Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
15–21 ʻEpeleli. Toetuʻú: ‘ʻE faʻitoka, Kofaʻā Ho Mālohí?’


“15–21 ʻEpeleli. Toetuʻú: ‘ʻE faʻitoka, Kofaʻā Ho Mālohí?’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“15–21 ʻEpeleli. Toetuʻú,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
Garden Tomb

15–21 ʻEpeleli.

Toetuʻú

“ʻE Faʻitoka, Kofaʻā Ho Mālohí?”

Lolotonga hoʻo lau ʻa e ngaahi fakamoʻoni ki he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻi he lēsoni ko ʻení, hiki ʻa e ngaahi ongo mo e fakakaukau ʻokú ke maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Lolotonga e uike fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí, naʻe kau atu ha kau Siu tokolahi ki he tala-tukufakaholo ʻo e Laka Atú. Naʻa nau teuteuʻi ha meʻatokoni, hivaʻi ha ngaahi hiva, pea fakatahataha mai ke fakamanatua hono fakahaofi e fale ʻo ʻIsilelí mei he nofo pōpula ki he kau ʻIsipité. Naʻe fakafanongo ʻa e ngaahi fāmilí ki hono talanoaʻi ʻa e fakalaka ʻa e ʻāngelo fakaʻauhá mei he tukui ʻapi ʻo ʻenau ngaahi kuí he naʻa nau fakaʻilongaʻi honau ngaahi matapaá ʻaki ʻa e totoʻi lamí. Lolotonga e kātoanga fakafiefia ne mahu ai ʻa e ngaahi fakataipe ʻo e fakahaofí, ko ha tokosiʻi pē ʻiate kinautolu naʻa nau ʻilo ki he teuteu ʻa Sīsū Kalaisi, ko e Lami ʻa e ʻOtuá, ke fakahaofi kinautolu mei he haʻisia ki he angahalá mo e maté—ʻo fakafou ʻi Heʻene mamahí, Heʻene pekiá, mo ʻEne Toetuʻú. Naʻe ʻi ai foki mo ha niʻihi naʻa nau fakahā ko Sīsū honau Mīsaia kuo talaʻofa maí, ʻa honau Fakamoʻui taʻengatá. Talu mei he ʻaho ko iá, kuo fakamoʻoni ʻe he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ki māmani kotoa naʻe “pekia ʻa Kalaisi ʻi heʻetau ngaahi angahalá  … ; pea naʻe fai ia, pea naʻe toetuʻu hake ia ʻi hono tolu ʻo e ʻahó” (1 Kolinitō 15:3–4).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Mātiu 21–28

ʻOku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mālohi ke tokoniʻi au ke u ikunaʻi ʻa e angahalá, maté, faingataʻá mo e ngaahi vaivaí.

Ko ha founga ʻe taha ke tokanga taha ai ki he ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi he uike ní, ko hano tuku ha taimi he ʻaho kotoa pē ke laukonga ai ʻo kau ki he uike fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa Sīsuú (ʻoku ʻoatu ʻi heni ha taimi tēpile laukonga). Ko e hā ʻokú ke ʻiloʻi ʻi he ngaahi vahe ko ʻení ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí? Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo Hono mālohi ke fakahaofi koe mei he angahalá mo e maté? Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo hono kātekina e ngaahi faingataʻá mo ikunaʻi e ngaahi vaivaí? ʻOku founga fēfē hoʻo fakamālohia ʻa e tui ki Hono mālohi ke fakahaofí?

ʻĪmisi
Last Supper

Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí, tā ʻe Carl Heinrich Bloch

Mātiu 28:1–10; Luke 24:13–35; Sione 20:19–29; 1 Kolinitō 15:1–8, 55

ʻOku fakamoʻoni ha tokolahi ki he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.

Fakakaukauloto pe ne fēfē nai hono mātātonu ʻe he kau ākongá ʻa hono manukia, ngaohikovia, mo tutuki ʻo Sīsuú. Ne nau hoko ko ha kau fakamoʻoni ki Hono mālohí, ongoʻi ʻa e moʻoni ʻo ʻEne ngaahi akonakí, pea naʻa nau tui ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá. Mahalo naʻe hoko ʻa e siotonu ki Heʻene pekiá, ko hano ʻahiʻahiʻi ia ʻo e tui ʻa ha niʻihi, ka naʻe ʻikai fuoloa mei ai ne nau hoko ko e kau fakamoʻoni ki he mana maʻongoʻonga ʻo ʻEne Toetuʻú.

Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he ngaahi fakamatala ʻa kinautolu naʻa nau mamata tonu ki he Fakamoʻui kuo Toetuʻú? Fakaʻilongaʻi pe lekooti e aʻusia ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he Mātiu 28:1–10; Luke 24:13–35; Sione 20:19–29; mo e 1 Kolinitō 15:1–8, 55. (Fakatokangaʻi ange ʻe lava ke maʻu e kau fakamoʻoni kehe ki he Kalaisi kuo toetuʻú ʻi he 3 Nīfai 11; Molomona 1:15; ʻEta 12:38–39; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:19–24; 110:1–10; mo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–17.) Ko e hā e meʻa ʻokú ne fakamālohia hoʻo tui ki he Toetuʻu moʻoni ʻa e ʻEikí, ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻení? Hili e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, naʻe toetuʻu mo e niʻihi kehé pea naʻa nau hā ki he kakai tokolahi (vakai, Mātiu 27:52–53; 3 Nīfai 23:9). ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe mahuʻinga ai ke lekooti ʻeni ʻi he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná?

Vakai foki ki he “Toetuʻu ʻa Sīsū,” (ngaahi vitioó, LDS.org).

1 Pita 1:3–11

ʻOku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ʻamanaki leleí mo e fiefiá kiate au.

Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻofefine ʻo ʻEletā Paul V. Johnson ko ʻAlisá, ʻa e “ʻamanaki moʻui” naʻe fakamatalaʻi ʻe Pita ʻi he 1 Pita 1:3–11, he naʻe fokoutua ʻa ʻAlisa ʻi he kanisaá pea naʻá ne kātekina ha ngaahi tafa kehekehe. Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Sionisoni ha tohi naʻe fai ʻe ʻAlisa ʻi he fakamanatu ʻo e Toetuʻú, kimuʻa siʻi pē peá ne mālōloó: “Ko e Toetuʻú ko ha fakamanatu ʻo e meʻa kotoa ʻoku ou fakaʻamu ki aí. Ke ʻi ai ha ʻaho ʻe fakamoʻui ai au pea ke ʻi ai ha ʻaho te u sai ai. Ke ʻi ai ha ʻaho he ʻikai toe ʻi ai ha konga ukamea pe pelesitiki ʻi hoku sinó. Ke ʻi ai ha ʻaho ʻe ʻataʻatā ai hoku lotó mei he ilifiá pea tauʻatāina ʻeku fakakaukaú mei he loto hohaʻá. … ʻOku ou fiefia ʻoku ou tui moʻoni ki ha moʻui fakafiefia ʻi he hili ʻa e maté” (“Pea He ʻIkai Kei ʻi ai Ha Mate,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 121).

Ko e hā ha ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻi he 1 Pita 1:3–11 ʻokú ne ʻoatu ʻa e ʻamanaki lelei koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi? Ko e fē nai e taimi kuó ke ongoʻi ai ʻa e ʻamanaki lelei ko iá? Ko e hā ha founga te ke vahevahe ai ki he niʻihi ʻokú ke ʻofa aí, ʻa e ʻamanaki lelei ʻokú ke maʻu ʻia Sīsū Kalaisí?

Vakai foki, ʻAlamā 27:28; 36:1–24; 3 Nīfai 9:11–17; Molonai 7:40–41.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí, kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Mormon.org

ʻOku ʻi he konga ki he “Holy Week” ʻi he mormon.org/easter ha fakahokohoko mo e fakamatala ʻo e meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo e uike fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí. ʻI he ʻaho kotoa pē ʻo e uiké, te ke lava mo ho fāmilí ʻo toe vakaiʻi ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení ke ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ʻaho ko iá, pe te mou laukonga fakafāmili mei he folofolá fekauʻaki mo Hono uike fakaʻosí (vakai ki ha lisi kuo fokotuʻu atu ʻi he konga ki he “Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá”).

Ngaahi Himí mo e Tohi Hiva ʻa e Fānaú

Fakakaukau ke mou hivaʻi fakataha ha ngaahi hiva fekauʻaki mo e Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí lolotonga e uike ko ʻení, ʻo kau ai e ngaahi hiva ʻoku ʻikai ke ke maheni mo iá (vakai ki he fakahokohoko ʻo e ngaahi tefito ʻo e Ngaahi Himí pe Tohi Hiva ʻa e Fānaú, ʻi he ngaahi tefito hangē ko e “Fakaleleí,” “Pekiá,” pe “Toetuʻú”). Ke tokoni ki he fāmilí ke nau ako ʻa e ngaahi hivá, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha ngaahi fakatātā ʻo fakatatau ki hono fakaleá.

“Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló”

Mou lau fakafāmili ʻa e “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló” (Ensign pe Liahona, ʻEpeleli 2000, 2–3; vakai foki, LDS.org), pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fili ha pōpoaki Toetuʻu mei he fakamoʻoni ko ʻení ʻo vahevahe ia ki he niʻihi kehé. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo faʻu ha ngaahi pousitā ke fakaʻaliʻali ʻi he mītia fakasōsialé, ʻi homou matapā muʻá, pe ʻi homou matapā sioʻatá.

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻoku puleʻingofuá. ʻE lava ke tāpuekina hoʻo moʻuí ʻi hoʻo tuku ha kiʻi taimi ke ako ai e folofolá. Tukupā ke ke ako ia ʻi he ʻaho kotoa pē, fekumi ki ha founga ke ke fakamanatu ai hoʻo tukupaá, pea fai ho lelei tahá ke ke tauhi pau ia.

ʻĪmisi
Christ in Gethsemane

Ketisemani, tā ʻe Adam Abram