Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
14–20 ʻOkatopa. Filipai; Kolose: ‘ʻOku Ou Faʻa Fai ʻa e Meʻa Kotoa Pē ʻia Kalaisi ʻOkú Ne Fakamālohia Au’


“14–20 ʻOkatopa. Filipai; Kolose: ‘ʻOku Ou Faʻa Fai ʻa e Meʻa Kotoa Pē ʻia Kalaisi ʻOkú Ne Fakamālohia Au’” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“14–20 ʻOkatopa. Filipai; Kolose,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
Ko hono tala-kae-tohi ʻe Paula ha tohi mei he fale fakapōpulá

14–20 ʻOkatopa

Filipai; Kolose

“ʻOku Ou Faʻa Fai ʻa e Meʻa Kotoa Pē ʻia Kalaisi ʻOkú Ne Fakamālohi Au”

Ko e fē nai e taimi fakamuimuitaha ne ke lau ai ʻa e ngaahi ongo fakalaumālie kuó ke lekooti lolotonga hoʻo ako ʻa e Fuakava Foʻoú? Mahalo naʻa tokoni ke ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālie kuó ke maʻú.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe tohi ʻe Paula ʻene ongo ʻipiseli ki he kakai Filipaí mo e kakai Kolosé lolotonga ʻene ʻi he fale fakapōpulá. Ka ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe he ʻū tohí ni ʻa e faʻahinga ongo ʻokú te ʻamanaki ʻe maʻu ʻe ha taha ʻoku nofo ʻi he fale fakapōpulá. Naʻe lahi ange ʻa e lea ʻa Paula fekauʻaki mo e fiefiá, nēkeneká, mo e fakafetaʻí ʻi heʻene lea fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí: Naʻá ne pehē, “ʻOku malanga ʻaki ʻa Kalaisi; pea ko ia ʻoku ou fiefia ai, ʻio, pea te u fiefia” (Filipai 1:18). “Neongo ʻoku ou mamaʻo ʻi he sinó, ka ʻoku ou ʻiate kimoutolu ʻi he laumālié, ʻo fiefia ʻo mamata ki hoʻomou … tuʻu maʻu ʻo hoʻomou tui kia Kalaisí” (Kolose 2:5). Ko hono moʻoní, “ko e melino ʻo e ʻOtuá” naʻe aʻusia ʻe Paula ʻi heʻene ngaahi tūkunga faingataʻá ʻoku “lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloa” (Filipai 4:7), ka naʻe kei hoko pē ia ko ha meʻa naʻe moʻoni kiate ia. Te tau lava ʻo ongoʻi ʻa e nonga tatau pē ko ʻení mo “fiefia maʻu ai pē ʻi he ʻEikí” (Filipai 4:4), ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahiʻí. Te tau lava ʻo hangē ko Paulá ʻo falala kakato kia Sīsū Kalaisi, “ʻa ia ʻoku tau maʻu ai ʻa e huhuʻí” (Kolose 1:14). Te tau lava ʻo pehē, hangē ko Paulá, “ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne fakamālohia aú” (Filipai 4:13; vakai foki, Kolose 1:11).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Filipai 2:12–13

ʻOku tau “ngāue ke lavaʻi [hotau fakamoʻuí]”?

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻa e kupuʻi lea “ngāue ke lavaʻi hoʻomou moʻui ʻamoutolú” ke poupouʻi ʻaki ʻa e fakakaukau ʻoku fakamoʻui kitautolu ʻi heʻetau ngaahi ngāue pē ʻatautolú. Ka ko ha mahino fakangatangata pē ia, ʻo hangē pē ko e fakangatangata e mahino ki he akonaki ʻa Paulá—“ʻoku mou moʻui ʻi he ʻofá pe ʻi he tuí” ( ʻEfesō 2:8)—ke ʻuhinga ʻo pehē ʻoku ʻikai fie maʻu ke ngāueʻi ʻa e fakamoʻuí. ʻOku akoʻi mahino ʻi he ngaahi tohi folofolá, ʻo kau ai ʻa e ngaahi tohi ʻa Paulá, ʻa hono fakatou fie maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻetau ngāue fakatāutahá kae lava ke tau maʻu ʻa e fakamoʻuí. Hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe Nīfaí, “ʻOku ʻi he ʻaloʻofá ʻa homau fakamoʻuí, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” (2 Nīfai 25:23). Naʻa mo ʻetau feinga ke ngāueʻi hotau fakamoʻuí, “ko e ʻOtuá ia ʻokú Ne ngāue ʻiate kimoutolú” (Filipai 2:13; vakai foki, Filipai 1:6; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻAloʻofá”).

Filipai 3:5–14

Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku taau ia mo e feilaulau kotoa pē.

Naʻe lahi e meʻa ne siʻaki ʻe Paula ʻi he taimi naʻá ne ului ai ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo kau ai ʻa hono lakanga māʻolunga ko ha tangata Fālesi ʻi he sosaieti ʻo e kau Siú. ʻI he Filipai 3:5–14, fekumi ki he meʻa naʻe maʻu ʻe Paula koeʻuhí ko ʻene loto-fiemālie ke fai ha ngaahi feilaulau maʻá e ongoongoleleí. Ko e hā ʻene ongoʻi ki heʻene ngaahi feilaulaú?

Peá ke fakakaukau leva ki hoʻo tuʻunga fakaākonga ʻoʻoú. Ko e hā ha meʻa kuó ke feilaulauʻi koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí? Ko e hā ha meʻa kuó ke maʻu? ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi feilaulau kehe ʻokú ke ongoʻi ʻoku fie maʻu ke ke fai ke ke hoko ai ko ha ākonga moʻui līʻoa ange ʻa e Fakamoʻuí?

Vakai foki, 3 Nīfai 9:19–20; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:2–5; Robert C. Gay, “Ko e hā ʻe Foaki ʻe ha Tangata ke Fetongiʻaki Hono Laumālié?” Ensign pe Liahona, Nōv. 2012, 34–36.

Filipai 4:1–13

ʻE lava ke u maʻu ʻa e fiefia ʻia Kalaisi, neongo pe ko e hā e tūkunga ʻoku ou ʻi aí.

Ko e moʻui ʻa Paulá ko ha fakatātā mahino ia ʻo e moʻoni ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Russell  M. Nelson: “ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá [ʻia] … Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, […] te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku hokó—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku haʻu e fiefiá meiate Ia” (“Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2016, 82).

ʻI hoʻo lau ʻa e tohi Filipaí—tautautefito ki he vahe 4— fekumi ki he fakamatala ʻe ala tokoni ke ke maʻu ai ʻa e fiefiá ʻi ha faʻahinga tūkunga pē hoʻo moʻuí. Ko e fē nai ha taimi kuó ke aʻusia ai ʻa e “melino ʻo e ʻOtuá” lolotonga ha taimi faingataʻa? (veesi 7). Ko e fē nai ha taimi kuó ke maʻu ai ʻa e mālohi “ʻia Kalaisi” ke fai ha meʻa faingataʻa? (veesi 13). ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke “fiemālie” ʻi he tūkunga kotoa pē? (veesi 11). ʻE tokoni fēfē hoʻo fakahoko ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻi he veesi 8 ke ke fiefia ʻi he tūkunga ʻokú ke ʻi aí?

Vakai, ʻAlamā 33:23; Dieter F. Uchtdorf, “Loto Fakafetaʻi ʻi ha Faʻahinga Tūkunga Pē,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 70–77.

Kolose 1:12–23

ʻOku makatuʻunga ʻeku tuí ʻia Sīsū Kalaisi.

Ko ha founga ako ʻeni te ke lava ʻo ʻahiʻahiʻi ʻi he meimei vahe kotoa pē ʻi he folofolá, neongo ʻoku ola lelei ʻaupito ia ʻi he Kolose 1:12–23. Kumi ʻi he ngaahi vēsí ki ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi, pea hiki ha lisi ʻo e meʻa ʻokú ke maʻú. Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ai ʻoku mahuʻinga ke ke ʻiloʻi e ngaahi meʻa fekauʻaki mo e Fakamoʻuí?

Kolose 3:1–17

ʻOku hoko ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻo “foʻou” ʻi heʻenau moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí.

ʻOkú ke ʻiloʻi fēfē pe ʻoku tokoni ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ke ke hoko ko ha “tangata [pe fefine] foʻou”? Ko ha founga ʻe taha ke ʻiloʻi ai ko hoʻo fekumi ʻi he Kolose 3:1–17 pea lisi e ngaahi ʻulungaanga, tōʻonga, mo e angafai ʻo e “tangata motuʻá” pea mo ha lisi ʻe taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga, tōʻonga, mo e angafai ʻo e “tangata foʻoú.”

ʻOku ueʻi nai ʻe hono ako ʻo e ngaahi veesi ko ʻení ha faʻahinga fakakaukau ki he founga ʻoku liliu ai ʻe he ongoongoleleí koé? Lekooti hoʻo ngaahi fakakaukaú ke ke toki toe vakaiʻi ia ʻamui mo fakalaulauloto ki he founga hoʻo fakalakalaká.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Filipai

ʻE lava ke fakatokangaʻi ʻe homou fāmilí ʻa hono faʻa toutou fakaʻaongaʻi ʻo e ongo foʻi lea ko e fiefia pe nēkeneka ʻi he tohi Filipaí. ʻI he taimi kotoa pē te ke lau ai ha taha ʻo e ongo foʻi lea ko ʻení, te ke lava ʻo taʻofi hoʻo laukongá kae aleaʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e founga ke maʻu ai ʻa e fiefiá.

Filipai 2:14–15

Te tau lava fēfē ke “ulo atu ki ai ʻo hangē ko e ngaahi maama ʻo māmaní”?

Filipai 4:8

Mahalo ʻe lava ke fakahā ʻe homou fāmili ha ngaahi meʻa ke “tokanga” ki ai ʻoku feʻunga mo e fakamatala ʻi he veesi ko ʻení (vakai foki, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13). ʻE tāpuekina fēfē ho fāmilí ʻi heʻenau muimui ki he faleʻi ʻa Paulá?

Kolose 1:9–11; 2:2–3

Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke fakatupulaki ai ʻetau “ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá”? Ko e hā ha “ngaahi koloa kotoa pē ʻo e potó mo e ʻiló” ʻoku tau maʻu ʻi he ongoongoleleí?

Kolose 1:23; 2:7

ʻE lava ke lau ʻe homou fāmilí ʻa e ongo veesi ko ʻení lolotonga ʻoku nau tangutu ʻi ha lalo ʻakau pe ʻoku nau lolotonga sio ʻi ha fakatātā ʻo ha fuʻu ʻakau (hangē ko e fakatātā ʻoku ʻoatu ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení). ʻOku ʻuhinga ki he hā ke hoko ʻo “tō kelekele” mo “aka” ʻia Kalaisi? Te tau fetokoniʻaki fēfē nai ʻi hono fakamālohia hotau aka fakalaumālié?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

Moʻui ʻaki hoʻo fakamoʻoní. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Neil  A. Maxwell ʻo pehē, “ʻOkú ke akoʻi pē meʻa ʻokú ke faí. ʻE lahi ange hono manatua ho ngaahi ʻulungāngá … ʻi ha foʻi moʻoni ʻo ha lēsoni” (ʻi he Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 13).

ʻĪmisi
fuʻu ʻakau

Naʻe akoʻi ʻe Paula ʻoku totonu ke “aka” ʻetau tuí ʻia Sīsū Kalaisi (Kolose 2:7).