“3--9 Iuni. Ioane 13--17; ‘Ia Tumau Pea Outou i Lo’u Alofa’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019)
“3--9 Iuni. Ioane 13--17,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Le Aoga Sa: 2019
Ia Fai ma Faamanatuga ia te Au, saunia e Walter Rane
3--9 Iuni
Ioane 13-17
“Ia Tumau Pea Outou i Lo’u Alofa”
A o e suesueina ma le agaga tatalo le Ioane 13--17, manatunatu loloto pe mafai faapefea ona e faaalia le alofa ia i latou e te faiaoga ai. O le a avatu e le Agaga Paia i lou mafaufau ia manatu a o e suesue i mau, Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga, ma le otootoga lenei.
Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai
Valaaulia le Fefaasoaai
Tusi fuainumera e 13 i le 17 i le laupapa, o numera o mataupu i le Ioane ia na faitau e tagata o le vasega i le vaiaso lenei. Valaaulia ni nai tagata e tusi, i autafa o le numera o mataupu taitasi, le mau o se fuaiupu na latou maua e anoa ma fia mananao e talanoaina e le vasega.
Aoao atu Aoaoga Faavae
O le Faaola o lo tatou faataitaiga o le auauna atu i isi male lotomaualalo.
-
Ina ia fesoasoani i tagata o lau vasega e manatunatu loloto i le maoae o le mulumuluina e Iesu o vae o Ona soo, e mafai ona vave valaaulia se tasi o le vasega na te faatinoina le matafaioi a Peteru i le tala lea ma faatalanoaina e le isi vaega uma o le vasega. Fautuaina tagata o le vaega e sailiili i le Ioane 13:1--17 ma mafuafau i ni fesili anoa latou te fesili atu ai ia Peteru. O le a se mea ua tatou aoao mai lenei tala e ono aafia ai le ala tatou te auauna atu ai?
O le alofa o se uiga iloga lea o soo o Iesu Keriso.
-
O le a se mea e ono faamalosiauina ai tagata o le vasega ina ia atilli alolofa? Atonu e mafai ona e fesili i ai pe mafai faapefea ona latou iloa se tasi latou te fetaiai o se e mulimuli ia Keriso? O a uiga latou te matauina i le tagata? E mafai ona e valaaulia i latou e sailiili i le Ioane 13:34--35 e aoao ai pe mafai faapefea ona faailoa ia soo moni o le Faaola? O le a se mea e mafai ona tatou faia e avea ai le alofa ma uiga iloga o lo tatou avea ai ma soo? E tosina faapefea e lenei aoaoga le ala tatou te taulima ai isi, e aofia ai ma luga o fesootaiga faaleagafesootai?
-
I le avea ai o se vasega, ua tele mea ua outou aoaoina e uiga i le soifuaga o le Faaola i lenei tausaga, e aofia ai le mau faataitaiga o auala sa Ia faaalia ai Lona alofa mo isi. O se tasi auala e fesoasoani ai i le vasega e manatunatu loloto i le poloaiga o i le Ioane 13:34 o le tusia lea o le Pei Na Ou Alofa ia te Oe i le laupapa ona fai lea i le vasega e lisi mai ni faataitaiga latou te manatua mai le Feagaiga Fou e faapupula mai ai le alofa o Iesu. Ona e tusia lea o le Ia Fealofani i le laupapa ma fai i le vasega e lisi mai ni auala e mafai ona tatou mulimuli i Lana faataitaiga o le alofa. O le usuina pe faalogologo i le viiga o le “Ia Fealofani” Viiga, nu. 195, pe matamata foi se tasi o vitio i le “Punaoa Faaopoopo” o se faaopoopoga lelei i le gaoioiga lea.
-
Afai tatou te le o lagonaina le alofa i isi, o le a se mea e mafai ona tatou faia e sailia ai le meaalofa o le alofa? O le a se mea o faaopoopo e le fautuaga o i le Moronae 7:48; 8:26 i lo tatou malamalama i lenei meaalofa? O ai tatou te iloa e moomia ona lagonaina lo tatou alofa?
O le alofa o se uiga iloga o soo o Keriso.
Ioane 14:16–27; 15:26; 16:7–15
O le Agaga Paia e mafai ai e i tatou ona faataunuu lo tatou faamoemoega o ni soo o Iesu Keriso.
-
Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e aoao e uiga i matafaioi eseese a le Agaga Paia, mafaufau e vaevae i latou ini vaega ma avatu i vaega taitasi se fuaitau se tasi o nei fuaitau: Ioane 14:16–27; 15:26; ma le 16:7–15. Valaaulia vaega taitasi e tusi i le laupapa mea sa latou aoaoina mai nei fuaitau e uiga i le Agaga Paia. E mafai e tagata o le vasega ona faaopoopo isi malamalamaaga latou te maua a o latou sailiilia mau o loo lisi atu i le “Punaoa Faaopoopo.” O anafea na tatou lagonaina ai uunaiga a le Agaga Paia? O a mea faitino po o fesoasoaniga vaaia e mafai ona e aumai i le vasega e ono fesoasoani ia malamalama ai le vasega i matafaioi a le Agaga Paia?
-
Mafaufau e vave valaaulia ni nai tagata o le vasega e suesue se tasi o lauga o le konafesi aoao o loo fautuaina mai i “Punaoa Faaopoopo” (po o isi lauga o le konafesi latou te iloa) e uiga i le Agaga Paia. Valaaulia ni tamaiti aoga e faasoa faapuupuu mai i le vasega ni mea na latou aoaoina. O a mea ua faaopoopo mai e nei savali i mea ua uma ona tatou aoao ai e uiga i le Agaga Paia mai le Ioane 14--15?
A o tatou tumau i le Faaola, o le a tatou fua tele mai olioli.
-
O a mea na aoao e le vasega mai lenei vaiaso i le faataoto a le Faaola i le vine ma ona lala? Fuafua e aumai se tamai laau i le vasega ma faaaoga e fesoasoani ai i tagata o le vasega e vaai faalemafaufau i le faataoto ale Faaola. A uma ona faitau e le vasega le Ioane 15:1--12 e mafai ona outou talanoaina le uiga o le “tumau ia [Keriso]” (Ioane 15:4). E mafai ona e valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai pe na faapefea ona latou iloa e moni le Ioane 15:5 (Tagai foi i le saunoaga mai ia Elder Jeffrey R. Holland i le “Punaoa Faaopoopo.”) E ono fesoasoani foi le “The Will of God” (LDS.org) i lenei talanoaga.
O le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e lotogatasi atoatoa, ma e finagalo i La’ua ia tatou lotogatasi foi.
-
Atonu e le mafai ona e aoao atua upumoni uma e maua i le Ioane 17 i se talanoaga faalevasega e tasi, ae o se auala lea e fesoasoani ai i le vasega e auiliili nisi. Lisi i luga o le laupapa manatu faavae mai le Ioane 17, e pei o nei:
-
O la tatou faia ma Iesu Keriso
-
O le faia a Iesu Keriso ma Lona Tama
-
O la tatou faia ma isi uma o le lalolagi
-
O la tatou faia ma isi o Ona soo
Valaaulia tagata taitasi o le vasega e filifili se tasi o nei manatu faavae ma faitau le Ioane 17, saili mo faiupu e fesootai i ai. Fai i ni tagata o le vasega e faasoa mai mea ua latou aoaoina.
-
Fautuaina le Aoaoina i le Aiga
Ina ia fautuaina tagata o le vasega e faitau le Mataio 26; Mareko 14; Luka 22; ma le Ioane 18 i le vaiaso a sau, e mafai ona e ta’u i ai o mataupu nei o le a latou faitau ai e uiga i se tasi o taimi aupito taua i le fuafuaga sili a le Tama mo le faaolataga.
Punaoa Faaopoopo
O vitio i luga o le LDS.org e uiga i le alofa.
-
“Ia Fealofani.”
-
“E Ositaulaga, Foai Atu, ma Alolofa Aiga”
-
“Tapenapenaga a Thomas S. Monson: Sa Ia Aoaoina le Agaalofa i Lona Talavou”
O Le Agaga Paia.
-
Galuega 2:37–38; Kalatia 5:22–23; 1 Nifae 10:17–19; 2 Nifae 32:3–5; Mosaea 3:19; 3 Nifae 27:20; Moronae 8:26; 10:4–5; Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3; 42:17
-
Robert D. Hales, “O Le Agaga Paia,” Ensign po o le Liahona, Me 2016, 105–7
-
Henry B. Eyring, “O Le Agaga Paia e Fai ma au Soa,” Ensign poo le Liahona, Nov. 2015, 104–7
-
David A. Bednar, “Ia Maua le Agaga Paia” Ensign poo le Liahona, Nov. 2010, 94–97
Tumau ia Keriso
O le matauina o le upu tumau e i ai ona faauigaga o le mausali ma le tautinoga, na aoao mai ai Elder Jeffrey R. Holland:
“O le uiga la o lenei [upu] o le ‘nofo—ae nofo ai e faavavau.’ O le valaau lea a le savali o le talalelei. … Ia o mai, ae o mai ma tumau ai. O mai ma le talitonuga ma le mausali. …
“Na fetalai Iesu, ‘E le mafai e outou ona faia se mea e tasi pe a a’u le i ai’[Ioane 15:5]. Ou te molimau atu o se upumoni a le Atua lea. O Keriso o mea uma ia i tatou ma e ao ona tatou ‘tumau’ ia te Ia e faavavau, ia mausali, e le liliu, faavavau. Ina ia fua mai o fua o le talalelei ma faamanuiaina ai o tatou olaga, e tatau ona tatou pipii atu ia te Ia, le Faaola o i tatou uma, faapea ma lana Ekalesia lea o loo tauaveina ai Lona suafa paia. O Ia o le vine o le faapogai moni o le malosi ma na o le pau lea o le faapogai o le ola e faavavau. Ia te Ia e le gata o le a tatou tumau ai ae o le a tatou manumalo ai foi ma olioli i lenei galuega paia lea o le a le tuua lava i tatou” (“Ia Tumau ia te Au,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 32).
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu
Valaaulia le Agaga E leai se faiaoga faaletino, e tusa lava pe tele lona tomai po o le poto masani, e mafai ona suitulaga i le Agaga. Ae e mafai ona avea i tatou o ni meafaigaluega i aao o le Atua e fesoasoani i Lana fanau e aoao e ala i le Agaga. Ina ia faia lenei mea, matou te valaaulia le tosinaga o le Agaga i o tatou olaga ma faamalosia i latou tatou te aoaoina e faia lea mea e tasi. E faaopoopo i ai, o musika paia, o tusitusiga paia, o upu a perofeta o aso e gata ai, o le faaalia o le alofa ma le molimau, ma taimi o manatunatuga filemu e mafai ona valaaulia uma ai le mafutaga o le Agaga”(Aoao atu i le ala a le Faaola, 10).