faiaoga asiasi, o ē iloa faigata ma manaoga o uso taitoatasi. E mafai e le peresitene, e ala atu ia i latou, ona ia iloa loto o tagata taitoatasi ma aiga. E mafai ona ia taulimaina manaoga ma fesoasoani i epikopo i lona valaauga e tausia tagata taitoatasi ma aiga.”14

E pei ona matauina e Peresitene Eyring, ua fetaui lelei faiaoga asiasi i le faatupulaia o le Ekalesia i le lalolagi atoa. O lenei faiga o le tausiga, ua tofu ai tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma le avanoa e avea ai o se meafaigaluega i aao o le Alii.

Sa galulue ma le maelega uso o le Aualofa e amatalia faiaoga asiasi i le lalolagi atoa. Mo se faataitaiga, a o fou le Ekalesia i Pasila, o le toatele lava o paranesi sa lei i ai ni Aualofa po o le silafia e uiga i le faavaeina. Ona o le le masani o taitai perisitua i le lotoifale i le Aualofa, o lea na valaauina ai e William Grant Bangerter, o le peresitene o le misiona lona faletua o Geraldine Bangerter, e avea ma peresitene o le Aualofa i le misiona. Sa lē masani o ia i le atunuu; na te lei iloa foi le gagana, ae o loo failele foi i lana tama lona fitu. Ae ui o lea, sa amata ona ia galue faatasi ma fesoasoani ma se failautusi. O le fesoasoani mai o tamaitai faifeautalai sa avea ma faamatalaupu, na tonu ai i nei uso “o le mea muamua lava e manaomia ona latou faia o le aoao lea o tamaitai i le ala latou te asiasi atu ai le tasi i le isi, ma aoao e uiga i mea latou te manaomia. O lea na latou fai mai ai, ‘O le a matou aoao atu e uiga i faiaoga asiasi.’ …

“Sa tonu ia i latou e amata i se paranesi laitiiti [i] São Paulo i le vaega o falegaosimea o le aai, o tagata e nonofo ai iinei e tele lava ina matitiva. Sa vave auina atu e le au peresitene le upu i nai uso o lena paranesi ma faapea atu, ‘Faamolemole tatou feiloai i le po lea i le taimi lea i le fale ua matou totogiina.’”

Sa malaga atu Sister Bangerter ma se tasi o ona fesoasoani “i se aai e sefululua miliona tagata. Sa o atu i le paranesi, lea … sa i ai tamaitai e faalēamana’ia e toafitu.”

Ina ua uma ona amata le fono i se pese ma se tatalo, sa tulai se fesoasoani o Sister Bangerter e aoao atu e uiga i faiaoga asiasi. “Sa ia uuina se fasi pepa; sa matuai gatete lava o ia. Sa tu o ia i luga ma faitau lana savali. Na o le lima minute ae uma.

“Sa nofo o ia i lalo, ma sa latou faliu uma atu ia [Sister Bangerter], o lē na faapea atu, ‘Ou te le iloa faa-Potukale.’ Ae sa latou mananao ia te ia e avea ma o latou faiaoga. Sa leai se tasi na i ai i le potu e tautala i le gagana Peretania. Sa tu o ia i luga ma tautala atu i le gagana Potukale uma sa ia iloa. Na faaleo mai i se parakalafa e fa fuaiupu:

“‘Eu sei que Deus vive.’ Ou te iloa o loo soifua le Atua.

“‘Eu sei que Jesus é o Cristo.’ Ou te iloa o Iesu o le Keriso.

“‘Eu sei que esta é a igreja verdadeira.’ Ou te iloa o le ekalesia moni lenei.

“‘Em nome de Jesus Cristo, amém.’ I le suafa o Iesu Keriso, amene.

“O le fonotaga muamua lena a le Aualofa na faia i lena paranesi—o se tautalaga e lima minute e uiga i faiaoga asiasi mai se tuafafine e le’i i ai sona faiaoga asiasi muamua, e le’i vaai i se faiaoga asiasi, pe na avea ma se faiaoga asiasi, [sosoo ai] ma se molimau i le talalelei.

“… Mai lena vaega toalaiti ma isi e pei o i latou, ua ola mai ai se itutino ofoofogia, malolosi, ma tutumu i le faatuatua o tamaitai i le atunuu o Pasila. O i latou o ni taitai e talenia, e aoaoina lelei, e atamamai, ma ofoofogia, ma semanu e le avea lava ma tagata ua latou i ai nei, e aunoa ma le talalelei a Iesu Keriso ma lo latou faatuatua.”15

Ua avea faiaoga asiasi ma se auala mo tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi atoa e alolofa ai, faafailele, ma auauna atu ai—e “galulue e tusa ai ma na lagona tiga alofa na totoina e le Atua i o outou fatafata,” e pei ona aoao mai e Iosefa Samita.16

E tali atu faiaoga asiasi tuuto i le valaau mai perofeta o aso e gata ai, e tuuina atu le auaunaga faa-Keriso. Na aoao mai e Peresitene Spencer W. Kimball, o le Peresitene lona sefululua o le Ekalesia: “E silafia i tatou e le Atua, ma o loo ia vaavaaia i tatou. Ae masani lava ona ia faataunuu o tatou manaoga e ala mai i se isi tagata. O le mea lea, o se mea taua tele lo tatou feauaunaa’i o le tasi i le isi i le malo.”17 Na saunoa Peresitene Thomas S. Monson, le Peresitene lona sefuluono o le Ekalesia: “Ua vagaia i tatou e i latou o e manaomia lo tatou gauai atu i ai, o la tatou faamalosiauga, o la tatou lagolago, o la tatou faamafanafanaga, o lo tatou agalelei. … O i tatou o lima o le Alii i le lalolagi, ua i ai le tiutetauave e auauna atu ma siitia Ana fanau. O loo faalagolago mai o Ia ia i tatou taitoatasi.”18

Faiaoga Asiasi i Le Taimi Nei: O Se Taumafaiga Faifai Pea e Mulimuli ia Iesu Keriso

O loo faaauau pea le tala o faiaoga asiasi i olaga o tuafafine i soo se mea, a o faataunuuina e tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai a latou feagaiga e mulimuli ia Iesu Keriso. Na saunoa Peresitene Dieter F. Uchtdorf, o se fesoasoani i le Au Peresitene Sili: “E tuuina atu e outou na tuafafine ofoofogia galuega alofa i isi mo mafuaaga e sili mamao atu nai lo manaoga mo manuia faaletagata lava ia. O iina, ua outou faaaoao ai i le Faaola o lē, e ui lava o se tupu, ae na te lei sailia ni tulaga, e lei popole foi o Ia pe iloa mai o Ia e nisi. O Lona finagalo ia fesoasoani atu i isi. Sa faiaoga o Ia, faamalolo, talanoa, ma faafofoga atu i isi. Sa Ia silafia o le logologoā, e itiiti lava sona sao i faailoga vaaia o le manuia po o tulaga. Sa Ia aoao atu ma soifua ai i lenei aoaoga faavae: “O lē sili ia te outou e fai lea ma a outou auauna.’”19

I le gasologa o tausaga, ua aoaoina ai e tuafafine e faapea o faiaoga asiasi e manaomia ai le tautino atu, tuuto, ma le ositaulaga. Ua latou aoaoina e latou te manaomia le Agaga e taitaiina ai a latou asiasiga. Ua latou vaai i le mana e maua mai i le aoao atu o le upumoni ma le tuuina atu o molimau, tuuina atu ma le alofa o le fesoasoani faaletino ma le naunautai e faanoanoa faatasi, faamafanafana, ma fesoasoani e tauave avega a o latou uso.

Tautinoga, Tuuto, ma le Ositaulaga

Sa faamamafaina e Peresitene Kimball e faapea, e manaomia e faiaoga asiasi le tautinoga ma le tuuto atoatoa. Na ia saunoa: “O o outou tiute i le tele o itu e tatau ona faapei o tiute o faiaoga [o aiga], lea pe a faapuupuu o le ‘vaavaaia e le aunoa o le ekalesia’—e le na o le luasefulu minute i le masina ae o taimi uma—‘ma mafuta ma faamalolosia i latou’—e le o se tu’itu’i i le faitotoa, ae ia mafuta i ai, ma siitia i latou, ma faamalolosia i latou, ma tuu i ai le faatuatuaga, ma puipuia i latou—‘ma vaai ia leai se amioleaga, … leai se loto maaa, … leai se fe’aina’i, ia leai foi se taufaaleaga.’”20 Na silafia e Peresitene Kimball lena ituaiga o tuuto i lona faletua, o Camilla, ma o lana saunoaga lea e uiga i ana taumafaiga o se faiaoga asiasi: “Sa ou taumafai ia lē taofia se naunauga mo se upu po o se galuega agalelei.”21

O faiaoga asiasi o se tofiga e faifai pea; e le mafai lava ona mae’a atoatoa. E tele taimi e manaomia ai faiaoga asiasi e ositaulaga ma tula’i a’e mai le lotovaivai. E moni lava lenei mea pe a foliga mai e le o iloa po o fea o agai i ai a latou taumafaiga, e pei o le tala ia Cathie Humphrey:

“Ina ua faatoa valaauina a’u e avea ma faiaoga asiasi, sa tofi a’u i se tamaitai talavou e le sau lava o ia i le lotu. … Ma sa ou alu ma le faamaoni i masina taitasi ma tu’itu’i i lona faitotoa. Na te tatala mai le faitotoa pito i totonu ae faamau le faitotoa valavala. … E leai sana tala. E na o le tutu ai lava iina. Ou te tilotilo atu i ai ma le matafiafia ma fai atu, ‘Talofa, o a’u o Cathie, o lou faiaoga asiasi.’ A leai sana tala, ona ou fai atu lea, ‘Ia, o le tatou lesona i le asō e faatatau i le …’ ma ou taumafai faapuupuu e fai atu se mea e faagaeetia ma faaleuō. A uma, ona ia faapea mai lea, ‘Faafetai,’ ma tapuni le faitotoa.

“Sa ou le fiafia e alu iina. … Peitai, sa ou alu aua sa ou manao ou te usitai. Ina ua mavae pe tusa o le fitu i le valu masina o lena mea, sa ou maua se telefoni mai le epikopo.

“’Cathie,’ na ia fai mai ai, ‘o le tamaitai talavou lea e te faiaoga asiasi ai, faatoa fanau sana pepe ae sa na o ni nai aso na ola ai. O le a faia e ia ma lona toalua se sauniga i le tuugamau, ma o lea sa talosaga mai pe mafai ona e alu atu lua te faatasi ma ia. Fai mai e na o oe lava lana uo.’ Sa ou alu i le fanuatanu. Sa i ai le tamaitai talavou, o lona toalua, o le epikopo ma a’u i le tuugamau. Na pau lena.

“Sa na o le taitasi i le masina sa ou vaai ai ia te ia mo na o ni nai minute i se taimi. Sa le mafai ona ou iloa atu i le faitotoa valavala, o la sa maitaga, ae ui lava i a’u asiasiga faalē’a’u’a’u ae tumu i le faamoemoe, sa faamanuiaina ai i ma’ua uma.”22

Sailia o le Taitaiga Faaleagaga

O lea taimi ma lea taimi, sa sailia ai e faiaoga asiasi faamaoni ma mauaina le taitaiga faaleagaga. Sa faamatala e se uso o le Aualofa i Pasila se taimi na ia maua ai le fesoasoani a le Alii:

“E le mafai ona ou faafesoota’ia uso i se telefoni. E leai ni a matou telefoni. O lea sa ou alu ifo ai i o’u tulivae i le tatalo e fia iloa po o ai uso o loo manaomia a’u i lena vaiaso. E le’i misi lava. [Mo se faataitaiga], sa i ai se tamaitai talavou pele i la matou uarota sa leai ni lavalava mo lana pepe fou. Ou te le iloa po o afea e fanau ai ae sa ou iloa ua latalata. Sa ou faapotopotoina ni uso ma sa matou faia ni lavalava mo lana pepe. Matou te lei mananao na te aumaia lena pepe i le fale e afifi mai i ni nusipepa. Sa le mafai ona matou fetelefonia’i ma o lea sa ou tatalo ai, ma sa ou iloa ai le taimi e tatau ai ona ou alu i le falemai ma lenei faaoloaga [o ofu pepe]. Ou te taunuu atu i le falemai, faatoa fanau lava lana pepe ma sa mafai ona ou tuuina atu ia te ia o lavalava mai uso o le Aualofa.”23

Talu ai e eseese uma lava tulaga o tuafafine taitasi, e manaomia e faiaoga asiasi se taitaiga patino mai le Agaga Paia ina ia mafai ai ona latou iloa le ala sili e fesoasoani ai le tasi i le isi. Sa mauaina lena taitaiga e Florence Chukwurah o Nigeria ina ua “tofia o ia e fai ma faiaoga asiasi o se uso sa feagai ma faigata i lana faaipoipoga faapea lona aiga, ma sa mafai ai ona la feiloai i le maketi mo se asiasiga. Ina ua mae’a ona faalogologo atu ma matauina luitau o lenei uso, sa fesili Sister Chukwurah i lona toalua mo se faamanuiaga faaleperisitua, ina ia iloa ai e ia le ala e fesoasoani ai i lenei uso mafatia. Ina ua mae’a le faamanuiaga, sa uunaia o ia e talanoa atu i lenei uso e uiga i le taua o le sefuluai. ‘Sa ia ta’u mai ia te au ma le tagi, na te le’i totogia ana sefuluai ona sa le lava ana tupe e maua,’ sa manatua ai e Sister Chukwurah. ‘Sa ou fautuaina ma ma talanoaina le Malaki 3:10 ma sa ma faia i lo’u fale ina ia mafai ai ona ma malolo lelei ma tau ai o ma’ua i le talanoaga. Sa malie mai o ia. Ina ua mae’a le ma talanoaga, sa ou faamalosiau atu ia te ia e faaaoga lona faatuatua ma totogi ana sefuluai ia le itiiti ifo i le ono masina. Sa ou tuuina atu ia te ia la’u molimau e ala i le Agaga.’

“… I ni nai masina talu mai lenei feiloaiga, sa matuai suia tulaga o lenei uso. Sa maua e lana tama teine se sikolasipi e faamae’a ai lana aoga maualuga, sa galulue lona toalua ma le epikopo ina ia toaga ma talia se valaauga, sa galulue faatasi le tane ma lana ava e faaleleia lo latou tulaga tautupe ma la la’ua sootaga, ma na i’u ina avea i la’ua ma musumusuga mo isi.”24

Aoao Atu Upumoni ma Tuuina atu Molimau

Sa aoao mai e Peresitene Kimball e faapea a faasoa atu e faiaoga asiasi le talalelei ma a latou molimau, e mafai ona latou fesoasoani i o latou uso e mulimuli i le Faaola:

“Se avanoa ina a mamalu mo tuafafine e toalua e ulu atu ai i se fale. …

“E le mafai ona i ai se malosiaga i lenei polokalama e pei ona ou vaai atu i ai. O se mataupu o le faamalosiauga ma le alofa. E maofa i le toatele o tagata e mafai ona tatou faaliliu maia i le alofa ma musuia i le alofa. E tatau ona tatou ‘lapata’i, folafola, apoapoai, aoao ma valaau atu … ia o mai ia Keriso’ (MFF 20:59), e pei ona fetalai mai o le Alii i ana faaaliga. …

“Aua ne’i faamalieina i tatou i le na ona asiasi, ma fai ni faauooga; ioe, e i ai le nofoaga o lena mea. … Faauooga, ioe, e taua, ae pe le sili ea le aoao atu o se tagata i mataupu faavae o le faavavau o le olaga ma le faaolataga nai lo le na o le faia o se faigauo? …

“O lau molimau o se auala maoae. … E te le tau tuuina atu lau molimau i taimi uma i se faiga aloa’ia; e tele naua auala e fai ai. …

“… O faiaoga asiasi … e tatau ona tulaga ese i le malosi, ma le vaaiga mamao, ma le faaeteete—ma le molimau.”25

Sa faaalia e se tina talavou lona lotofaafetai mo faiaoga asiasi sa fesoasoani atu ia te ia e toe foi mai ai e ola i le talalelei:

“Ou te faafetai e oo mai i lenei aso mo o’u faiaoga asiasi, aua sa alolofa ia te au ma la te le’i faamasinoina a’u. Sa o la’ua faia moni lava a’u ia ou lagona e faapei ou te taua moni lava, ma sa i ai lava se avanoa mo au i le Ekalesia.

“La te o mai i lo’u fale ma matou nofonofo ai ma talatalanoa … , ona la tuua lea o se savali mo a’u i masina taitasi.

“A o mai i la’ua i masina taitasi, ou te lagonaina lava e pei e taua moni lava a’u, ma sa pei e popole moni lava i la’ua mo a’u ma sa pei sa alolofa moni foi i la’ua ia te au ma talisapaia au.

O a la’ua asiasiga ma le o mai e vaai i matou, sa tonu ai ia te au ua oo mai le taimi ou te toe foi ai i le lotu. Ou te masalo sa ou matuai le iloa moni lava pe faapefea ona toe foi mai, ma o lo la’ua o mai ma aapa mai ia te au, sa la saunia ai se ala e mafai ai ona ou toe foi mai.

“E tatau ona tatou iloa e alofa le Alii ia i tatou tusa lava po o ai i tatou, ma sa fesoasoani o’u faiaoga asiasi ou te vaai ai o le mea tonu lenei.

“O lenei ua mae’a ona faamauina i ma’ua ma lo’u toalua i le malumalu.”26

O faiaoga asiasi o se auala lea e aumaia ai le talalelei a Iesu Keriso i olaga o tuafafine ma o latou aiga. Sa tautino mai e Sister Mary Ellen Smoot, o le peresitene aoao lona sefulutolu o le Aualofa: “O lo’u faanaunauga o le talosagaina lea o o tatou uso ina ia soia le popole e valaau i se telefoni po o se asiasiga faalekuata pe faalemasina, ma pe aoga lena mea, ae ia taulai atu i le faafaileleina o agaga mu’amu’a. O lo tatou tiutetauave o le vaai lea o musaesae pea le malamalama o le talalelei. O lo tatou tiute o le sailia lea o mamoe ua leiloloa ma fesoasoani ia latou lagonaina le alofa o lo tatou Faaola.”27

Na aoao mai e Peresitene Kimball:

“E toatele tuafafine o loo ola i mea masaesae—masaesae faaleagaga. Ua ia i latou le aia tatau mo ofutalaloa matagofie, ofutalaloa faaleagaga. … O lo outou avanoa lenei e o atu ai i aiga ma suia na mea masaesae i ni ofutalaloa. …

“… Tou te o e laveai mai agaga, a o ai foi na te mafai ona faitauina le toatele o tagata malolosi lelei i le Ekalesia i le taimi nei, ua malolosi ona sa outou i ai i o latou fale ma avatu ai ia i latou se vaaiga fou, se faaaliga fou. Sa outou tosoina i tua pupuni. Sa outou faalauteleina o latou tafailagi. …

“Tou te iloa, e le gata ina outou laveaiina nei tuafafine, ae atonu foi o o latou taitoalua ma o latou aiga.”28

Tuuina Atu o le Fesoasoani Faaletino ma le Alofa

O le alofa mama o le pogai lea o le auaunaga faaletino ma le tausiga e tuuina atu e faiaoga asiasi. E tele taimi e i ai ni manaoga faaletino o se tuafafine ma lona aiga e faigata pe le mafai foi ona latou taulimaina na o i latou. Atonu e tupu lenei mea pe a fanau mai se pepe pe ma’i foi pe maliu se tagata o le aiga. E faapei o tuafafine i uluai taimi o le Aualofa i Navu ma le alasopo i sisifo i le Vanu o Sate Leki, o faiaoga asiasi i na ona po sa tele lava o tagata muamua ia e fesoasoani atu. Sa saunoa Sister Silvia H. Allred, o se fesoasoani o le au peresitene aoao o le Aualofa:

“Ou te maofa lava a o ou molimauina galuega e le mafaitaulia o le alofa mama e faatinoina i aso taitasi e faiaoga asiasi i le lalolagi atoa, o ē auauna atu ma le le manatu faapito i manaoga o uso taitoatasi ma o latou aiga. Ou te fai atu i nei faiaoga asiasi faamaoni, ‘O na faatinoga laiti o le alofa mama, ua outou mulimuli ai ma galulue o ni meafaigaluega i Ona aao a o outou fesoasoani atu, tausia, sii a’e, faamafanafana, faalogo atu, faamalosiau, faafailele, aoao, ma faamalolosia uso i lalo o la outou tausiga.’ Se’i ou faasoa atu lava ni nai faataitaiga pupuu [se lua] o lena auaunaga.

Sa mafatia Rosa i le ma’i suka tuga ma isi ma’i. Sa auai o ia i le Ekalesia i ni nai tausaga ua mavae. O ia o se tina mautoatasi ma sana tama tama talavou. E taofia soo i le falemai mo ni nai aso. E le gata ina ave o ia e ona faiaoga asiasi i le falemai, ae la te asiasi atu foi ia te ia ma faamafanafana ia te ia i le falemai ma la te vaaia foi lana tama i le fale ma le aoga. E avea ona faiaoga asiasi ma ana uo ma ona aiga.

“Ina ua mavae ni nai asiasiga i se uso patino, sa iloa e Kathy e le iloa e lenei uso ona faitautusi ae sa manao o ia e aoao. Sa ofo atu Kathy e fesoasoani ia te ia e ui lava sa ia iloa e manaomia se taimi umi, onosai, ma le faia pea lava pea.”29

Faanoanoa ma i Latou O ē Faanoanoa, Faamafanafana, ma Fesoasoani e Tauave Avega

Sa aoao mai e Sister Elaine L. Jack, le peresitene aoao lona sefululua o le Aualofa: “O faiaoga asiasi tatou te aapa atu ai o le tasi i le isi. E tele ina tautala ia lima i mea e le mafai ona faaleo. O se opo mafanafana e tele mea e avatu ai. O se talitalie faatasi e tuufaatasia ai i tatou. O sina taimi e fefaasoaa’i ai, e faafouina ai o tatou agaga. E le mafai ona tatou siitia i taimi uma le avega a se tasi o mafatia, ae e mafai ona tatou siitia o ia ina ia mafai ai foi ona ia tauaveina.”30

Sa i ai se tuafafine sa oti talu ai nei lona toalua, sa maua lona lotofaafetai mo faiaoga asiasi o ē sa faanoanoa faatasi ma ia ma faamafanafanaina o ia. Sa ia tusia: “Sa ou matua manaomia lava se tasi e mafai ona ou aapa atu i ai; se tasi e mafai ona faalogo mai ia te au. … Ma sa la’ua faalogo mai. Sa la faamafanafanaina a’u. Sa la fetagisi ma a’u. Ma sa la opoina a’u. … [ma] sa la fesoasoani mai e aveesea ai lo’u lē fiafia ma le faavauvau i na uluai masina o le tuulafoaiina.”31

Sa aotele e se tasi tamaitai ona lagona, ina ua avea o ia ma se tasi na tuu atu i ai le alofa moni a’ia’i mai se faiaoga asiasi: “Sa ou iloa sa sili atu a’u nai lo le na o se fuainumera i tusi faamaumau na te asia. Sa ou iloaina sa popole o ia mo au.”32

Auala e Faamanuiaina ai e Faiaoga Asiasi le Tagata o Loo Avea ma Faiaoga Asiasi

A auauna atu tuafafine i isi o ni faiaoga asiasi, latou te mauaina foi e i latou lava faamanuiaga. Sa aoao mai e Sister Barbara W. Winder, le peresitene aoao lona sefulutasi o le Aualofa: “E taua i uso taitoatasi e asia e faiaoga asiasi—ia faaalia se lagona e manaomia o ia, ma o loo i ai se tasi o loo alofa ma mafaufau ia te ia. Ae e faapena foi ona taua le auala e mafai ai e le faiaoga asiasi ona tuputupu a’e i le alofa moni. O le tofia o o tatou tamaitai e avea ma faiaoga asiasi, tatou te avatu ai ia te i latou le avanoa e atiina ae ai le alofa mama o Keriso, lea e mafai ona avea ma faamanuiaga silisili i o latou olaga.”33

Sa faamatala e se tasi tuafafine ia faamanuiaga sa liligi atu ia te ia a o ia auauna atu i ona uso:

E lei leva ona ma faaipoipo, ae o ma siitia atu ma lo’u toalua i New Jersey. Ona o lo’u toalua o lona tausaga muamua lea sa a’oga ai faafomai, sa seāseā foi mai a o lei taina le 11:30 i le po. … Sa lei vave maua ni a’u uo. Sa le’i lelei ma faigata mo a’u lo ma siitia mai.

“Sa talosagaina au e le epikopo o la’u uarota fou ou te taiulu i se polokalama mo tagata e faa-Sipaniolo o le matou uarota. O lona uiga, e faamatalaupu i sauniga faamanatuga, faiaoga i le vasega o mataupu o le talalelei, ma vaaia le Aualofa. E ese mai tagatanuu e faa-Sipaniolo, sa na o a’u le fafine i le uarota sa lelei le tautala faa-Sipaniolo.

“E faaopoopo i o’u tiutetauave, sa tuu mai ia te au e le peresitene o le Aualofa se lisi o faiaoga asiasi o uso e toa 12, e nonofo i se vaega o le taulaga e toatele tagata e tautatala faa-Sipaniolo. Ou te fai atu ou te lei naunau i lo’u tofiga fou. Sa ou pisi i isi o’u valaauga, ma sa ou popole ne’i ou leiloa pe faapefea ona aapa atu. … Peitai sa ou faatulagaina ni taimi mo asiasiga faaleaiga, ma e lei umi ae ou nofo i le potu malolo o le au Dumez.

“ ‘O oe o lo’u faiaoga asiasi?’ sa fesili ai Sister Dumez a o ulufale mai i le potu. ‘Susu maia ma tala maia o aao. Ua lua tausaga e lei i ai ni o’u faiaoga asiasi.’ Sa faalogologo ma le toto’a o ia i le savali, sa ma talatalanoa, ma sa ia faafetai ma saga faafetai mai ia te au i lo’u alu atu.

“Ae ou te lei tuua, sa ia faapotopoto faatasi mai lana fanau e toalima e usu le ‘O Au o se Atalii o le Atua’ i le faa-Sipaniolo. Sa ia fusia a’u ma oomi lo’u lima. …

“Na sologa lelei asiasiga uma i lena uluai taimi nai lo le mea sa ou mafaufauina. O masina uma na sosoo ai, a o taliaina ma le agalelei a’u e uso i o latou fale, sa amata ona ou sagisagi fiafia atu i a’u asiasiga. Peitai, ou te lei saunia mo tala o mala ma puapuaga sa ou faalogo i ai, a o faasolo ina ou iloa lelei nei tagata matagofie. Sa tonu ia te au ou te taumafai ia atili tausaafia lo’u olaga mo nei uso ma o latou aiga, o le toatele o i latou sa tauivi i mea tautupe. Sa amata ona ou aveina ni kuka manogi pe a ou asiasi. Sa ou aveina aiga i a matou tafaoga. Sa ou aveina i latou e vaai fomai ma faleoloa.

“Sa vave ona galo ia te au lo’u tuuatoatasi a o ou auauna atu i isi. O uso sa ou manatu muamua e ese a latou mai ia te au, ua vave ona avea ma a’u uo pele. O i latou o ni uo lotonuu, mausali ma sa lotofaafetai e oo lava i nai mea iti sa ou faia mo i latou. Sa latou pulunaunau mai foi i o’u manaoga: E masani ona ou mauaina ni telefoni ma ni meaalofa mai le loto. Sa kolosēina e se tasi uso se ufiufi o la’u laulau. Sa fatuina e se tasi se solo mo lo’u aso fanau.

“Ae, ina ua mavae ni nai masina i o’u valaauga, sa ou le fiafia i lo’u le mafaia lea ona faia le olaga ia atili saogalemu ma sili atu ona sologa lelei mo a’u uo. …

“I se tasi po sa ou lagona faapitoa ai lava le lotovaivai. Sa ou tootuli e tatalo, ma aioi atu i le Alii e faasino mai ia te au le itu ou te agai i ai. Sa uunaia au e finagalo le Alii ou te fesoasoani i uso nei ia faalagolago le tagata ia te ia lava ma auauna atu le tasi i le isi. Ou te fai atu, sa ou faaletonu faapea o tagata o loo tauaveina na ituaiga o avega mamafa, e manaomia le malosi e sii a’e ai e le tasi le isi, ae sa ou iloaina e tatau ona ou mulimuli i le uunaiga.

“Sa amata ona ou toe faatulagaina le polokalama a faiaoga asiasi i le Aualofa faa-Sipaniolo. Sa ofo mai se tasi o a’u uo faatuatua o Sister Moreira, e na te asia na o ia uso e toaono. O la’u uluai tali lava o le tetee lea i ai, ‘E le mafai ona e taulimaina lena itu e aunoa ma se taavale. E mamao tele mo le savali.’ Peitai o lena taimi na ou manatua ai le uunaiga na ou maua, e tuu i uso e auauna atu le tasi i le isi. Sa ou tuuina uso uma na e toaono i le lisi fou a Sister Moreira na te asia.

“Ina ua toe foi mai o ia mai lana asiasiga sa tulitamoe, sa valaau mai Sister Moreira ia te au, ua faatumulia i le Agaga. … Ua tiga ona vae, ae sa faamāmāina e le Alii lana galuega ma lona loto.

“Ina ua mavae nai nisi asiasiga, sa maua mai e Sister Moreira se isi uso la te savavali faatasi ma ia i lea itu. …

“O le taimi lava na amata ai ona ou vaavaai, sa ou mauaina ituaiga auala eseese e fesoasoani ai i nei uso ia latou fesoasoani ia i latou lava ma le tasi i le isi. …

“E oo ane i le taimi sa mafai ai ona ou vaaia ua amata ona tuputupu a’e le faaleagaga tele i tagata o la’u uarota, sa ou mauaina se faaaliga o le a ma siitia ese ma lo’u toalua. … Sa ou le manao e mafaufau i le tuua o a’u uo ofoofogia. Sa ou naunau e galulue pea ma i latou—ua tele naua mea ua matou fefaasoaai ai. Peitai, o le mea sili ua ou vaai ua agai i luma le galuega o le talalelei i o latou olaga, ma sa taufai vaavaai e le tasi le isi. O a’u, o lē sa aga atu ma le musuā e galue i le galuega, a ua toe foi ua matua faatumulia i fusi saito.”34

Ata
Peresitene Lorenzo Snow

Lorenzo Snow

Sa aoao mai e Peresitene Lorenzo Snow, le Peresitene lona lima o le Ekalesia, e faapea o tuafafine o le Aualofa latou te faaa’oa’o maia le tapuaiga mama a’ia’i. Na ia saunoa: “Fai mai le Aposetolo o Iakopo, ‘o lenei le amioatua e lelei ma le faamaoni i luma o le Atua … o le tauasiasi atu i e matua oti ma fafine ua oti a latou tane i o latou tiga, ia leoleo foi o ia ia te ia, ina nei pisia mai o ia i le lalolagi.’ O le taliaina e moni lena mea, ua matua faaa’oa’o mai ai e sui auai o le Aualofa i o latou olaga le tapuaiga mama a’ia’i ma le le pona; aua ua latou auauna atu ia i latou e puapuagatia, ua latou opoina i o latou lima o le alofa i latou ua matuaoti ma fafine ua oti a latou tane, ma ua latou tausisia i latou lava ia le pisia mai le lalolagi. E mafai ona ou molimau atu e leai ni tamaitai ua sili atu ona mama ma sili atu ona matata’u i le Atua i le lalolagi, nai lo ē o i ai i vasega o le Aualofa.”35

O tuafafine mama a’ia’i ma matata’u i le Atua i vasega o le Aualofa, ua latou vaavaaia ma fefaamalosia’i o le tasi i le isi mai le amataga o aso i Navu seia oo mai i le taimi nei, e ala i faiaoga asiasi alolofa ma le musuia. O se galuega e faasoa atu e le tasi i le isi, o le loto foi i le loto.

Mataupu 7

  1. Eliza R. Snow, “Maeu le Poto ma le Alofa,” Viiga, nu. 109.

  2. Tagai Luka 15:3–7.

  3. Tagai 3 Nifae 11:13–17; 17:5–25.

  4. Julie B. Beck, “O Le Aualofa: O Se Galuega Paia,” Liahona, Nov. 2009, 110.

  5. Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, July 28, 1843, Church History Library, 101.

  6. Joseph F. Smith, “Address of President Joseph F. Smith,” Woman’s Exponent, May 1903, 93; tagai foi Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita (1998), 188–89.

  7. Eliza R. Snow, i le Relief Society Minutes, Sixth Ward, Salt Lake Stake, Aug. 16, 1868, Church History Library, 16; ua faalaugatasia le sipelaga ma mataitusi tetele.

  8. Eliza R. Snow, i le Mt. Pleasant North Ward Relief Society Minutes, Aug. 7, 1880, Church History Library, 56; ua faalaugatasia mataitusi tetele.

  9. Sarah M. Kimball, i le 15th Ward Relief Society Minutes, 1868–1873, Church History Library; ua faalaugatasia faailoga.

  10. Jane Richards, i le “R. S. Reports,” Woman’s Exponent, Sept. 1907, 24.

  11. Minutes of General Board of Relief Society, Apr. 19, 1944, Church History Library, 39–40.

  12. Belle S. Spafford, interview by Jill Mulvay [Derr], Dec. 1, 1975, transcript, Church History Library.

  13. Belle S. Spafford, interview by Jill Mulvay [Derr], Dec. 8, 1975, transcript, Church History Library.

  14. Henry B. Eyring, “O Le Talatuu Mausali o le Aualofa,” Liahona, Nov. 2009, 121–25.

  15. Julie B. Beck, “‘Strengthen Thy Stakes’: Strong and Immovable in Faith,” in Awake, Arise, and Come unto Christ: Talks from the 2008 BYU Women’s Conference (Deseret Book, 2009), 86–87; toe faafou le faaliliuga faa-Potukale.

  16. Joseph Smith, i le Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, Apr. 28, 1842, 38.

  17. Spencer W. Kimball, “Small Acts of Service,” Ensign, Dec. 1974, 5.

  18. Thomas S. Monson, i le Conference Report, Oct. 2009, 84; po o le Liahona, Nov. 2009, 84.

  19. Dieter F. Uchtdorf, “O Le Fiafia, O Lo Outou Talatuu,” Liahona, Nov. 2008, 117–20.

  20. Spencer W. Kimball, “O Se Faaaliga Vaaia e Uiga i Asiasiga i Aiga,” Liahona, Tesema 1978, 2; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:53–54.

  21. Camilla Kimball, i le Caroline Eyring Miner and Edward L. Kimball, Camilla: A Biography of Camilla Eyring Kimball (1980), 175.

  22. Cathie Humphrey, i le “Lima Malolosi ma Loto Alolofa,” Liahona, Tes. 2004, 26–30.

  23. Sii mai e Mary Ellen Smoot, i le faatalanoaga e Julie B. Beck, May 20, 2009, transcript, Church History Library.

  24. “Lima Malolosi ma Loto Alolofa,” 30.

  25. Spencer W. Kimball, ”O Se Faaaliga Vaaia e Uiga i Asiasiga i Aiga,” 2–7.

  26. I le Virginia U. Jensen, “Ripples,” Ensign, Nov. 2000, 94.

  27. Mary Ellen Smoot, i le Conference Report, Oct. 1997, 13–14; po o le Liahona, Ian. 1998, 14.

  28. Spencer W. Kimball, “O Se Faaaliga Vaaia e Uiga i Asiasiga i Aiga,” 30.

  29. Silvia H. Allred, “E Le Uma le Alofa,” Liahona, Nov. 2011, 115–16.

  30. Elaine L. Jack, i le Jaclyn W. Sorensen, “Visiting Teaching—Giving Selfless Service in a Loving Sisterhood,” Church News, Mar. 7, 1992, 5.

  31. Vivien D. Olson, “The Visiting Teacher Who Made a Difference,” Church News, May 15, 1982, 2.

  32. Hope Kanell Vernon, “The Visiting Teacher Who Made a Difference,” Church News, June 12, 1982, 2.

  33. Barbara W. Winder, “Striving Together: A Conversation with the Relief Society General Presidency,” Ensign, Mar. 1985, 12.

  34. Robyn Romney Evans, “In the Vineyard,” Ensign, Mar. 2004, 21–23.

  35. Lorenzo Snow, i le “Prest. Snow to Relief Societies,” Deseret Evening News, July 9, 1901, 1; sii mai le Iakopo 1:27.

E ala i Ana faataitaiga, sa aoao mai ai i tatou e le Faaola i le auala e vaavaaia ai ma fefaamalosia’i ai e le tasi le isi.

Sa aoina e komiti asiasi ia foai e fesoasoani ai i manaoga i le lotoifale.

Sa taumafai i taimi uma ia faiaoga asiasi e taulima manaoga faaleagaga ma faaletino o ē latou te asia.

O faiaoga asiasi i Aferika tutotonu o loo malaga e asia o latou uso

O Sister Geraldine Bangerter, tauagavale i le pito i lalo, ma uso mai Pasila sa fesoasoani e faavae le Aualofa i lo latou atunuu

O le tuuina atu o le auaunaga alofa, e mulimuli ai uso o le Aualofa i le faataitaiga a Iesu Keriso.

O faiaoga asiasi ma i latou e latou te auauna i ai, e mafai ona faamalolosia ma siitia e le tasi le isi.

A o faasoa e faiaoga asiasi upumoni ma tuuina atu molimau, latou te fesoasoani i isi e mulimuli i le Faaola.

E mafai e faiaoga asiasi ona maua le taitaiga mai le Agaga Paia pe a latou tatalo mo se fesoasoani.

O faiaoga asiasi tuuto latou te ola i le “tapuaiga mama a’ia’i” (Iakopo 1:27).

O faiaoga asiasi, e iloa ai e uso o le Aualofa e i ai a latou uo e popole mo i latou.

O faiaoga asiasi, e mafai ai e uso o le Aualofa ona maua le olioli i le auauna atu o le tasi i le isi.

“Pe a i ai outou i le galuega a o outou uso ua na ona i ai outou i le galuega a le Atua” (Mosaea 2:17).