Seminare
Moronae 6: Auai ma Auauna Atu i le Ekalesia a le Alii


“Moronae 6: Auai ma Auauna Atu i le Ekalesia a le Alii,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“Moronae 6,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

Moronae 6

Auai ma Auauna Atu i le Ekalesia a le Alii

Ata
tamaitai talavou o loo lauga i le sauniga faamanatuga

I le avea ai ma tagata papatisoina o le Ekalesia a Keriso, ua tatou maua avanoa e auai ai ma auauna atu i le tele o auala eseese. I le Moronae 6, na faaauau ai e Moronae ana faatonuga e fesoasoani e faamalosia ma fausia ai le Ekalesia. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e taumafai ai e auauna atu i isi ma mulimuli i le Faaola o se tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Taumafai e avea ma se faataitaiga o le alofa atu i isi. Sa faaalia pea lava pea e le Faaola Lana tausiga faamaoni mo tagata taitoatasi. A o e atiina a’e se agaga o le alofa ma le faaaloalo mo au tamaiti aoga, o lau faataitaiga faa-Keriso e mafai ona musuia ai i latou e talisapaia e le tasi le isi. Fautuaina tamaiti aoga e atia’e e le tasi le isi ma vaavaai mo le lelei i tagata uma.

Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: E mafai ona o mai saunia tamaiti aoga e faasoa mai ni auala e mafai ai e tagata uma o le Ekalesia ona faamalosia le tasi ma le isi, e tusa lava pe leai se valaauga aloaia i se uarota po o se paranesi.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

Tagata o le Ekalesia a Keriso

Ata
aulotu a le uarota o loo pepese i le sauniga faamanatuga

Mafaufau e faaali atu se ata o se faapotopotoga a le Ekalesia ma talanoaina mafuaaga eseese e filifili ai tagata e avea ma tagata o le Ekalesia a le Faaola.

Mo le gaoioiga lenei, mafaufau e tusi se auivi o se ata o se tagata i luga o le laupapa ina ia mafai ai e tamaiti aoga ona faamae’a le gaoioiga o se vasega.

I lau api faamaumau mo suesuega po o se isi fasipepa, tusi ai se laina e vaelua ai le itulau i le afa. I le tasi afa, tusi ai se auivi o se ata o se tagata, e fai ma sui o se tagata o le Ekalesia a le Faaola. Ia lava le telē o le ata e mafai ona e tusitusi ai i totonu. I totonu o le ata na e tusia, tusi ai ni mea se lua pe tolu na e faia pe o le a faamoemoe e fai e saunia ai mo le papatisoga i totonu o le Ekalesia. Atonu e te manao e faaauau pea ona faaopoopo i le lisi i lau ata i le aluga o le lesona.

I le Moronae 6, na faaauau ai e Moronae ana aoaoga e uiga i le fausiaina o le Ekalesia ma le faamalosia o ona tagata. I le mataupu lenei, tatou te aoao ai i nisi o a tatou matafaioi ma avanoa i le faatinoina o le galuega a le Alii i Lana Ekalesia.

Faitau le Moronae 6:1–3, ma vaavaai mo mea na aoao mai e Moronae e uiga i le ala e mafai ai e se tagata ona faaali atu ua latou saunia mo le papatisoga i le Ekalesia a Keriso. Faaopoopo mea e te maua i le lisi i totonu o lau ata.

  • O le a sou manatu e faapefea ona saunia e nei amioga ma uiga se tagata mo le papatisoga?

Na aoao mai Moronae o le taimi lava tatou te papatiso ai, ua “faitauina i tatou i totonu o tagata o le ekalesia a Keriso” (Moronae 6:4). E avea i tatou ma tagata auai i se faalapotopotoga a le ekalesia ua faamoemoe e faamalosia ma fausia i tatou o ni soo o Iesu Keriso. A o faaauau pea ona e suesue i le Moronae 6, mafaufau pe mafai faapefea ona e auauna atu ma faamalosia isi o se tagata papatiso O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Avanoa ma tiutetauave

Tusi faataamilo i le ata sa e tusia muamua nisi o mea e manaomia, faamoemoega, po o manaoga o tagata o le Ekalesia.

Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama o le iloaina o nei manaoga ia i latou lava ma isi e mafai ona fesoasoani ia i latou e aoao ai mai aoaoga e sosoo ai a Moronae. Ia nofouta ma faamautinoa atu i tamaiti aoga e le manaomia ona latou faasoa mai mea na latou tusia. Tuu atu ia lava se taimi ia i latou e faamaumau ai ni manatu se tele i luga o a latou ata.

Tusi le upumoni lē uma lenei i luga o le laupapa, tuu se avanoa mo tamaiti aoga e faauma ai le faamatalaga i ni nai auala.

I le isi afa o lau itulau o le pepa po o le api talaaga, tusi ai le upumoni lē uma lenei: I le avea ai ma tagata o le Ekalesia a le Faaola, e mafai ona tatou fesoasoani ma faamalosia e le tasi le isi a o tatou …

Suesue le Moronae 6:4–9, ma vaavaai mo le tele o auala e mafai ona e faaumaina ai le faamatalaga. Tusi lau lisi o faamatalaga eseese i luga o lau pepa. Atonu e fesoasoani le iloa o le fafagaina o lona uiga o le lagolago pe uuna’ia le tuputupu a’e.

E mafai e tamaiti aoga ona faauma le faamatalaga i ni auala se tele, e aofia ai mea nei:

  • manatua isi tagata o le Ekalesia (fuaiupu 4).

  • fafaga e le tasi le isi faaleagaga i le afioga lelei a le Atua (fuaiupu 4).

  • leoleo ma tatalo mo le tasi ma le isi (fuaiupu 4).

  • fesoasoani le tasi i le isi ia faalagolago i le Faaola ma Lana Togiola (fuaiupu 4).

  • potopoto soo faatasi e anapopogi ma tatalo faatasi (fuaiupu 5).

  • faamalosi le tasi i le isi faaleagaga (fuaiupu 5).

  • aai ma feinu i le faamanatuga e manatua ai Iesu Keriso (fuaiupu 6).

  • faamagalo atu i isi pe a latou salamo (fuaiupu 7–8).

  • aoao atu ma tatalo e tusa ai ma le mana o le Agaga Paia (fuaiupu 9).

Mafaufau e faaaoga nisi o fesili nei e fesoasoani ai i tamaiti aoga ia malamalama i tiutetauave taitasi ma mafaufau pe faapefea ona faataunuuina. E mafai ona avea o se taimi lelei lenei e valaaulia ai tamaiti aoga e faasoa mai manatu faaopoopo mai a latou sauniuniga a le tamaitiiti aoga.

  • O le fea o nei faatinoga e foliga mai e faigofie atu mo oe? O le fea atonu o se luitau? Aisea?

  • Faamata o a foliga o nei faatinoga i lau vasega po o le korama?

  • E mafai faapefea e le faatinoina o nei upumoni ona fesoasoani ia te oe i ou manaoga?

Tuuina atu ma le taliaina

E mafai ona fesoasoani le faaali atu o le faamatalaga lenei mo se tamaiti aoga e faitau leotele.

Na maitauina e Sister Bonnie L. Oscarson, o lē sa avea ma Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou:

Ua le na o i tatou o ni e taliaina ma ave mea ua ofoina mai i le lotu; e manaomia foi i tatou ina ia avea ma tagata e tuuina atu ma ni e e sauniaina. Tamaitai talavou ma alii talavou, o le isi taimi e te i ai i [se gaioiga a le autalavou], nai lo o le piki i luga o lau telefoni e vaai po o a mea a au uo o fai, taofi, vaavaai solo, ma fesili ifo ia te oe lava, “O ai o manaomia au i le asō?” Atonu o oe o le ki e aapa atu ma pai atu i le olaga o se paaga pe tuuina atu se faamalosiauga i se uo o loo tauivi le leoa.

Ole atu i lou Tama Faalelagi e faaali mai ia te oe i latou o siomia oe o manaomia lau fesoasoani ma uunaia oe i le auala sili e auauna atu ai ia i latou. Ia manatua sa masani lava ona auauna atu le Faaola i se tagata e toatasi i le taimi. (Bonnie L. Oscarson, “O Manaoga i o Tatou Luma,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2017, 26)

  • O le a sou manatu i le mea e taua ona manatua mai le fautuaga a Sister Oscarson, ma pe aisea?

  • O anafea na e vaai ai o faatino le upumoni na aoao mai e Moronae? O le a le eseesega na faia e le faatinoina o nei upumoni i olaga o isi?

  • E faapefea ona fesoasoani le mulimuli i le fautuaga a Moronae ia te oe ia avea atili e faapei o le Faaola?

Mo se faataitaiga o se tamaitai talavou sa faaaogaina le fautuaga a Moronae, matamata i le “Eyes to See” mai le faailo taimi 4:55 i le 6:55 ChurchofJesusChrist.org.

Afai e te faaalia le vitiō, mafaufau e talanoaina auala na faaaoga ai e le tamaitai talavou le fautuaga a Moronae ma mulimuli i le faataitaiga a le Faaola.

O a’u laasaga e sosoo ai

Tuu atu i tamaiti aoga ia lava se taimi e mafaufau loloto ai ma tusifaamaumau uunaiga i a latou api faamaumau mo suesuega. Afai e lava le taimi, valaaulia ni tamaiti aoga ua loto i ai e faasoa mai o latou manatu i le vasega.

Mafaufau loloto mo sina taimi i mea sa e aoaoina ma lagonaina i le asō. Ona vaai faalemafaufau lea i lou savali atu i le isi a outou sauniga po o gaoioiga a le Ekalesia. O le a sou manatu o le a le mea e ono finagalo le Faaola e te faia? Mafaufau e tusi ni faamatalaga i lau api faamaumau mo suesuega e fesoasoani ia te oe e manatua ai le taitaiga ua e mauaina.

Atonu foi e te manao e saili le fesoasoani a le Tama Faalelagi i le tatalo ia iloa ai po o ai e manaomia lou gauai atu ma le fesoasoani. Valaaulia o Ia e fesoasoani ia te oe ia iloa mea e mafai ona e faia e tausia ai isi tagata o le Ekalesia e pei ona faia e le Faaola.