Seminare
Moronae 7:44–48: “O Le Alofa Le Pona o Keriso”


“Moronae 7:44–48: ‘O Le Alofa Le Pona o Keriso,’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“Moronae 7:44–48,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

Moronae 7:44–48

“O Le Alofa Le Pona o Keriso”

Ata
o le Faaola o loo opoina se tamaitiiti laitiiti

Mafaufau i taimi na e lagonaina ai le alofa faaKeriso. O le a se eseesega ua faia e le alofa faaKeriso i lou olaga? Na tusifaamaumau e Moronae le faaiuga o le lauga a lona tamā, o Mamona, na tuuina atu i se sunako i tausaga na mavae atu. Na aoao mai e Mamona le ala e “taofi mau i mea lelei uma” (Moronae 7:20, 25), aemaise lava le alofa mama, “o le alofa le pona lea o Keriso” (Moronae 7:47). O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e malamalama ai ma saili le alofa mama i lou olaga.

Saili le meaalofa o le alofa mama. Na aoao mai Mamona e mafai ona tatou valaaulia atoatoa atili le meaalofa o le alofa mama e ala i le tatalo faatauanau mo lena mea (tagai Moronae 7:48). Ole atu i le Tama Faalelagi e faatumu lou loto i le alofa mama mo au tamaiti aoga. O au taumafaiga faamaoni e faalautele atu le agaalofa ma le malamalama e mafai ona fesoasoani i au tamaiti aoga ia lagona le alofa mama o le Faaola.

Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i faataitaiga na faaalia ai e le Faaola le alofa, faapea foi ma faataitaiga o le alofa faaKeriso i aso nei.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

Alofa faaKeriso

Afai e mafai, mafaufau e amata le vasega i le faaali atu po o le faitauina o se tasi o tala nei e uiga i se tasi o loo aapa atu i le alofa. Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i le eseesega e mafai ona faia e le alofa faaKeriso.

  • Ua tuuina atu ma le le manatu faapito e se tamaitiiti talavou i se isi tamaitiiti o loo manaomia le fesoasoani. Matamata i le “The Coat” (2:07), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, pe faitau le tala, o se tala moni mai le olaga o Peresitene Heber J. Grant a o laitiiti (“The Coat,” Friend, Mat. 2012, 16–17).

  • Nai lo le faia o se mea ula i se tagata ese, sa tonu i ni alii se toalua e fesoasoani i ai. Matamata i le “Gordon Hinckley: Lessons I Learned as a Boy” (4:04), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.

  • Na aapa atu se vaega o tamaitai talavou i le agalelei ma le alofa mama i se tamaitiiti aoga e i ai se manaoga faapitoa. Matamata i le “Charity: An Example of the Believers” (4:50), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.

  • Aisea e te manatu ai o le alofa faaKeriso e mafai ona avea ma se faatosinaga mamana i o tatou olaga?

  • O ai na avea ma se faataitaiga o le alofa faaKeriso i lou olaga?

Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e iloilo e i latou lava pe o faapefea ona latou atiina ae le alofa mama. O le gaoioiga lea o se tasi lea o auala e mafai ona latou faia ai.

Na aoao mai e Mamona ma le Aposetolo o Paulo e faapea, o le atiina ae o le alofa faaKeriso e taua mo lo tatou alualu i luma (tagai Moronae 7:44; 1 Korinito 13:2). Ina ia fesoasoani ia te oe e iloilo po o le a le lelei o lou atiina ae o le alofa faaKeriso, mafaufau loloto i le moni o faamatalaga nei mo oe i se fuafaatatau o le 1 i le 5 (1 = e le moni lava; 5 = e moni i taimi uma):

  • Ou te taumafai e fesoasoani ma auauna atu i isi, ae maise pe a o latou tauivi pe lotovaivai.

  • Ou te taumafai ia agalelei, onosai, ma faamagalo atu i isi, e tusa lava pe faigata ona galulue faatasi ma i latou.

  • Afai e talafeagai, ou te ta’u atu i isi ou te alofa ia i latou ma manatu popole mo i latou.

A o e suesue i le Moronae 7, ole atu i le Alii e fesoasoani ia te oe ia malamalama ma saili le alofa mama.

O le lauga a Mamona e uiga i le alofa mama

E lata i le faaiuga o lana talafaamaumau, sa faaaofia ai e Moronae se lauga a lona tamā, o Mamona, na tuuina atu i “soo fifilemu o Keriso” (Moronae 7:3). Na aoao atu e Mamona mataupu faavae o le alofa lea, ana faapea e faalogo ma ua’i atu i ai, na semanu e taofia ai le faatafunaga o sa Nifae. O nei aoaoga o le a alagatatau foi ia Moronae, o lē na molimauina le faatafunaga matautia o sa Nifae e sa Lamana ma fealualuai ai na o ia mo le tele o tausaga.

Faitau le Moronae 7:47 ma maka le fasifuaitau o loo faamatala ai le alofa na aoao mai e Mamona.

Mafaufau e tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: O le alofa mama o le alofa le pona lea o Keriso.

Ua faia e Iesu Keriso le faataitaiga atoatoa mo i tatou i le auala e alolofa atu ai i isi. Faitau le Moronae 7:45–48, ma vaavaai mo fasifuaitau e (1) faamatala atili ai le alofa mama, po o le auala e alofa ai e pei o le Faaola, ma le (2) faateleina ai lou manao e atiina ae le alofa mama i lou olaga.

O leMoronae 7:45–48 o se fuaitau o le atamai i aoaoga faavae. Mafaufau e faailoga fuaitau o le atamai i aoaoga faavae i se auala tulaga ese ina ia mafai ai ona e mauaina gofie. O le a e maua se avanoa i le lesona e sosoo ai e faataitai ai ona faaaoga le aoaoga faavae o loo aoaoina i lenei fuaitau i se fesili po o se tulaga.

Ina ia faaopoopo se eseesega ma le anoa i lenei gaoioiga, e mafai ona e tuuina se ata o le Faaola i luga o le laupapa. Faataamilo i le ata, tusi ai fasifuaitau e maua e tamaiti aoga. Afai e aoga, fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i faamatalaga nei.

E mafai foi ona fesoasoani faauigaga nei:

  • “talitiga” = tumau i tofotofoga ma le onosai

  • “e le losilosivale” = e le lotovale i isi

  • “e le faafefeteina” = lotomaualalo

  • “e le sailia e ia ana lava mea” = e tuu faamuamua le Atua ma manaoga o isi nai lo ia lava

  • “e le faaitaitagofie” = e le faigofie ona ita

  • “e talitonu i mea uma” = talia upumoni uma

Mafaufau e maka mai le fasifuaitau “e le uma le alofa mama” i le fuaiupu 46 e oo i le fasifuaitau “e tumau e faavavau” i le fuaiupu 47. Na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

O le olaga e i ai lana faalumaga o le fefe ma le toilalo. E i ai taimi e le atoatoa ai. O nisi taimi ua faatoilaloina i tatou e tagata, po o le tamaoaiga po o pisinisi po o faigamalo e faatoilaloina i tatou. Ae peitai e tasi le mea i taimi po o le faavavau e le faatoilaloina i tatou—o le alofa le pona o Keriso. (Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 337)

  • Aisea e te manatu ai o le a le faatoilaloina lava e le alofa le pona o Keriso i tatou?

  • E mafai faapefea e le alofa o le Faaola ona fesoasoani ia i tatou i auala e leai se isi mea e mafai ona faia?

Na aoao mai Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018) e uiga i le auiliiliga o le alofa mama. Afai e mafai, matamata i le “Charity Never Faileth,” o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, mai le taimi 15:05 i le 17:22. Pe faitau le saunoaga, e amata i le “Ou te mafaufau i le alofa mama” ma faaiu i le “tetee atu i le lagona e faavasega ai isi” (“E Le Uma le Alofa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 124). Vaavaai mo ni fuaitau faaopoopo na faaaoga e Peresitene Monson e faamatala ai le alofa le pona o Keriso.

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou faalogo i ai pe faitauina ma tusi ni fuaitau faaopoopo po o upu autu faataamilo i le ata o le Faaola.

O au fesili e uiga i le alofa mama

O a ni au fesili o i ai e uiga i le, o le a le alofa mama po o le e faapefea ona faatumulia i lenei alofa?

Mafaufau e tusi fesili a tamaiti aoga i luga o le laupapa.

Saili le taitaiga a le Agaga Paia ia iloa ai pe tatau i tamaiti aoga ona fai taitoatasi le gaoioiga lenei pe fai i vaega toalaiti.

Ina ia fesoasoani e tali au fesili, ia fai mea nei:

  1. Suesue i aoaoga nei a le Faaola e uiga i le alofa po o le alofa mama: Mataio 5:43–44; Mataio 22:37–40; Ioane 15:12.

  2. Mafaufau i se tala faatusipaia i se taimi na faapupula mai ai e le Faaola le alofa mama. Sue ma faitau le faataitaiga na e mafaufau i ai, pe faaaoga se tasi o mea nei:

    1. Sa taumamafa faatasi le Faaola ma telona ma tagata agasala (tagai Mataio 9:10–13). (O se telona o se ao lafoga mo tagata Roma, lea na faatoilaloina Isaraelu i lena taimi.)

    2. Na laveai ma aoaoina e le Faaola le fafine na maua o mulilua (tagai Ioane 8:1–11).

    3. Na puapuagatia, togiola, ma maliu le Faaola mo tagata uma (tagai Luka 22:41–44; 23:33–34; 1 Nifae 19:9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:16–19).

    4. Sa faamaloloina ma faamanuiaina e le Faaola tagata o le atu Amerika (tagai 3 Nifae 17:5–12, 21–24).

  3. Mafaufau i ni aafiaga i se taimi na e lagonaina ai le alofa le pona o loo i ai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mo oe po o se taimi na e lagonaina ai le alofa mama i se isi tagata.

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea sa latou aoaoina pe manatuaina ma pe ono faapefea ona fesoasoani e tali ai a latou fesili.

Auala e maua ai ma faaalia ai le alofa mama

Mafaufau e faailoga le apoapoaiga a Mamona ia “tatalo atu i le Tamā ma le malosi atoa o le loto, ina ia faatumulia outou i lenei alofa” (Moronae 7:48).

  • O le a sou manatu e mafai faapefea e le tatalo i le Tama Faalelagi ona fesoasoani e faatumulia ai i tatou i le alofa mama?

Atonu e aoga le ta’u atu i tamaiti aoga o le alofa mama o se meaalofa paia lea e sau mai le Tama Faalelagi e fesoasoani ia i tatou ia avea atili e faapei o Iesu Keriso. E mafai ona tatou faia le mea sili tatou te mafaia e mulimuli ai i le faataitaiga a Iesu Keriso, ae mulimuli ane, o le meaalofa o le alofa mama e sau mai le Tama Faalelagi e ala i le Togiola a Lona Alo.

Fesoasoani i tamaiti aoga e fatu se ata faataitai talafeagai lea e mafai ai e le tali a se talavou ona faaalia ai pe ua faatumulia i latou i le alofa mama pe leai. Ona tuu atu lea i tamaiti aoga e talanoaina fesili nei.

  • E tusa ai ma mea ua e aoaoina mai le Moronae 7:45, 47–48 ma le faataitaiga a le Faaola, e mafai faapefea ona e faaali atu le alofa faaKeriso i lenei tulaga?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le tatalo faamaoni ia te oe e tali atu ai ma le alofa i lenei tulaga?

  • O a ni luitau e ono feagai ma oe a o e taumafai e faaaoga mea ua e aoaoina? E mafai faapefea ona e faatino i le faatuatua e oo lava i nei luitau?

Faaalu sina taimi e tusi ai i lalo mea e te manao e fai ia malamalama atili ai ma atiina ae le uiga o le alofa mama.