Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
10--16 Iuni. Mataio 26; Mareko14; Luka 22; Ioane 18; ‘Aua le faia Lo’u Loto, a o Lou Finagalo”


“10--16 Iuni. Mataio 26; Mareko 14; Luka 22; Ioane 18; ‘Aua le Faia Lo’u Loto, a o Lou Finagalo’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“10--16 Iuni. Mataio 26; Mareko 14; Luka 22; Ioane 18,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: 2019

Ata
Tausamaaga Mulimuli

Ma o le Po, saunia e Benjamin McPherson

10--16 Iuni

Mataio 26; Mareko 14; Luka 22; Ioane 18

“Ae Aua Le Faia Lo’u Loto, a o Lou Finagalo”

Faitau le Mataio 26; Mareko 14; Luka 22; ma le Ioane 18, ma mafaufau loloto i manatu ma lagona uunai e oo mai i lou mafaufau. O a savali e manaomia ona aoao e tagata o lau vasega?

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai se mea sa latou aoaoina i lenei vaiaso sa fesoasoani latou te iloa ai se aoga sili atu o le faamanatuga. O le a se mea sa latou fai ae na faapefea foi ona aafia ai lo latou poto masani i le aai ma feinu i le faamanatuga?

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu Aoaoga Faavae

Mataio 26:26–29; Luka 22:19--20

O le faamanatuga o se avanoa e manatua ai e le aunoa le Faaola.

  • Aisea na faatuina ai e le Faaola le faamanatuga? Aisea tatou te aai ai ma feinu i le faamanatuga i vaiaso uma. O a ni tali e mafai ona maua e tagata o le vasega i le Mataio 26:26–29; Luka 22:7–20; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:75–79; ma le Faamaoni i le Faatuatua, 147–49? Mo se faataitaiga, o le Faamaoni i le Faatuatua o loo aoao mai ai o le faamanatuga e faamanatu ai le taulaga a Keriso, lea na faataunuu ai le tulafono a Mose. Atonu foi e te manao e faitau le tatalo o le faamanatuga o se vasega ma fai i tagata o le vasega e faailoa mai feagaiga ua tatou osia o se vaega o le sauniga. E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i se isi tagata ia malamalama i le uiga o nei tautinoga? E aafia faapefea filifiliga tatou te faia i le vaiaso atoa i lo tatou aai ma feinu i le faamanatuga?

    Ata
    tamaitai talavou o loo tagofia le faamanatuga

    Pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga, ua tatou faafouina a tatou feagaiga.

  • E ono faamanuiaina tagata o le vasega mai le faalogologo atu i manatu o isi e uiga i le ala e manatua ai le Faaola i le taimi o le faamanatuga ma le vaiaso atoa (tagai MFF 6:36--37). Atonu e mafai ona e valaaulia i latou e faasoa mai mea e fesoasoani ia i latou ma o latou aiga e manatua ai le Faaola ma tausia a latou feagaiga. O a fuaiupu mai le faitauga o lenei vaiaso e faaloloto ai lo tatou migao mo le faamanatuga? Mo nisi manatu e uiga i le ala e manatua ai le Faaola, tagai Gerrit W. Gong, “Ia Manatua Pea o Ia,” Ensign po o le Liahona, Me 2016, 108–11.

  • E mafai ona avea lenei talanoaga ma avanoa lelei e vailiili ai ma le vasega ia faatusa o le faamanatuga. E fesoasoani faapefea nei faailoa tatou te taulai atu ai i le Faaola ile taimi o le sauniga? O a mea o aoao mai e nei faatusa e uiga ia te Ia ma la tatou faia ma Ia?

  • I le faaiuga o le talanoaga e uiga i le faamanatuga, e mafai ona e tuu atu i le vasega ni nai minute e manaunatu loloto ai ma tusi i lalo mea e musuia i latou e fai e sauniuni ai mo le faamanatuga i le vaiaso a sau. Ina ia faaopoopo atu i le agaga o lenei aafiaga, mafaufau e ta se viiga o le faamanatuga a o manatunatu loloto le vasega.

Mataio 26:36–46

Tatou te avea atili e pei o Keriso pe a tatou filifili e ua’i atu o tatou loto i le finagalo o le Tama.

  • O le faataitaiga a le Faaola o le ua’i atu i le finagalo o Lona Tama e mafai ona fesoasoani i tagata o lau vasega pe a manaomia ona latou faia lea lava mea e tasi. Ina ia amata se talanoaga, e mafai ona e valaaulia tagata taitasi o le vasega e faasoa mai se taimi na latou ua’i atu ai i latou lava i se mea sa latou iloa na finagalo le Atua latou te faia. O le a se mea na faaosofia ai i latou e faia na mea? Valaaulia le vasega e faitau le Mataio 26:36--42 ma manatunatu loloto pe aisea na naunau ai le Faaola e uai atu Lona loto i le finagalo o Lona Tama. E mafai faapefea ona faamanuiaina i tatou i le ua’i atu o o tatou loto i le Atua?

  • Ina ia vailiili le mataupu faavae o le ua’i atu i le Atua, e mafai ona e fai i le afa o le vasega e faitau le Mosaea 3:19 ma le isi afa e faitau le 3 Nifae 9:20. O a mea o aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le uiga o le ua’i atu i le Atua? E faapefea ona tatou ua’i atu? E mafai e tagata o le vasega ona manatunatu loloto pe mafai faapefea ona ua’i atu o latou loto i le Atua ile vaiaso a sau? E mafai foi ona faaopoopo ile talanoaga le saunoaga a Elder Neal A. Maxwell o i le “Punaoa Faaopoopo.”

Mataio 26:20–22, 31–35

E tatau ona tatou suesue ifo i o tatou lava olaga e iloa ai pe o faapefea ona faatatau afioga a le Alii ia i tatou.

  • Ua tatou faalogo i le tele o lesona o le talalelei i o tatou olaga, ae o nisi taimi e taufaaaosooso lo tatou faapea o na lesona e tele ina faatatau i isi tagata. E mafai ona fesoasoani le talanoga e uiga ile Mataio 26 tatou te faatoilaloina ai lea manatu. Ina ia amata lea talanoaga, e mafai ona vaevae le vasega i ni paga ma fai i se tagata e toatasi mai paga e faitau le Mataio 26:20–22 a o faitau e isi ia fuaiupu 31–35. Valaaulia i latou e vaaili le eseesega o tali a soo i nei tala e lua. O a lesona e mafai ona tatou aoao mai le ala na faatatau ai e soo upu a le Faaola ia i latou lava Ina ia aoao atili, tagai i le saunoaga a Peresitene Dieter F. Uchtdorf i le Mataio 26:21–22 i lana savali “Le Alii e, o A’u Ea?” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 56-59).

Mataio 26:36–46

Na faatino e Iesu Keriso se Togiola e le i’u mo i tatou.

  • Mafaufau e valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai malamalamaaga na latou maua e uiga i le Togiola a Iesu Keriso i a latou suesuega patino po o suesuega faaleaiga.

  • O le Mataio 26 o loo faamatala mai ai le mea na tupu i Ketesemane, ae pe o malamalama lau vasega i le taua i o latou olaga? Ina ia fesoasoani ia i latou, atonu e mafai ona e tusia i le laupapa ni fesili e pei o le O le a le mea na tupu i Ketesemane? ma le Aisea e taua ai ia te au? E mafai e tagata o le vasega ona galulue taitoatasi pe i ni vaega toalaiti e sue tali i le Mataio 26:36–46; Alema 7:11–13; ma le Mataupu Faavae ma Feagaia 19:16–19. E mafai foi ona latou maua tali ile savali a Elder C. Scott “O Le Vavega o le Togiola” (Ensign po o le Liahona, Me 2011, 108–10).

  • I le Tusi a Mamona, ua faaigoa e Iakopo le Togiola a Iesu Keriso “o se togiola aoao le gata”(2 Nifae 9:7). Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama i le uiga o lenei mea, e mafai ona e faasoa atu ia aoaoga a Peresitene Russell M. Nelson i le “Punaoa Faaopoopo” ma fai i le vasega e lisi mai auala e mafai ona manatu i le tosinaga o le taulaga a le Faaola e aoao ma le gata. E mafai ona latou faitauina mau nei ma faaopoopo i la latou lisi: Eperu 10:10; Alema 34:10–14; Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:24; ma le Mose 1:33. E mafai faapefea ona tatou faaalia lo tatou loto faafetai mo mea uma na faia e le Faaola mo i tatou?

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia musuia tagata o le vasega e faaauau le faitauga, e mafai ona e fai i ai pe latou te iloa mea e fitu na fetalai ai Iesu ao i ai o Ia luga o le satauro. Ta’u atu i ai o le a latou maua mea na fetalai ai le Faaola i le faitauina o le Mataio 27; Mareko 15; Luka 23; ma le Ioane 19.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Mataio 26; Mareko 14; Luka 22; Ioane 18

Vitio Tusi Paia (LDS.org).

“O Le Talisuaga Mulimuli,” “Ua Mafatia le Faaola i Ketesemane”

Ua’i atu o o tatou loto i le Tama.

Na aoao mai Elder Neal A. Maxwell: “Ao ua’i atu o outou loto i le Atua, ua outou tuuina atu ia te Ia le mea e tasi e mafai moni ona e tuuina atu ia te Ia aua o lau lava. Aua e te faatalitali umi e sue le fatafaitaulaga pe amata ona tuu le meaalofa o o outou loto i luga.” “Ia Outou Manatua Le Finagalo Alofa o le Alii,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 46).

O Le Togiola e Le I’u

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson:

“[O le Togiola [a Iesu Keriso] e le faatuaoia—e leai sona iuga. E le i’u foi ina ia mafai ona faaolaina tagata ola uma mai le oti e le uma. E le i’u pe a fuafua i Lona puapuagatia tele. Sa le’i i’u i taimi, ua faamuta ai ia uluai faiga o taulaga sa osi i manu. Sa lei faatuaoia i se tulaga—na faia i le taimi e tasi mo tagata uma. Ma sa faalautele atu le alofa mutimutivale o le Togiola e le gata i tagata e le mafaitaulia, ae faapena foi i le tele o lalolagi e le mafaitaulia na foafoaina e Ia. E le faatuaoia i le tulaga e le oo i ai se fua faatatau po o se malamalama o le tagata soifua.

“E na o Iesu lava e mafai ona ofoina atu lea ituaiga togiola le faatuaoia talu ona soifua mai o Ia i se tina faitino, ma se Tama e tino ola pea. Talu ai lena tofi tulaga ese, o Iesu o se Tagata e Le Faatuaoia” (“O le Togiola,” Ensign, Nov. 1996, 35).

Na aoao mai Heber J. Grant: “E le gata na afio mai Iesu o se meaalofa e laugatasia ai, ae na afio mai o Ia o se taulaga patino. … Mo i tatou taitoatasi na Ia maliu i Kalevaria ma o Lona toto o le a laveaiina ai i tatou. E le o atunuu, nuu po o vaega, ae o tagata taitoatasi” (“A Marvelous Growth,” Juvenile Instructor, Dec. 1929, 697).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Vaai e ala i fofoga o le Atua Taumafai e vaai atu i tagata o lau vasega e faapei ona silasila i ai le Atua, ma o le a faaali atu e le Agaga ia te oe o latou taua ma gafatia paia. A e faia le mea lea, o le a taiala oe i au taumafaiga e fesoasoani ia i latou (tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 6).