Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Fakamatala Fakalahi F: Ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú


“Fakamatala Fakalahi F: Ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“Fakamatala Fakalahi F,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

Fakamatala Fakalahi F

Ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú

Ne laka hake ʻi ha taʻu ʻe nima—mei he fuofua ʻaʻahi ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmitá kae ʻoua kuo aʻu ki he 1829—ko Siosefa toko taha pē naʻe fakangofua ke ne mamata ki he ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻe iku eni ki ha fakaanga mo e fakatanga lahi meiate kinautolu naʻa nau tui naʻá ne kākaaʻi e kakaí. Ko ia fakakaukauloto ki he fiefia ne ongoʻi ʻe Siosefa, ʻi heʻene liliu e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne ako ai kuo fakangofua ʻe he ʻEikí ha niʻihi kehe ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí pea te nau “fakamoʻoni [foki] ki hono moʻoni ʻo e tohí pea mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi aí” (2 Nīfai 27:12–14; vakai foki, 2 Nīfai 11:3; ʻEta 5:2–4).

Naʻe kole ʻe ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisi ʻi Sune ʻo e 1829, ha ngofua ke nau hoko ko e kau fakamoʻoni ʻe toko tolu ʻa ia naʻe kikiteʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe foaki kiate kinautolu ʻe he ʻEikí e meʻa ne nau fie maʻú (vakai, TF 17) pea ʻomi ha ʻāngelo, ʻa ia naʻá ne fakahā ange kiate kinautolu e ʻū lauʻi peletí. Naʻe ʻiloa e kau tangatá ni ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, pea ʻoku kau ʻenau fakamoʻoni kuo tohí ʻi he tatau kotoa pē ʻo e Tohi ʻa Molomoná.1

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻa e ʻuhinga ʻoku fuʻu mālohi ai e fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú: “ʻOku tuʻu ʻaliʻaliaki ʻi he mālohi lahi e fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe maʻu takitaha ʻe he toko tolú ni ha ʻuhinga lelei mo ha faingamālie ke fakaʻikaiʻi ai ʻenau fakamoʻoní kapau naʻe loi, pe ofeʻi e ngaahi fakaikiikí kapau naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe hala. Hangē ko ia ʻoku ʻiloʻí, naʻe tuʻusi kotoa ʻa e kau fakamoʻoni ʻe toko tolú mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, hili ha taʻu ʻe valu nai mei hono pulusi ʻenau fakamoʻoní, koeʻuhí ko ha ngaahi fetōkehekeheʻaki pe femehekaʻaki ʻi he kau taki kehe ʻo e Siasí. Naʻe takitaha mātuku ʻa e toko tolú, taʻe ʻi ai haʻanau fakakaukau ke poupouʻi ha feinga fakamoveuveu. Ka ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí—taʻu ʻe 12 ki he 50 hili hono tuʻusi kinautolú—naʻe ʻikai pē ke fakaʻikaiʻi ʻe ha taha ʻo e kau fakamoʻoni ko ʻení ʻene fakamoʻoni naʻe pulusí pe lea ʻaki ha meʻa ke fakatupu veiveiua ki hono moʻoní.”2

Naʻe tuʻu taʻeueʻia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻo aʻu ki he mole ʻo ʻenau moʻuí, ʻi heʻenau faivelenga ki heʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

ʻŌliva Kautele

Hili hono toe papitaiso fakafoki mai ia ki he Siasí pea ʻi ha taimi nounou pē ki muʻa peá ne pekiá, naʻe pōtalanoa ʻa ʻŌliva mo ha faifekau, ko ʻEletā Sēkope Keiti, ʻa ia naʻá ne fou mai ʻi Lisimoni, Mīsuli ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilani. Naʻe fehuʻi ange ʻe ʻEletā Keiti kia ʻŌliva fekauʻaki mo ʻene fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he foha ʻo ʻEletā Keití e tali ʻa ʻŌlivá:

“Ne hangē ne matuʻaki ongo ʻaupito kia ʻŌliva hono fakafehuʻia iá. Naʻe ʻikai ke ne tali ʻaki ha foʻi lea ʻe taha, ka naʻá ne tuʻu mei hono seá, ʻo lue ki he laupapa tukuʻanga tohí, toʻo mai ha Tohi ʻa Molomona ʻi he pulusinga ʻuluakí, peá ne huke ki he fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, pea lau ʻi he founga mālūʻia tahá ʻa e ngaahi lea naʻá ne fakamoʻoni hingoa ki ai, ʻi ha meimei taʻu ʻe uofulu kimuʻá. Naʻá ne hanga hake ki heʻeku tangataʻeikí, ʻo ne pehē: ʻSēkope, ʻoku ou fakaʻamu ke ke manatuʻi e meʻa ʻoku ou lea ʻaki kiate koé. Ko ha tangata au kuó u mei mālōlō, pea ko e hā hano ʻaonga kiate au ke u talaatu ha loi? Naʻá ne pehē, ʻʻOku ou ʻilo, ko e Tohi ʻa Molomona ko ʻení naʻe liliu ia ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻe mamata hoku ongo matá, fanongo hoku ongo telingá, pea naʻe fakamaama ʻeku mahinó, pea ʻoku ou ʻilo ko e meʻa naʻá ku fakamoʻoni ki aí ʻoku moʻoni. Naʻe ʻikai ko ha misi, pe mahalo laulaunoa ʻo e ʻatamaí—naʻe moʻoni ia.’”3

Tēvita Uitemā

‘I he ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí, naʻe maʻu ʻe Tēvita Uitemā ha ngaahi talanoa ne sasala holo kuó ne fakaʻikaiʻi ʻene fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe toe fakapapauʻi ʻe Tēvita ʻene fakamoʻoní, ko ha tali ki he ngaahi tukuakiʻi ko ʻení, ʻi ha tohi naʻe pulusi ʻi he nusipepa fakalotofonua, ko e Richmond Conservator:

“Koeʻuhi ke ʻilo ʻe he māmaní e moʻoní, ʻoku ou fakaʻamu ai he taimí ni, lolotonga ʻeku ʻi he tuʻunga fakatōtōlaʻā ʻo e moʻuí, pea ʻi he manavahē ki he ʻOtuá ʻoku fai atu ai heni, ʻeku fakamatala ki he kakai kotoa pē:

“Kuo teʻeki ai ʻi ha taimi, ke u fakaʻikaiʻi ʻa e fakamoʻoni ko iá pe ko hano konga, ʻa ia kuo fuoloa hono pulusi ʻi he Tohi ko iá, ko e taha ʻo e kau fakamoʻoni ʻe toko tolú. ʻOku ʻiloʻi ʻe kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi lelei taha aú, kuó u tauhi totonu ki he fakamoʻoni ko iá. Pea ke ʻoua naʻa takihalaʻi pe veiveiua ‘e ha tangata ki heʻeku ngaahi fakakaukau lolotonga fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku ou toe fakapapauʻi atu ai hono moʻoni ʻo ʻeku fakamatala kotoa pē, ʻa ia naʻe faí pea mo pulusí.

“Ko ia ʻokú ne telinga ongó, ke ongoʻi ʻe ia” naʻe ʻikai ko ha fakakaukau hala! Ko e meʻa kuo tohí, kuo tohi—pea ko ia ʻokú ne laú tuku ke mahino ia kiate ia.”4

Māteni Hālisi

Naʻe mavahe ʻa Māteni Hālisi ʻi ha taimi mei he Siasí, ʻo hangē ko ʻŌliva Kautelé pea faifai pē pea toe papitaiso fakafoki mai. ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻuí, naʻe ʻiloa ia ʻi hono toʻo holo ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono lalo umá mo fakamoʻoni ki hono moʻoní ki ha taha pē ʻe fie fanongo: “ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻaupito ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Pea neongo ka fakaʻikaiʻi ʻe he tangata kotoa pē e moʻoni ʻo e tohi ko iá, he ʻikai te u teitei fai ia. ʻOku pau hoku lotó. ʻOiauē ʻe ʻOtua, ʻoku pau hoku lotó! ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau mo moʻoni eni.”5

Naʻe tohi ʻe Siaosi Sefilī, ko ha maheni ʻo Māteni, ʻo pehē: “ʻI ha ngaahi houa siʻi peá ne pekiá … naʻá ku fehuʻi kia [Māteni] pe naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ne ʻi ai ha kiʻi founga kākā mo ha loi ʻi he ngaahi meʻa naʻe tohi pea fakamatala ki hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea naʻá ne tali mai ʻo hangē ko ia kuó ne fai maʻu peé … ʻo pehē: ʻʻOku ʻikai ko ha loi e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou ʻilo e meʻa ʻoku ou ʻiló. Kuó u mamata ki he meʻa kuó u mamata ki aí pea kuó u fanongo ki he meʻa kuó u fanongoá. Kuó u mamata ki he ʻū lauʻi peleti koulá ʻa ia naʻe hiki mei ai e Tohi ʻa Molomoná. Ne hā mai ha ʻāngelo kiate au mo ha niʻihi kehe ʻo fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e lekōtí, pea kapau naʻá ku loto fiemālie ke loi mo fakamoʻoni loi ki he fakamoʻoni ʻoku ou faí, naʻe mei lava pē ke u hoko ko ha tangata tuʻumālie, ka he ʻikai lava ke u fakamoʻoni ki ha meʻa kehe mei he meʻa kuó u fai peá u lolotonga fakahokó he ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni.’”6

“Kau Fakamoʻoni Tokolahi ʻo Fakatatau mo ia ʻOkú Ne ʻAfioʻi ʻOku Leleí ”

ʻOku ongo moʻoni e ngaahi fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú tautautefito ki he fakakaukau atu ki heʻenau ngaahi aʻusia ʻi loto pea ʻi tuʻa ʻi he Siasí.7 Kae neongo kotoa ʻení, naʻe ʻikai tuku e fakamoʻoni ʻa ʻŌliva, Tēvita, mo Māteni ki he meʻa kuo nau aʻusiá mo fakamoʻoniʻi ko e Tohi ʻa Molomoná naʻe liliu ia ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Pea naʻe ʻikai ko kinautolu pē.

Naʻe pehē ʻe Nīfai ʻi he kuonga muʻá, “ʻE fai leva ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ke ʻomai ʻa e ngaahi lea ʻo e tohí; pea ʻi he ngutu ʻo e kau fakamoʻoni tokolahi ʻo fakatatau mo ia ʻokú ne ʻafioʻi ʻoku leleí te ne fakamoʻoniʻi ʻa ʻene folofolá” (2 Nīfai 27:14). Makehe mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, naʻe fili foki ʻe he ʻEikí ha kau fakamoʻoni kehe ʻe toko valu ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí. ʻOku fakakau atu foki ʻenau fakamoʻoní ʻi he tatau kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tuʻu maʻu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú, hangē ko ʻŌliva, Tēvita, mo Mātení, ʻi heʻenau fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo ʻenau fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peleti koulá.

Naʻe ʻiloʻi fakataautaha ʻe Uiliami E. Makalēlini, ko ha taha ʻo e kau papi ului ki he Siasí he kamataʻangá, ha tokolahi ʻo e kau fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe faifai pea mavahe ʻa Uiliami mei he Siasí, ka naʻe kei ongo loloto pē hono ueʻi ia ʻe he ngaahi fakamoʻoni mālohi naʻá ne fanongoa mei he kau fakamoʻoní.

Naʻe tohi ʻe Makalēlini ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻuí ʻo pehē, “Ko ‘eni ʻoku ou fie fehuʻi pe ko e hā te u fai ki ha kau fakamoʻoni faivelenga tokolahi, ʻoku nau fai ha fakamoʻoni ʻuhinga lelei mo fakamātoato? ʻI he tumutumu ʻo ʻenau moʻuí, naʻe mamata ʻa e kau tangatá ni ki he vīsone ʻo e ʻāngeló, pea fai ʻenau fakamoʻoní ki he kakai kotoa pē. Pea naʻe mamata ʻa e toko valu ki he ʻū lauʻi peletí, pea mo ala ki ai. Ko ia ai naʻe ʻiloʻi ʻe he kau tangatá ni e ngaahi meʻa naʻa nau taukaveʻi ʻoku moʻoni ʻaupitó. Pea naʻe fai foki ʻeni ʻi heʻenau kei talavoú, pea ko ʻeni ʻi heʻenau toulekeleká ʻoku nau kei taukaveʻi e meʻa tatau.”8

Neongo kuo teʻeki ai ke tau mamata ki he ʻū lauʻi peleti koulá ʻo hangē ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, te tau lava ʻo maʻu ha mālohi mei heʻenau ngaahi fakamoʻoní. Neongo naʻe ʻi he tuʻunga faingataʻa honau ngaahi ongoongó pea naʻe fakamanamanaʻi ʻenau tuʻunga malú mo ʻenau moʻuí koeʻuhi ko ʻenau fakamoʻoní, ka naʻe tuʻu maʻu ʻi he loto-toʻa ʻa e kau tangata angatonú ni ʻi heʻenau fakamoʻoní ʻo aʻu ki he ngataʻangá.

  1. Lau fekauʻaki mo ʻenau aʻusiá ʻi he Kau, vol. 1, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), 73–75.

  2. Dallin H. Oaks, “The Witness: Martin Harris,” Ensign, May 1999, 36.

  3. Jacob F. Gates, “Testimony of Jacob Gates,” Improvement Era, Mar. 1912, 418–19.

  4. ʻI he Lyndon W. Cook, ed., David Whitmer Interviews: A Restoration Witness (1991), 79.

  5. ʻI he Mitchell K. Schaefer, “The Testimony of Men: William E. McLellin and the Book of Mormon Witnesses,” BYU Studies, vol. 50, no. 1 (2011), 108; capitalization standardized.

  6. George Godfrey, “Testimony of Martin Harris” (unpublished manuscript), quoted in Eldin Ricks, The Case of the Book of Mormon Witnesses (1961), 65–66.

  7. Hangē ko ʻení, vakai, Kau Māʻoniʻoní, 1:182–83.

  8. ʻI he Schaefer, “Testimony of Men,” 110.