Seminare
3 Nifae 11:18–41: Ua Tautino Mai e Iesu Keriso Lana Aoaoga Faavae


“3 Nifae 11:18–41: Ua Tautino Mai e Iesu Keriso Lana Aoaoga Faavae,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“3 Nifae 11:18–41,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

3 Nifae 11:18–41

Ua Tautino Mai e Iesu Keriso Lana Aoaoga Faavae

Ata
O Keriso o loo aoao atu i le atu Amerika

Pe ua e mafaufau ea e uiga i upumoni e faasoa atu e faifeautalai ia i latou o loo latou aoaoina? O se tasi o a latou sāvali sili ona taua e faatatau i mea e tatau ona tatou faia e maua ai faamanuiaga o le ola e faavavau. O le sāvali lenei e ta’ua i nisi o taimi o le aoaoga faavae a Keriso (tagai 2 Nifae 31:21). Na aoao atu e le Faaola lenei aoaoga faavae i tagata sa Nifaē i se taimi e lei leva talu ona ia faaali atu ia i latou i le malumalu. O lenei lesona o le a fesoasoani e te malamalama lelei ai ma faamatala atu le aoaoga faavae o le perisitua.

Faamalosiau i tagata aoga e sauni e aoao. Pe a saunia e tagata aoga i latou lava e aoao, latou te saunia o latou loto ina ia maua le Agaga Paia. E mafai e tagata aoga ona saunia mo le vasega e ala i le faitauina o se poloka o mau, mafaufau loloto i se fesili, po o le mafaufau i se aafiaga e faasoa mai. Valaaulia sauniuniga a le tagata aoga, ona fatu lea o ni avanoa mo tagata aoga e vaai ai pe o faapefea e a latou sauniuniga ona tosina ai lo latou aoaoina.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e aoao e uiga i le aoaoga faavae a Keriso a o lei amataina le vasega. E mafai ona latou suesue i aoaoga a le Faaola i le 3 Nifae 11:31–41 pe saili le “aoaoga faavae a Keriso” i luga o le polokalama o le Potutusi o le Talalelei po o ChurchofJesusChrist.org.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

O gaoioiga suesue i lenei lesona e taulai muamua lava i le aoaoga faavae a Iesu Keriso o loo aoao mai i le 3 Nifae 11:31–41. Afai e manaomia, faaaoga le vaega o “Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai” e fesoasoani ai i tagata aoga ia malamalama i aoaoga faaopoopo a le Faaola i le 3 Nifae 11 e uiga i finauga ma le ala talafeagai e papatiso ai se tagata.

O le avea ma se soo o Iesu Keriso

Mafaufau e valaaulia ni nai tagata aoga e faatino le ata faataitai lenei i luma o le vasega. Ina ia tuu atu i ni tagata aoga se toatele se avanoa e faasoa mai ai, mafaufau e vaevae i latou i ni vaega toalaiti ma valaaulia i latou e fesuisuiai e faasoa mai a latou tali.

Vaai faalemafaufau faapea e i ai sau uo ua fiafia i le Ekalesia. Ua ta’u atu e lau uo ia te oe e i ai sona lagona lelei e uiga i mea sa ia aoaoina ma oo i ai. Ua ia fia iloa po o le a le isi mea e tatau ona ia faia e mulimuli atoatoa ai i le Faaola.

  • Faamata o le a se mea e te valaaulia lau uo e fai? Aisea?

“O la’u aoaoga faavae lenei”

E lei leva ona faaali atu le Faaola toetu i tagata sa Nifaē i le laueleele o Nuumau, sa Ia aoao atu ia i latou Lana aoaoga faavae. O lenei aoaoga faavae, o nisi taimi e faasino i ai “o le mataupu faavae a Keriso” (2 Nifae 31:21), e fesoasoani tatou te malamalama ai i le ala e mafai ai ona tatou mulimuli ia Iesu Keriso ma maua faamanuiaga o le ola e faavavau. O le asō o le a e maua ai se avanoa e malamalama lelei ai i le aoaoga faavae a Keriso ma faamatala atu i au lava upu.

Faailoa atu i tagata aoga o le a latou maua le avanoa e saunia ma aoao atu ai se lesona e uiga i le aoaoga faavae a Keriso i se vaega toalaiti o tagata o le vasega. Faaali atu faatonuga nei ina ia mafai e tagata aoga ona tagai i ai a o latou saunia a latou lesona.

  1. Suesue i aoaoga a le Faaola e uiga i Lana aoaoga faavae i le 3 Nifae 11:31–41.

  2. Afai e manaomia, suesue i aoaoga faaopoopo e uiga i le aoaoga faavae po o le talalelei a Iesu Keriso, e pei o le 2 Nifae 31:17–21 po o le 3 Nifae 27:19–22. E mafai foi ona e sailiili i le “mataupu faavae a Keriso” i le polokalama o le Gospel Library po o le ChurchofJesusChrist.org.

  3. Saunia se lesona e tolu i le lima minute e uiga i le aoaoga faavae a Keriso. Faaaoga le mamanu o loo tuuina atu i lalo e fesoasoani ia te oe e saunia ai lau auivi. E mafai ona e vaai faalemafaufau o oe o se faifeautalai o loo saunia lenei lesona mo se tasi o loo e aoaoina. Pe e te mafaufau i se tasi e te iloa ma saunia e pei o le a e faasoa atu le lesona ia i latou.

Tufa atu ni kopi o le tufaaga o le mamanu o le lesona i tagata o le vasega. Tuu i ai ia lava se taimi e saunia ai a latou lesona.

Ia mautinoa e ofo atu nisi filifiliga i tagata aoga o e atonu e lagona le popole tele e aoao atu leotele. O filifiliga e aofia ai le tuuina atu o se auivi o a latou lesona po o le galulue faatasi ma se paga e sili atu lona to’a pe poto masani i le aoao atu. Atonu e fesoasoani i tagata aoga pe afai e te faataitaia faapuupuu le auala e saunia ai se lesona puupuu.

O Le Fuafuaga o le Lesona o le Aoaoga Faavae a Keriso

Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)—“3 Nifae 11:18–41: Ua Tautino Mai e Iesu Keriso Lana Aoaoga Faavae”

  1. Mai mea ua e aoaoina ma suesueina, tusi se aotelega o le aoaoga faavae a Keriso.

  2. Lisi ni fesili se lua pe tolu e mafai ona e fai atu e fesoasoani ai ia i latou o loo e aoaoina ia malamalama ma mafaufau loloto atili ai e uiga i le aoaoga faavae a Keriso.

  3. Faamatala pe aisea e te manatu e taua ai le mulimuli i aoaoga nei a le Faaola. Afai e mafai, ia aofia ai ni aafiaga na e oo i ai lea e faaalia ai le ala ua faamanuiaina ai lou olaga e nei aoaoga.

  4. Lisi se valaaulia se tasi pe lua e mafai ona e tuuina atu e fesoasoani ai ia i latou o loo e aoaoina e faaaoga mea ua latou aoaoina e uiga i le aoaoga faavae a Keriso.

  5. (Tuu i le faitalia) Mafaufau i se mea faitino po o se gaoioiga e fesoasoani ai ia i latou o loo e aoaoina ia malamalama lelei i le aoaoga faavae a Keriso.

A uma ua lava se taimi o tagata aoga e saunia ai, tuu atu ia i latou se avanoa e aoao atu ai a latou lesona i paga po o ni vaega toalaiti. Ia faaeteete ia aua nei faamalosia tagata aoga o e ua popole tele e aoao atu leotele a latou lesona. E mafai ona e valaaulia ni nai tagata aoga naunautai e aoao le vasega atoa.

A uma ona aoao atu tagata aoga, atonu e i ai se taimi e talanoaina ai mea sa latou aoaoina. Mafaufau e tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: ina ia ulu atu i le malo o le Atua, e tatau ona tatou mulimuli i le aoaoga faavae a le Faaola e ala i le faatuatua ia te Ia , salamo, papatisoina, mauaina o le Agaga Paia, ma tumau e oo i le iuga.

E mafai ona e faaaoga fesili e pei o nei i le taimi o le tou talanoaga:

  • Aisea e te manatu ai o lenei aoaoga faavae o se tasi lea o mea muamua na aoao atu e le Faaola ia sa Nifaē?

  • Aisea e te manatu ai e alagatatau nei mataupu faavae ma sauniga ina ia mautofi ai i le malo o le Atua?

  • O le a se mea e mafai ona e faia e fai ai nei mataupu faavae ma sauniga o se vaega e sili ona taua i lou olaga?

Iloiloga a le Tagata Lava Ia

Afai e i ai se taimi pe a uma ona faasoa mai e tagata aoga a latou lesona, e mafai ona latou mafaufau loloto i auala e faaaoga ai le aoaoga faavae a Keriso i o latou olaga i aso taitasi. Mafaufau e faasoa atu le iloiloga lenei ma tuu atu i tagata aoga se taimi e fai ai se iloiloga filemu o i latou lava:

A o e faaiuina le lesona, faaalu sina taimi e mafaufau loloto ai pe mafai faapefea ona e faaaogaina le aoaoga faavae a Keriso i lou olaga i aso taitasi. O le iloiloga lenei o le tagata lava ia e mafai ona fesoasoani ia te oe e faailoa ai auala o loo e ola ai i le taimi nei i aoaoga faavae a le Faaola, faapea foi ma auala e mafai ona e faaleleia atili.

Tali i faamatalaga taitasi nei i se tasi o nei tali: “taimi uma,” “nisi taimi,” po o le “seāseā.”

  1. Ou te faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso e ala i le taumafai malosi e tausi poloaiga ma talitonu e mafai ona Ia fesoasoani mai ia te au e faatoilalo o’u luitau.

  2. Ou te salamo i aso uma mo au mea sesē ma saili mo le mana o le Faaola e fesoasoani ia te au ia avea atili e faapei o Ia.

  3. Ou te taumafai malosi e tausi a’u feagaiga o le papatisoga ma faafou faalevaiaso lena taumafaiga e ala i le ai ma inu ma le agavaa i le faamanatuga.

  4. Ou te valaaulia le Agaga Paia i lo’u olaga e ala i le tatalo e lē aunoa i le Tama Faalelagi ma suesue ma saili e faatino uunaiga faaleagaga.

Faamalosiau i tagata aoga e filimaoti se vaega o le aoaoga faavae a le Faaola e mafai ona latou faaaogaina atoatoa i o latou olaga ona fai lea o se fuafuaga e faia ai. Molimau atu e uiga i upumoni sa outou talanoaina. Faamalosiau i tagata aoga e saili avanoa e faasoa atu ai a latou aoaoga i isi.