Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
1–7 Siulai. Ngāue 1–5: ‘Ko ʻEku Kau Fakamoʻoni ʻa Kimoutolu’


“1–7 Siulai. Ngāue 1–5: ‘Ko ʻEku Kau Fakamoʻoni ʻa Kimoutolu’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻoú 2019 (2019)

“1–7 Siulai. Ngāue 1–5,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2019

ʻĪmisi
Ko e ʻaho ʻo e Penitekosí

ʻAho ʻo e Penitekosí, tā fakatātaaʻi ʻe Sidney King

1–7 Siulai

Ngāue 1–5

“Ko ʻEku Kau Fakamoʻoni ʻa Kimoutolu”

Kapau te ke lau ʻa e Ngāue 1–5 pea fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālié, te ke maʻu ha ueʻi fakalaumālie fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻi he ngaahi vahé ʻe tokoni ki he kau mēmipa hoʻo kalasí ke nau toe falala ange ki he Laumālie Māʻoniʻoní pea hoko ko ha kau fakamoʻoni faivelenga ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Lekooti ʻa e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

ʻOku lahi ha ngaahi potufolofola mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻuhingamālie ʻi he Ngāue 1–5. Ko e founga lelei ʻe taha ke ʻilo ai pe ko fē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga taha ki he kau mēmipa ʻi hoʻo kalasí ko hono tuku ke nau talaatu pe ko e hā naʻe makehe kiate kinautolu ʻi heʻenau akó. Te ke fakaafea fēfeeʻi ʻa e faʻahinga vahevahe pehení? ʻE lava ke faingofua ia hangē ko hano tuku ange ha ngaahi miniti siʻi ke nau kumi mo vahevahe ha veesi mei he Ngāue 1–5 ne nau ongoʻi ai ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ʻoku folofola ange kiate kinautolu.

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Ngāue 1:1–8; 2:37–39; 4:1–16, 31–33

ʻOku tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

  • ʻE lava ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e laukonga fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia ʻa e kau ʻAposetoló ke nau ʻiloʻi e founga ʻe lava ke nau maʻu ai ha mālohi mo ha fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi honau ngaahi uiuiʻi faka-Siasí. Ko e founga ʻe taha ke toe vakaiʻi ai ʻa e ngaahi aʻusia ʻi he Ngāue 1–5 ko hono hiki ʻi he palakipoé ʻE lava ke tokoni mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoku uiuiʻí ʻaki: pea fakaafeʻi leva ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fekumi ʻi he Ngāue 1:1–8; 2:36–39; mo e 4:1–16, 31–33, ʻo kumi ʻa e ngaahi founga ke fakaʻosi ʻaki ʻa e sētesí. Ko e hā naʻe fie maʻu ai ʻe he kau ʻAposetoló ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • ʻE lava ke mou kumi fakakalasi ʻa e founga ʻoku tataki ai ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻi hotau kuongá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Ke fai ʻeni, ʻe lava ke ke tomuʻa fetuʻutaki ki ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí pea kole ange ke nau toe vakaiʻi ʻa e ngaahi talanoa ʻi he Ngāue 1:1–8; 2:37–39; 4:1–16, 31–33 pea ʻomi mateuteu ke vahevahe ha ngaahi aʻusia fakataautaha ʻoku faitatau mo e ngaahi aʻusia ʻa e kau ʻAposetoló. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke nau vahevahe fekauʻaki mo ha taimi naʻe tokonia ai kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻoniʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pe tali ha fehuʻi ʻa ha taha. Ko e hā kuo nau fai ke fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ngāue 1:15–26

ʻOku uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he fakahā.

  • ʻE ala tokoni ke ʻilo ʻe he kalasí naʻe ui ʻa e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he kuonga muʻá ʻi he fakahā, ʻo hangē pē ko e ʻaho ní. ʻE lava ke ke fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ke kumi ai ʻe ha pisinisi ha fetongi ki ha tuʻunga pule, ʻo hangē ko e puipuituʻa fakaakó, taukeí, mo e alā meʻa peheé. Kole ange ke nau fakafaikehekeheʻi ʻeni mo e founga naʻe uiuiʻi ai ʻa e ʻAposetolo ko Mataiasí ʻi he Ngāue 1:15–26 (vakai foki, 1 Samuela 16:1–13). ʻE tokoni fēfē ʻa e lea ʻa Palesiteni Gordon  B. Hinckley ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ki he mahino ʻoku maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí? (vakai foki ki he lea ʻa Russell M. Nelson, “Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Palōfitá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 74–77). ʻOku tokoniʻi fēfē ʻe he ʻilo ko ʻení ʻetau tui ki he kau taki kuo uiuiʻi ʻe he ʻEikí? Kuó ke maʻu fēfē ha fakamoʻoni ki he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻo onopōní?

Ngāue 2:22–47; 3:13–26; 4:5–12

ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí ʻi heʻetau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.

  • ʻE maʻu fēfē nai ʻe kinautolu ʻokú ke akoʻí ha mālohi mo ha mahino ki he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Pita mo Sioné (tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomalá, papitaisó, meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e kātaki ki he ngataʻangá)? Ko ha founga ʻe taha ko hano kumi e mahuʻinga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ko ʻení, ʻa ia ʻoku faʻa ui ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e tokāteline ʻa Kalaisí (vakai, 2 Nīfai 31). ʻE lava ke ke haʻu mo ha pousitā ʻe nima ki he kalasí pea tohi ʻi he konga taupotu ki ʻolunga ʻo e pousitā takitaha ha taha ʻo e ngaahi tuʻunga ko ʻeni ʻo e tokāteline ʻa Kalaisí: Tui kia Sīsū Kalaisi, Fakatomala, Papitaiso, Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, Kātaki ki he Ngataʻangá. Vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe nima, pea ʻoange ki he kulupu takitaha ha taha ʻo e ngaahi pousitaá. Fakaafeʻi ʻa e ngaahi kulupú ke nau toe vakaiʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e kaveinga ʻi heʻenau pousitaá ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá pe Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. ʻE lava ke nau toe vakai ki he ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi he Ngāue 2:22–47; 3:13–26; mo e 4:5–12 pea hiki ʻi heʻenau pousitaá ha ngaahi sīpinga ʻo e kaveinga naʻe vahe ange mei he folofolá. ʻOku tokoni fēfē mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ouau ʻo e ongoongoleleí ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí? Ko e hā ʻa e ngaahi fatongia ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ko ʻení ʻi he palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamai Hēvaní?

  • ʻE lava ke ke kole ki ha kau faifekau taimi kakato, toki foki mai, pe kau faifekau fakauōtí ke nau fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ke fakamatalaʻi ʻa e founga kuo nau akoʻi ai ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo e tokāteline ʻa Kalaisí ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e lēsoni 3 ʻi he Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí ko e tefitoʻi pōpoaki ʻa ʻetau kau faifekaú? ʻOku hokohoko fēfē atu hono moʻui ʻaki ʻe ha taha ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí hili ʻene papitaisó mo e maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ngāue 2:37–47

ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ngāueʻi ʻa e meʻa ʻoku tau akó.

  • ʻI hono ako ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e folofolá ʻi ʻapi mo ako fakataha ʻi he kalasí he uiké takitaha, ʻe lava ke nau ongoʻi ʻoku “mahuhuhuhu honau lotó” (Ngāue 2:37). ʻE lava ke ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke tokoni kiate kinautolu ke hoko atu ʻenau akó ʻaki hono fehuʻi ange, “Ko e hā te tau faí?” Ngāue 2:37 Lau fakataha ʻa e Ngāue 2:37–47, pea fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fekumi ki ha ngaahi meʻa naʻe fai ʻe he falukunga kakai ʻe toko 3,000 ko ʻení tuʻunga he fakaafe ʻa Pitá. ʻE lava foki ke nau vahevahe ha ngaahi founga ne nau ngāue fakatatau ki ha ueʻi fakalaumālie ʻi heʻenau ako e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke ke toki tuku ha taimi ʻi he fakaʻosinga ʻo e kalasí takitaha ke fehuʻi ʻe he tokotaha takitaha kiate kinautolu ʻa e fehuʻi “Ko e hā te u faí?” pea lekooti ʻa e ngaahi ongo te nau maʻú.

ʻĪmisi
Ko e malanga ʻa Pita hili hono taá

Neongo naʻe tuku pōpula mo tā ʻa Pita, ka naʻe kei mālohi pē ʻene malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

Ngāue 3; 4:1–21; 5:12–42

Te tau lava ʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi he loto-toʻa, ʻi hono fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • ʻE lava ke ueʻi fakalaumālie hoʻo kalasí ʻe he talanoa ʻo e fakamoʻoni ʻa Pita mo Sione kia Sīsuú ke ʻoua te nau ilifia ki he fakakaukau ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he ongoongoleleí. Ko e hā ʻoku ongo ki he kau mēmipa ʻo e kalasí fekauʻaki mo e taʻemomou ʻa Pita mo Sione ʻi he Ngāue 3; 4:1–21; mo e 5:12–42? Ko e hā ʻa e fekauʻaki ʻo e maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo ʻetau malava ke fakamoʻoni mālohí? Ko e fakamatala ʻi he ngaahi vahe ko ʻení ʻoku fakafaivaʻi ʻi he ngaahi foʻi vitiō ko e “Peter Preaches and Is Arrested, Peter and John Are Judged,” mo e “Peter and John Continue Preaching the Gospel”(LDS.org). Mahalo ʻoku maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi aʻusia ke vahevahe ʻa ia ʻoku nau taukaveʻi taʻeufi ai pe fakamoʻoniʻi ki he ongoongoleleí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akoʻí

Poupouʻi ʻa e Ako ʻi ʻApí

Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukau pe ko e hā te nau fai kapau ne nau ʻilo ʻe iku ʻenau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ke mole ai ʻenau moʻuí. Talaange te nau lau ʻi he Ngāue 6–9 fekauʻaki mo ha taha naʻe loto fiemālie ke mate koeʻuhí ko ʻene tuí.

ʻĪmisi
resources icon

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe

Ngāue 1–5

Ko hono uiuiʻi ʻo ha mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

Naʻe vahevahe ʻe Kōtoni B. Hingikelī ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení fekauʻaki mo e founga hono uiuiʻi ha ʻaposetolo foʻoú: “ʻOku makehe ʻa e founga ko ʻení ki he siasi ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻikai ha feʻauʻauhi ki he fatongiá, pe fai ha ngāue faingataʻa ke maʻu ia, pe ha kemipeini ki ha hiki tuʻunga. Fakafaikehekeheʻi ʻa e founga ʻa e ʻEikí mei he founga ʻa e māmaní. ʻOku fakalongolongo e founga ʻa e ʻEikí, ko ha founga ʻoku melino, ʻoku ʻikai tuli hano mālie pe ʻi ai hano fakamole. ʻOku ʻikai ha lau tuʻunga pe hīkisia pe ha holi ke maʻu ha meʻa. “Fakatatau ki he palani ʻa e ʻEikí, ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e fatongia ke fili e kau takí ʻoku puleʻi kinautolu ʻe he fehuʻi mahuʻinga tahá: ‘Ko hai ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻEikí?’ ʻOku ʻi ai ʻa e fifili fakalongolongó mo e loto fakakaukaú. Pea ʻoku ʻi ai e faʻa lotu ke maʻu e fakapapau ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku tonu ʻa e filí” (“God Is at the Helm,” Ensign, May 1994, 53).

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Falala ki ho kau takí. “ʻOku fie tokoni atu ho kau taki he lakanga fakataulaʻeikí mo e houalotú ke ke ikuna. Kole ʻenau faleʻí ʻi hoʻo feinga ke fakalakalaka hoʻo faiakó pea ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi ʻokú ke akoʻí” (Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamoʻuí, 5).