Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
21–27 Sānuali. Sione 1: Kuo Mau ʻIlo ʻa e Mīsaiá


“21–27 Sānuali. Sione 1: Kuo Mau ʻIlo ʻa e Mīsaiá,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“21–27 Sānuali. Sione 1,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
woman sharing the gospel in a train station

21–27 Sānuali.

Sione 1

Kuo Mau ʻIlo ʻa e Mīsaiá

ʻI hoʻo lau mo fakalaulauloto ki he Sione 1, hiki ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú. Ko e hā ha ngaahi pōpoaki ʻokú ke maʻu ʻe mahuʻinga taha kiate koe mo ho fāmilí? Ko e hā te ke lava ʻo vahevahe ʻi hoʻo ngaahi kalasi ʻi he Siasí?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Kuó ke fifili nai pe te ke fakatokangaʻi ʻa Sīsū ʻo Nasaletí ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá kapau naʻá ke moʻui lolotonga e taimi naʻá Ne ngāue fakafaifekau ai ʻi he māmaní? Naʻe tatali mo lotua ʻe he kau ʻIsileli angatonú ʻi ha ngaahi taʻu lahi, kau ai ʻa ʻAnitelū, Pita, Filipe mo Nataniela, ʻa e hāʻele mai ʻa e Mīsaia ne talaʻofa maí. Naʻe anga fēfē ʻenau ʻiloʻi ko e Taha Ia ne nau fekumi ki aí ʻi he taimi ne nau fetaulaki ai mo Iá? ʻI he founga tatau pē ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí—ʻaki ʻetau tali ʻa e fakaafe ke tau “haʻu ʻo mamata” maʻatautolu peé (Sione 1:39). ʻOku tau lau fekauʻaki mo Ia ʻi he ngaahi folofolá. ʻOku tau fanongo ki Heʻene tokāteliné. ʻOku tau ʻiloʻi ʻEne tōʻonga moʻuí. ʻOku tau ongoʻi Hono Laumālié. ʻI heʻetau fai ʻa e ngaahi meʻá ni te tau ʻiloʻi ai, ʻoku ʻafioʻi mo ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne finangalo ke tau maʻu ha “ngaahi meʻa lahi ange”, ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia Natanielá (Sione 1:50).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Ko e Kosipeli ʻa Sioné

Ko hai ʻa Sione?

Naʻe hoko ʻa Sione ko ha ākonga ʻa Sione Papitaiso pea naʻá ne hoko kimui ko e taha ʻo e kau fuofua muimui ʻia Sīsū Kalaisí mo ha taha ʻo ʻEne Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne tohi e Kosipeli ʻa Sioné, ngaahi ʻipiseli ʻe niʻihi, mo e tohi ʻa Fakahaá. Naʻá ne tohi ʻi heʻene Kosipelí ko ia ʻa e ākonga “naʻe ʻofa ai ʻa Sīsuú” mo e “ākonga ko ia ʻe tahá” (Sione 13:23; 20:3). Naʻe fuʻu mālohi ʻa e vēkeveke ʻa Sione ke ne malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí naʻá ne kole ai ke ne kei nofo pē ʻi he māmaní ʻo aʻu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhí ke ne ʻomi e ngaahi laumālié kia Kalaisi (vakai, T&F 7:1–6).

Vakai foki ki he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Sione, Foha ʻo Sēpetí.”

Sione 1:1–5

Naʻe “ʻi he kamataʻangá [ʻa Sīsū Kalaisi] mo e ʻOtuá.”

Naʻe kamata ʻe Sione ʻene Kosipelí ʻaki ʻene fakamatalaʻi ʻa e ngāue naʻe fakahoko ʻe Kalaisi kimuʻa pea toki ʻaloʻi Iá: “ʻI he kamataʻangá … naʻe ʻi he ʻOtuá ʻa e Folofolá [ko Sīsū Kalaisi].” Ko e hā ʻokú ke ako mei he veesi 1–5 kau ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngāué? ʻE lava ke ke maʻu ha ngaahi fakamatala mahino ʻi he Liliu ʻe Siosefa Sāmita, Sione 1:1–5 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá). Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻilo kau ki he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he maama fakalaumālié, ʻi he taimi te ke kamata ai hoʻo ako fekauʻaki mo ʻEne moʻuí?

Vakai foki, “Jesus Christ Chosen as Savior,” Gospel Topics, topics.lds.org.

Sione 1:1–18

ʻOku fakamoʻoni ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí kiate Ia.

Naʻe ueʻi ʻa Sione ke ne fekumi ki he Fakamoʻuí koeʻuhí ko e fakamoʻoni ʻa Sione Papitaisó, ʻa ia naʻá ne fakahā ai “naʻe haʻu ia ko e fakamoʻoni … ko e Maama moʻoní Ia” (Sione 1:8–9, 15–18). Naʻe fai foki ʻe Sione ha fakamoʻoni mālohi ki he moʻui mo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí.

Mahalo naʻa lelei ke faʻu ha lisi ʻo e ngaahi moʻoni naʻe fakalau ʻe Sione ʻi heʻene fakamoʻoni talateu kia Kalaisí (veesi 1–18; vakai foki ki he Liliu ʻe Siosefa Sāmita, Sione 1:1–19 [ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá]). ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe kamata ai ʻe Sione ʻene Kosipelí ʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení? Fakakaukau ke hiki hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí—ko e hā ha meʻa te ke fie vahevahe? Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi mo muimui ki he Fakamoʻuí? Ko hai nai ʻe ala faitāpuekina ʻi haʻane fanongo ki hoʻo fakamoʻoní?

Sione 1:12

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke ke “hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá”?

Neongo ʻoku tau hoko kotoa pē ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ka ko e taimi ʻoku tau faiangahala aí ʻoku tau hē pe mavahe meiate Ia. ʻOku foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi ha hala ke tau toe foki ange ai. ʻOkú Ne “foaki kiate [kitautolu] ʻa e monūʻia ke hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá,” ʻo fakafou ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí mo ʻetau talangofua ki he ngaahi fuakava ʻi he ongoongoleleí. ʻOku toe fanauʻi foʻou kitautolu pea ʻoku tau hoko ʻo fakalelei ki he Tamaí, ʻo taau mo Hono tofiʻa taʻengatá pea hoko ko e kau ʻea-hoko ki he meʻa kotoa pē ʻoku ʻAʻaná (vakai, Loma 8:14–18; Sēkope 4:11).

Sione 1:18

Kuo mamata nai ha taha ki he ʻOtuá?

ʻOku lekooti ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e kakai naʻa nau mamata ki he ʻOtuá (vakai, Sēnesi 32:30; ʻEkesōtosi 33:11; ʻĪsaia 6:5). Ko e hā leva e ʻuhinga naʻe pehē ai ʻe Sione “ʻoku ʻikai ha toko taha kuó ne mamata ki he ʻOtuá ʻi ha kuonga”? ʻOku fakamahinoʻi ʻi he Liliu ʻe Siosefa Sāmita ki he veesi ko ʻení{52}ʻoku hā ʻa e ʻOtua ko e Tamaí ki he tangatá, pea ko e taimi ʻokú Ne hā aí, ʻokú Ne fakamoʻoni ki Hono ʻAló. Hangē ko ʻení, ko e taimi naʻá Ne hā ai kia Siosefa Sāmita ʻi he Vaoʻakau Tapú, naʻá Ne folofola kia Siosefa ʻo pehē, “Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17; vakai foki, T&F 76:23). ʻOku lahi mo e ngaahi fakamatala kehe ʻoku lekooti ai naʻe mamata ʻa e kakaí ki he ʻOtua ko e Tamaí ʻi ha meʻa-hā-mai (vakai, Ngāue 7:55–56; Fakahā 4:2; 1 Nīfai 1:8; T&F 137:1–3) pe ne nau fanongo ki Hono leʻó ʻokú Ne fakamoʻoni ki he ʻAló (vakai, Mātiu 3:17; 17:5; 3 Nīfai 11:6–7).

Sione 1:19–23

Ko hai ʻa ʻIlaiase pea ko hai ʻa e “palōfita ko iá”?

Naʻe fifili e kau taki ʻo e kau Siú pe naʻe fakahoko nai ʻia Sione Papitaiso ʻa e kikite ʻi he kuonga muʻá fekauʻaki mo e kau palōfita te nau haʻu mei he haʻohaʻonga ʻo e kakaí. Naʻa nau ʻeke ange pe ko ʻIlaiase ia, ʻa ia ko ha foʻi lea faka-Kalisi ki he ʻIlaisiā, ko e hingoa ʻo e palōfita naʻe kikiteʻi te ne toe fakafoki mai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē (vakai, Malakai 4:5–6). Naʻa nau ʻeke ange foki pe ko ia ʻa e “palōfita ko iá,” ʻa ia ʻoku lava ke ʻuhinga ki he “Palōfita” naʻe lave ki ai ʻi he Teutalōnome 18:15. Naʻe fakamatala ange ʻe Sione naʻe ʻikai ko ha taha ia ʻo e ongomeʻá ni ka ko e palōfita ia naʻe pehē ʻe ʻĪsaia te ne teuteuʻi ʻa e hala ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí (vakai, ʻĪsaia 40:3).

Vakai foki ki he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻIlaiase.”

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí, kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

ʻĪmisi
girl reading the scriptures

ʻI heʻetau ako e folofolá, te tau maʻu ha ueʻi fakalaumālie ki heʻetau moʻuí.

Sione 1:4–10

Te ke tokoniʻi fēfē nai ho fāmilí ke nau fakakaukauloto ki he meʻa ne nau lau ki ai ʻi he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e māmá? Te ke lava ʻo ʻai ke taufetongi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi hono fakaulo ha maama ʻi ha loki fakapoʻuli pea vahevahe ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻa e Fakamoʻuí ko ha Maama ki heʻenau moʻuí. Pea ʻi hoʻomou lau ʻa e Sione 1:4–10, mahalo naʻa ʻi ai ha toe ngaahi fakakaukau ʻa e fāmilí ʻe tānaki mai ki he fakamoʻoni ʻa Sione kau kia Sīsū Kalaisi, ko e Maama ʻo Māmaní.

Sione 1:35–46

Fakatokangaʻi ʻa e fakamoʻoni ʻa Sione Papitaiso ʻi he veesi 36. Ko e hā ha ngaahi ola ʻo ʻene fakamoʻoní? (vakai, veesi 35–46). Ko e hā ʻoku ako ʻe he fāmilí mei he kakai ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e founga hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí?

Sione 1:45–51

Ko e hā naʻe fai ʻe Nataniela ke tokoniʻi ai ia ke ne maʻu ha fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí? Kuo tau maʻu fēfē ʻetau fakamoʻoní?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Vahevahe ha lēsoni fakatātā ʻaki ha meʻa. Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau kumi ha ngaahi meʻa te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ke tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he folofola ʻoku mou lau fakafāmilí. Hangē ko ʻení, mahalo te nau fie fakaʻaongaʻi ha foʻi teʻelango ke ne fakafofongaʻi ʻa e Maama ʻo Kalaisí (vakai, Sione 1:4).

ʻĪmisi
Jesus Christ creating the earth

Ko e Fakatupu ʻe Sihova ʻa e Māmaní, tā ʻe Walter Rane