Seminare
3 Nifae 13–14: O Aoaoga a Keriso


“3 Nifae 13–14: O Aoaoga a Keriso,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“3 Nifae 13–14,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

3 Nifae 13–14

O Aoaoga a Keriso

Ata
O Keriso o loo ataata atu i tagata i Amerika anamua

Vaai faalemafaufau pe na faape’ī mo tagata i le laueleele o Nuumau le faalogo atu i le Faaola toetu o aoao atu. Ua faamanuiaina i tatou i le i ai o se vaega o Lana sāvali ua tusifaamaumauina i le 3 Nifae 13–14. O nei mataupu ua tumu i mataupu faavae e anoa i aso nei e pei ona sa i ai i tagata o e sa i ai iina ina ua Ia tautino atu i latou. O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea ia te oe e faailoa mataupu faavae mai aoaoga a le Faaola ma vaai i lo latou taua i lou olaga i aso nei.

Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai ia aoaoga faavae ma mataupu faavae. E mafai ona manuia tagata aoga mai le faaauauina o le faiga a o latou aoao e faailoa mai aoaoga faavae ma mataupu faavae o le talalelei. Vaavaai mo fuaitau o mau o loo aoao mai ai ni mataupu faavae se tele, ma tuu atu i tagata aoga se taimi e saili ai mo nei upumoni. Fesoasoani i tagata aoga e faamatala manino mai upumoni latou te maua.

Sauniuniga a le tagata aoga: Mafaufau e valaaulia tagata aoga e vaavaai mo ma o mai saunia i le vasega e faasoa mai ni faamatalaga o le mafuaaga-ma-le-taunuuga latou te maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o tusitusiga paia. E mafai ona ta’ua nei mea e faaaoga ai upu afai ma le ona, pe o le fuaitau e faigofie ona faamatala ai po o lē fea le filifiliga e taitai atu ai i lē fea le taunuuga.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

O le a se fautuaga e te avatua?

Mafaufau e valaaulia se tagata aoga e faamatala faapuupuu pe faamatala i le vasega se tomai ua latou atiina ae. Pe e mafai foi ona e valaaulia tagata aoga uma e faaalu se minute se tasi e faamatala atu ai i se paga se tomai o ia i latou.

Mafaufau i se tomai ua e atiina ae e ala i aafiaga. Atonu o se taaloga, mea e fiafia e fai, po o se mataupu o le aoga po o se tomai e pei o le avetaavale, kukaina o se taumafataga faapitoa, po o le tausia o se fagafao.

Vaai faalemafaufau e faapea, a uma ona faamalamalama puupuu atu lou tomai i se tasi, latou te faaalia le fiafia e faataitai ai.

Mafaufau i se fautuaga se tasi e mafai ona e tuuina atu ia i latou mai lou aafiaga. Atonu o se motugaafa sa fai si umi o latou taumafai e malamalama i ai, pe atonu foi e mafai ona fesoasoani ia i latou e aloese ai mai se mea sesē masani e faia e tagata i le aoaoina o lou tomai.

Aotele lau fautuaga i se faamatalaga faigofie o le mafuaaga-ma-le-aafiaga. (Mo se faataitaiga, afai o le tomai o le tamoe mamao, atonu e te faapea atu, “Afai e te taumafai pea ia i ai le vai i lou tino, o le a faapea ona vave toe manuia ou maso.”)

Mafaufau e valaaulia ni tagata aoga e faasoa mai a latou faamatalaga o le mafuaaga ma le aafiaga i le vasega.

E pei lava ona mafai ona fesoasoani lou malamalama ma fautuaga i se tasi o loo aoaoina lou tomai ia manuia ma aloese ai mai mea sesē e lē manaomia, o fautuaga a Iesu Keriso e mafai ona faamanuia ma puipuia ai oe mai mea sesē.

O le asō o le a e maua ai le faamanuiaga o le suesueina o le 3 Nifae 13–14, o se faaauauga lea o le lauga lē mafaatusalia a le Faaola o loo maua foi i le Mataio 5–7. Sa faaauau pea ona aoao atu e Iesu le tulafono maualuga lea e fesoasoani tatou te saunia ai e nonofo i le afioaga o le Atua (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:21–22). A o e suesue i Lana fautuaga, vaavaai pe faapefea ona talafeagai Ana aoaoga i tulaga o loo feagai ma oe. Taofi soo e mafaufau loloto i mataupu faavae e te maua ma tusifaamaumau pe faapefea e le mulimuli i upumoni na Ia aoao atu ona saunia ai oe e toe foi atu i Lona afioaga.

Faamatalaga o mafuaaga-ma-aafiaga i tusitusiga paia

O se tasi o auala aoga e suesue ai aoaoga a le Alii o le vaavaai lea mo sootaga o le mafuaaga-ma-le-aafiaga. E tele taimi, e amata ai nei faamatalaga i le upu afai. O nei faamatalaga e mafai ona fesoasoani e te iloa manino ai po o lē fea o filifiliga e taitai atu i lē fea o taunuuga. I le talanoa ai e uiga i faamatalaga o mafuaaga-ma-aafiaga (po o tuutuuga), na tautino mai ai e Elder Kevin S. Hamilton o le Fitugafulu:

E galue foi le Alii e ala i tuutuuga: tuutuuga o le faatuatua, tuutuuga o le amiotonu, tuutuuga o le salamo. E tele faataitaiga o faamatalaga faaletuutuuga mai le Atua e pei o: …

Afai tou te ole atu ma le loto faamaoni, ma le manatu moni i ai, ma le faatuatua ia Keriso, [o le a] ia faaali mai le moni o ia mea ia te outou, i le mana o le Agaga Paia” (Moronae 10:4). …

Afai tou te tausia a’u poloaiga, [ona] tumau lea o outou i lo’u alofa” (Ioane 15:10). (Kevin S. Hamilton, “Ona Ou Faia Lea o Mea Vaivai ia Avea ma Mea Malolosi,” Liahona, Me 2022, 50, puipui ma le faamamafa i le uluai kopi)

Mātau i faataitaiga a Elder Hamilton e faapea o le upu afai e muamua atu i a tatou faatinoga e manaomia. Ona faamatalaina lea o aafiaga po o taunuuga o a tatou faatinoga.

A o aoao atu e Iesu Keriso ia tagata i le laueleele o Nuumau, o nisi o mataupu faavae taua sa Ia aoao atu sa ta’ua o sootaga o mafuaaga-ma-taunuuga lea e aofia ai le upu afai. Mo se faataitaiga, faitau le 3 Nifae 13:14–15 ma mafaufau e faailoga le upu afai i fuaiupu taitasi.

Mātau i le faataitaiga a Elder Hamilton, na ia tuuina ai le upu ona i totonu o faamatalaga taitasi e faamamafa ai taunuuga o a tatou filifiliga. Atonu e te manao e tusi le upu ona i au tusitusiga paia i le mea e te manatu e fetaui i ai i fuaiupu 14–15.

Valaaulia ni volenitia e tusi i luga o le laupapa ia faamatalaga o le mafuaaga-ma-le-taunuuga na latou maua i lenei fuaitau. E mafai ona amata e lenei mea se lisi o faamatalaga o upumoni o le a faaopoopo atu i ai tagata aoga i le lesona atoa.

Toe faaupuina o aoaoga a le Faaola o ni faamatalaga o mafuaaga-ma-le-taunuuga

O nisi o aoaoga a Iesu e lē o aofia ai le upu afai. Peitai, faatasi ai ma le mafaufau totoa ma le fesoasoani mai le Agaga Paia, e mafai ai ona e mātauina sootaga o le mafuaaga-ma-le-taunuuga e faamanino ai mataupu faavae na Ia aoao mai. Faitau ia lē itiiti ifo ma le tolu o fuaitau nei ma tusi se faamatalaga faigofie o le mafuaaga-ma-le-taunuuga mo fuaitau taitasi e atagia mai ai le fautuaga a le Faaola.

Atonu e te manao e toe ta’u mai mea na Ia aoao mai o se faamatalaga “afai-ona”. Mo se faataitaiga: A uma ona suesue le 3 Nifae 13:1–4, e mafai e se tasi ona tusia “Afai o lo tatou faamoemoega mo le fesoasoani atu i e matitiva e faa-Keriso, o le a faapea ona oo mai lo tatou taui mai le Tama Faalelagi.” E mafai ona tatou aoao mai lenei fuaitau o o tatou faamoemoega mo faatinoga amiotonu e taua i lo tatou Tama Faalelagi, o lē e fiafia e faamanuia i latou o e ua avea atili e faapei o Lona Alo, o Iesu Keriso.

E mafai e tagata aoga ona faamaea lenei gaoioiga i ni vaega toalaiti faatasi ma tagata aoga taitasi o loo suesue i fuaitau eseese ma faasoa mai faamatalaga latou te fatuina. E mafai ona e faaali atu filifiliga uma nei, pe e mafai ona e faatapulaaina i mea e te lagona e sili ona manaomia e au tagata aoga.

Valaaulia ni nai tagata aoga e faaopoopo atu a latou faamatalaga o le mafuaaga-ma-le-taunuuga i le laupapa, ma mafaufau e fai atu fesili e pei o nei e fesoasoani ai i tagata aoga ia iloa auala e talafeagai ai aoaoga a le Faaola i le lalolagi i aso nei.

O se auala ese e fesoasoani ai ia i latou ia iloa le taua o le valaaulia lea o tagata aoga e galulue i ni vaega toalaiti e mafaufau i ni tulaga e mafai ai e mataupu faavae patino o i le laupapa ona fesoasoani i se talavou i ni faatulagaga patino e pei o nei: (1) i le aiga, (2) i le aoga, po o le (3) i o latou olaga i le lumanai o se tagata matua. Ina ua maea se taimi talafeagai, valaaulia vaega e faasoa atu o latou manatu i se vaega tuaoi.

  • Aisea e te manatu ai e finagalo le Faaola i tagata i aso nei ia iloa mea sa Ia aoao mai i nei mataupu? O lē fea o Ana aoaoga e te manatu e sili ona manaomia i o tatou aso?

  • E mafai faapefea e se talavou ona faaaoga se tasi o mataupu faavae o le mafuaaga-ma-le-taunuuga na e fatuina mai nei mataupu i le fale? i le aoga? i o latou olaga o ni tagata matutua i le lumanai? E mafai faapefea ona fesoasoani ia te ia?

    Atonu e te faasoa atu se taimi na e ua’i atu ai i se tasi o mataupu faavae na aoao mai e le Faaola i nei mataupu ma le ala na faamanuiaina ai lou olaga.

    Ona fuafua lea e tuu atu i tagata aoga se taimi e mafaufau loloto ai ma tusi o latou manatu e uiga i mea nei:

  • O lē fea o aoaoga a le Faaola i nei mataupu e sili ona fesootai i se tulaga o loo feagai ma oe i lou olaga? O le a sou manatu o le a se mea o le a finagalo o Ia e te faaaogaina ai le fautuaga na Ia tuuina mai?