Seminare
Helamana 11–12: O Le Taamilosaga o le Faamaualuga


“Helamana 11–12: O Le Taamilosaga o le Faamaualuga,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“Helamana 11–12,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

Helamana 11–12

O Le Taamilosaga o le Faamaualuga

Ata
alii talavou o loo vaavaai atu ma le lotomaualalo i le Atua

O se tasi o mamanu i le Tusi a Mamona atoa e faapea e matele ina galo i tagata le Atua ma iu ina faamaualuga pe a sologa lelei mea uma mo i latou. I le isi itu, e matele lava ina faalotomaualaloina e tagata i latou lava ma liliu atu i le Atua pe a oo mai faigata. Ua e maitauina ea lenei mamanu i le lalolagi pe i lou olaga? O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e lagona ai se naunautaiga sili atu e faateleina le lotomaualalo i le Atua.

Fesoasoani i tamaiti aoga e aoao mai mamanu faaletusitusiga paia. O loo i ai mamanu i tusitusiga paia uma i uiga ma amioga, autu faaleaoaoga faavae, ma gagana faatusi paia. E ala i le faamamafaina o nei mamanu, e mafai ai ona e fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa aoaoga faavae ma mataupu faavae taua. Uunaia i latou e faaaoga mea ua latou aoaoina faatasi ai ma le fesoasoani a nei mamanu.

Sauniuniga a le tamaiti aoga: Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e faitau le saunoaga a Peresitene Ezra Taft Benson le konafesi aoao ia Aperila 1989 ua faaautuina “Beware of Pride.” O lenei lauga e mafai ona maua i le Gospel Library po o le Ensign, Me 1989, 7–12.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

Mamanu

Vaavaai i fuainumera nei. I le 30 sekone, sue le tele o fuainumera e te mafaia i le faasologa faafuainumera, e amata i le “1.”

O le gaoioiga lenei ua faamoemoe e faaalia ai le taua o le faailoaina o mamanu. Faaali atu le ata pe tusi numera i luga o le laupapa, e mulimuli i le mamanu o loo faamatala atu i lalo.

Ata
vaega o fuainumera 1 i le 50
  • E fia fuainumera na mafai ona e maua i le 30 sekone? Na e maitauina se mamanu i le tulaga o fuainumera?

Afai na maitauina e tamaiti aoga se mamanu, valaaulia i latou e faasoa mai. Afai e lei maitauina e tamaiti aoga le mamanu o loo faamatalaina i le parakalafa lenei, aoao atu ia i latou. Faasino atu ni nai fuainumera muamua i le faasologa e fai ma faataitaiga.

O loo i ai se mamanu i fuainumera o loo i luga o le siata. Afai e te tuuina i totonu se laina tu sa’o ma se laina faalava i le ogatotonu o le siata e fatu ai ni vaega tutusa se fa, o le a e iloa ai o fuainumera e mulimuli i se mamanu agai i le taumatau, e pei ona faaalia e le aū. Mo se faataitaiga, o le “1” o loo i le itu agavale pito i luga, “2” o loo i le itu taumatau pito i luga, ma faasolo ai faapena.

Ata
vaega o fuainumera 1 i le 50 ma le mamanu o loo faaalia

Faaalu le 30 sekone e toe fai ai le lu’i ma vaai i le eseesega e tupu ai e mulimuli ai i le mamanu.

Atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e faasoa atu pe na latou alualu i luma ma pe o le a foi le tele.

  • O le a le taua o le faailoaina o mamanu e pei o lenei?

O le mafai ona iloa o mamanu o se tomai lea e mafai ona faalauteleina ai lau suesuega o tusitusiga paia. O le faia o lena mea e mafai ai ona fesoasoani ia te oe e faaaoga lelei ai mea o loo i tusitusiga paia i lou olaga.

I le lesona o le asō, o le a e aoao ai e uiga i se mamanu e tele ina faasino i ai o le taamilosaga o le faamaualuga. A o e suesue, mafaufau pe faapefea ona tupu lena mamanu i lou lava olaga ma mea e mafai ona e faia e aloese ai mai le faamaualuga ma faateleina ai le lotomaualalo.

O le taamilosaga o le faamaualuga

Atonu e te manatua sa filiga le perofeta o Nifae ma saili i le na o le faia lava o le finagalo o le Alii. O le taunuuga, sa faamanuiaina o ia e le Alii i le mana tele ma folafola atu e faapea “e oo lava i le faia o mea uma ia te oe e tusa ai ma [lana] upu” (Helamana 10:5). O mea na tutupu ina ua uma ona tuuina atu ia Nifae lenei mana e mafai ona fesoasoani ia i tatou e vaai ai i se faataitaiga o le taamilosaga o le faamaualuga i totonu o sa Nifae.

Mafaufau e faaali atu le ata lenei ma valaaulia tamaiti aoga e tusi le ata o se mea e talitutusa [ma lena mea] i a latou api faamaumau mo suesuega.

Ata
ata o le taamilosaga o le faamaualuga

Mafaufau e vaevae tamaiti aoga i ni vaega taitoafā. Tuu atu i tamaiti aoga taitasi e faamaea le gaoioiga lenei mo se tasi o vaega o le taamilosaga o le faamaualuga. Ona mafai lea e tamaiti aoga ona faasoa mai mea na latou mauaina i tagata o le vaega ma faailoga a latou tusitusiga paia mo vaega taitasi o le taamilosaga o le faamaualuga. E mafai foi e vaega ona talanoaina le fesili o loo mulimuli mai.

Faitau fuaitau o mau o loo i le ata, e amata i le Helamana 10:13–15. Vaavaai mo upu po o fasifuaitau o loo faamatala ai le vaega o le taamilosaga o le faamaualuga sa i ai tagata. Mafaufau e faailoga na upu ma fasifuaitau ma tusi le igoa o le vaega i pito o itulau o au tusitusiga paia i tafatafa o fuaiupu e faatatau iai.

  • Aisea e aoga ai mo i tatou le nofouta i lenei mamanu?

Mafaufau pe o fea e te vaaia ai oe i lenei mamanu. A o faaauau pea ona e suesue, mafaufau pe mafai faapefea ona e faateleina le lotomaualalo ma le faalagolago i le Alii.

Aoao mai i le taamilosaga o le faamaualuga

Nai lo le aoteleina o fuaiupu nei, e mafai ona e valaaulia ni nai volenitia e faitau leotele atu i le vasega.

Ina ua uma ona faamuta e le Alii le oge, sa manuia tagata. Peitai, i totonu o ni nai tausaga, sa toe faamaualuluga tagata ma oo ai i taua ma puapuaga (tagai Helamana 11:21–33). Sa faaosofia i latou e manatua le Atua ae na vave ona toe pauu atu i le faamaualuga ma le amioleaga (tagai Helamana 11:34–38).

Atonu na e maitauina mai lau suesuega o le Tusi a Mamona e i ai taimi na faatali ai e le perofeta o Mamona lana faamatalaga o ni tala patino ina ia faailoa ai lesona e mafai ona tatou aoaoina. E masani lava ona ia faaaogaina fasifuaitau e pei o le “ua faapea ona tatou vaai ai” po o le “ua faapea ona mafai ai ona tatou vaai.”

Tusi le fasifuaitau Ma ua faapea ona mafai ai ona tatou vaai … i luga o le laupapa. Valaaulia tamaiti aoga e faasoa atu a latou tali i le fesili lenei.

  • E faavae i mea na e suesueina e uiga ia sa Nifae i le Helamana 11, e faapefea ona e faaumaina le faamatalaga lenei: “Ma ua faapea ona mafai ai ona tatou vaai …”?

Faitau le Helamana 12:1–6, ma vaavaai mo nisi o faaiuga na faia e Mamona ina ua uma ona faasoa atu lenei tala.

  • Aisea e te manatu ai e galo i nisi taimi i tagata ua faamanuiaina le Alii?

  • E mafai faapefea e se tagata ona aloese mai pe faamisi le faamaualuga ma le puapuagatia o ni vaega o le taamilosaga o le faamaualuga (pusa 1 ma le 2)?

I le avea ai o se vaega o le talanoaga o le fesili na muamua atu, e mafai ona e valaaulia tamaiti aoga e faitau le Alema 62:48–51 ma maitau le ala na mafai ai e se vaega o sa Nifae ona aloese mai le faamaualuga ma ona taunuuga.

Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: Atonu foi e te mafaufau e tusi ni aū i luga o le ata o le taamilosaga o le faamaualuga lea e alu mai le pusa 4 i tua i le pusa 3.

O se upumoni e mafai ona fesoasoani ia i tatou e tumau ai i vaega sili atu o lenei taamilosaga o le; afai tatou te filifili e manatua le Alii, faamaualalo i tatou lava, ma salamo, e mafai ona tatou aloese mai le faamaualuga ma ona taunuuga.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i ni tali i le fesili lenei. E mafai ona e tuuina atu i le toatele o tamaiti aoga se penimaka ma valaaulia i latou e tusi se tali se tasi i luga o le laupapa. Pe e mafai foi e tamaiti aoga ona fai se lisi i a latou api faamaumau mo suesuega ona faasoa mai lea o a latou tali.

E ono fesoasoani foi le faasoa atu o nisi po o faamatalaga uma i le “Manatu ma Talaaga o Faamatalaga” o se vaega o lenei talanoaga.

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia lea o le a fesoasoani ia i tatou e manatua ai le Alii ma aloese ai mai le faamaualuga?

Iloilo oe lava ia

Mafaufau pe faapefea ona fesootai upumoni sa e suesueina i le asō ia te oe. E mafai ona fesoasoani le iloiloga faaletagata lava ia o loo i lalo i lenei mea. Faavasega au taumafaiga i vaega nei i luga o se fua mai le 1 i le 5, o le 1 o le “leai lava” ma le 5 o le “taimi uma lava.”

E mafai ona e faaali atu fesili ma tuu atu i tamaiti aoga se taimi filemu e manatunatu ai ma iloilo i latou lava i fesili taitasi i a latou api faamaumau mo suesuega. E mafai foi ona aoga mo tamaiti aoga le faia o a latou lava seti o fesili e mafai ona latou faaaogaina e iloilo ai i latou lava e uiga i le faamaualuga. Aua le fai atu i tamaiti aoga e faasoa mai a latou tali.

  1. O e lagona ma faailoa atu lou agaga faafetai i le Atua ma isi?

  2. E te faaavanoaina se taimi mo le Atua i aso taitasi?

  3. O e lagonaina e faapei o ou manuia o taunuuga ia o au lava taumafaiga?

  4. E te sailia le fesoasoani ma le taitaiga a le Atua i lou olaga?

  5. E te taulimaina isi i le agalelei ma le faaaloalo?

  6. O e faitioina isi pe faaaoga faamasinoga amioletonu ia i latou?