Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
23–29 Mati. Enosa–Upu a Mamona: E Galue o Ia ia te Au e Faia Lona Finagalo


“23–29 Mati. Enosa–Upu a Mamona: E Galue o Ia ia te Au e Faia Lona Finagalo.” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“23–29 Mati. Enosa–Upu a Mamona,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2020

Ata
O Enosa a o laitiiti ma lona tama, o Iakopo, ma lona tina

Iakopo ma Enosa, saunia e Scott Snow

23–29 Mati

EnosaUpu a Mamona

E Galue o Ia ia te Au e Faia Lona Finagalo

A o e faitauina le Enosa e oo i le Upu a Mamona, vaavaai mo savali o le a taua ia te oe po o lou aiga.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Sa alu Enosa i le vao e tuli manu, ae sa iu ina nofo ai iina e tatalo “i le aso atoa … ma ina ua oo mai le po” (Enosa 1:3–4). Ona sa matuai galala moni lona agaga i le fia maua o se faamagaloga o ana agasala, o lea sa loto ai Enosa e tatalo po o le a lava le umi sa tatau ai ma na faia ai se “fagatuaga” i luma o le Atua (Enosa 1:2). O le mea lena e ta’u o le tatalo ma le loto faamaoni: e le faapea o le ole atu mo se mea tatou te mananao ai ae o se taumafaiga faamaoni e talanoa ma le Atua ma faaogatusa o tatou loto ma Lona [finagalo]. A e tatalo i le ala lea, pe a oo ina “oo atu [lou leo] i le lagi,” e te iloa e faapei ona sa iloa e Enosa e faafofoga mai le Atua ia te oe, ma e manatu moni mai lava o Ia ia te oe, o e pele ia te oe, e oo lava i ou fili (tagai Enosa 1:4–17). I na taimi, e mafai ai e le Atua ona faailoa mai Lona finagalo ia te oe, ma o le a tele atu lou naunau ma lou gafatia ona faia o Lona finagalo aua ua oulua ogatasi ma Ia. Faapei o Mamona, atonu e te “le iloa mea uma; ae ua silafia e le Alii mea uma … [ma] ua galue ai o ia ia te [oe] ia ou faia e tusa ai ma lona finagalo” (Upu a Mamona 1:7).

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Enosa 1:1–3

O upu a se matua e mafai ona i ai se tosinaga tumau.

O a ni savali o i ai i nei fuaiupu mo matua ma mo le fanau?

Enosa 1:4–27

O le a tali mai a’u tatalo mai le loto.

O le aafiaga o Enosa i le tatalo o se tasi o mea aupito sili ona manatulia i tusi paia. O ou aafiaga atonu e le maoae tele, ae e le tau faapea e itiiti ifo se aoga. O aafiaga o Enosa e mafai ona faaalia ai auala e faaleleia atili ai au tatalo. O nisi nei o fesili e mafaufau i ai:

  • O a upu o loo faamatala ai taumafaiga a Enosa a o ia tatalo?

  • O le a lava le mea na muai tatalo ai Enosa? (tagai Enosa 1:4). O le a se mea e mafai ona e aoao mai le tali a Enosa ia ua uma ona ia mauaina se tali? (tagai Enosa 1:5–7).

  • Na faapefea ona faatino e Enosa ia tali sa ia mauaina?

  • O le a se mea e mafai ona e aoao mai ia Enosa e uiga i le i ai o se faatuatua e “le maluelue” i le Alii? (Enosa 1:11).

IaromaOminae

O le a faamanuiaina au e le Alii pe a ou tausia poloaiga.

O se tasi o folafolaga aupito faifai pea a le Atua i le Tusi a Mamona e faapea afai e tausia e sa Nifae ia poloaiga, o le a manuia i latou (tagai 2 Nifae 1:20; Iaroma 1:9–12; Ominae 1:6). O tusi a Iaroma ma Ominae o loo faaalia ai ni nai auala sa faataunuuina ai lenei folafolaga. O a ni mea ua e aoao mai i nei tala e mafai ona fesoasoani ia te oe e “manuia ai i le laueleele”?

Ominae 1:14, 21

O ai le nuu o Saraemila?

Ina ua uma ona sosola sa Nifae i le nuu o Nifae, sa latou maua ai ni tagata se toatele o nonofo i se nuu e igoa o Saraemila. O le nuu o Saraemila e tupuga mai i se vaega o tagata Isaraelu o e, e faapei o le aiga o Liae, sa tuua Ierusalema ma sa taitaiina e le Atua i le nuu folafolaina. O lena vaega sa i ai Moleka, o se tasi o atalii o Setekaia, le tupu o sa Iuta o le sa faatagaotauaina e Papelonia pe tusa o le 587 TLM (tagai Ieremia 52:1–11; Mosaea 25:2; Helamana 8:21).

Ina ua mavae ona taunuu le nuu o Saraemila i le nuu folafolaina, sa latou feiloai ai ma Korianetuma (tagai Ominae 1:21), o le toe tagata na totoe o sa Iareto, o loo faamatalaina lona tala i le tusi o Eteru.

Upu a Mamona

O le a le Upu a Mamona?

O Upu a Mamona ua avea ma alalaupapa i le va o seti e lua o papatusi lea e aofia i le Tusi a Mamona O i o loo tuuina mai ai e Mamona se faamalamalamaga o nei talafaamaumau e lua, ma o ana upu o loo aoao mai ai se savali taua e uiga i le faalagolago i le Alii, tusa lava pe tatou te le malamalama atoatoa i Lana taitaiga.

A o tusia e Nifae le talafaamaumau o lona nuu, sa faatonuina o ia e le Atua e fatu ni seti se lua o papatusi, sa faaigoa o papatusi laiti ma papatusi tetele a Nifae. Sa lei iloa e Nifae le mafuaaga na poloaiina ai o ia e fatu ni seti se lua o papatusi, ae sa ia faatuatuaina sa i ai i le Alii “se faamoemoega poto … , o lea faamoemoega ou te le iloa” (1 Nifae 9:5; tagai foi “O Se Faamalamalamaga Puupuu o le Tusi a Mamona”).

Ina ua mavae ni seneturi mulimuli ane, a o faapuupuuina e Mamona ia papatusi tetele, sa tau atu o ia i papatusi laiti. O papatusi laiti o loo aofia ai le tele o mea lava ia na tutupu o loo faamatalaina i papatusi tetele ia ua maea ona faapupuuina e Mamona, ae o papatusi laiti sa taulai atu tele i mea faaleagaga ma le galuega ma aoaoga a perofeta. Sa musuia e le Atua ia Mamona e faaaofia ai papatusi laiti a Nifae i lana talafaamaumau e faaopoopo i papatusi tetele. E faapei o Nifae, sa lei malamalama ia Mamona i le faamoemoega o le Atua i le faia o seti papatusi uma e lua, ae sa ia faatuatuaina sa faia “mo se faamoemoega poto” (Upu a Mamona 1:7).

O le taimi nei ua tatou iloa le faamoemoega o le Atua. I le 1828, ina ua uma ona faaliliu e Iosefa Samita se vaega o le faapupuuga a Mamona o papatusi tetele a Nifae (116 itulau), sa leiloloa na itulau ia Matini Harisi. Sa poloaiina e le Atua ia Iosefa e aua nei toe faaliliuina le vaega lea aua o le a suia e tagata amioleaga ia upu ma taumafai e ta’uleagaina Iosefa (tagai MFF 10, faaulutala o le vaega; MFF 10:14–19, 30–45). E faafetai ai, ona sa muai silafia e le Atua lenei mea ma sa saunia ia papatusi laiti, ia na aofia ai le talafaasolopito lava e tasi ia na leiloloa i itulau e 116. O papatusi laiti o loo aofia ai tusi ia e muamua mai i Upu a Mamona, ma o le faapupuuga a Mamona o papatusi tetele e amata ina ua uma Upu a Mamona.

Ata
O Mamona o loo tuufaatasia papatusi auro

O Mamona o loo Tuufaatasia Papatusi, saunia e Jorge Cocco

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina ma lou aiga ia tusitusiga paia, e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe ia iloa po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai manatu nei.

Enosa 1:1–17

E mafai e lou aiga ona vaavaai i se ata o Enosa o loo tatalo ma sailiili le Enosa 1:1--17 mo ni fasifuaitau e mafai ona faaaoga e fai ma ulutala o le ata. E mafai foi ona e fai i tagata o le aiga e tusi ni ata o mea na oo ia Enosa. O le a se mea ua tatou aoao mai ia Enosa o sailia le faamagaloga?

Iaroma 1:2

Na faapefea e lau suesuega o le Tusi a Mamona ona “faaalia mai le ata o le faaolataga” ia i tatou?

Ominae 1:12–22.

O a mea o aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le taua o le i ai o afioga a le Atua i o tatou olaga?

Upu a Mamona 1:3–9

E faapefea ona faamanuiaina i tatou i le tausia o faamaumauga faaletagata lava ia ma faaleaiga? E mafai faapefea ona tatou faia a tatou talafaamaumau ia sili ona taulai ia Keriso?

Mo nisi manatu mo le aoaoina o fanau, tagai i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faapotopoto soo faatasi. Na aoao mai Peresitene Henry B. Eyring: “Aua lava nei misia se avanoa e faapotopoto faatasi ai le fanau e aoao i aoaoga faavae a Iesu Keriso. E seasea maua na taimi pe a faatusatusa i taumafaiga a le fili” (The Power of Teaching Doctrine,”,” Ensign, Iulai 1999, 74).

Ata
Enosa o loo tatalo

Enosa o loo Tatalo, saunia e Robert T. Barrett