Seminare
Helamana 7–10: O Le Perofeta a le Alii


“Helamana 7–10: O Le Perofeta a le Alii,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“Helamana 7–10,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

Helamana 7–10

O Le Perofeta a le Alii

Ata
Peresitene Russell M. Nelson

I se lalolagi ua faatumulia i leo feteenai, o fea e mafai ona tatou liliu atu i ai mo le taitaiga ma le upumoni? O se tasi o auala e saili ai le Alii e taiala ma fesoasoani ia i tatou i le olaga nei o le valaauina lea o se perofeta. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani e te malamalama ai i le matafaioi taua a perofeta e faia i le fuafuaga a le Tama Faalelagi.

Alofa ia i latou e te aoaoina. Taumafai e faaali atu le alofa mo au tamaiti aoga. Faaali atu le naunau faamaoni i o latou olaga, faalogo ma le toto’a i a latou fesili ma manatu faaalia, faaaofia i latou i le lesona, ma faafeiloai i latou ma le agalelei pe a e vaai ia i latou. Faailoa atu lou talitonuga e faapea e mafai e au tamaiti aoga ona aoao ma ola i le talalelei a Iesu Keriso.

Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e talanoa ma se uo po o se tagata o le aiga pe na faapefea ona aafia o latou olaga ona o perofeta soifua.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

Aisea e valaauina ai e le Atua ia perofeta?

Ina ia amata le vasega, mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e faataitai la latou tali i le tulaga lea. E mafai ona avea oe o se uo e le o se tagata o le ekalesia. Tuu atu i ni tamaiti aoga e faasoa mai pe faapefea ona latou tali atu. Ia mautinoa ua iloa e tamaiti aoga o lenei ata faataitai o le a toe talanoaina i le faaiuga o le vasega.

Vaai faalemafaufau e faapea ua ofo se tasi o au uo e le o se tagata o le Ekalesia i le iloaina e faapea e te talitonu e valaauina e le Alii ia perofeta i o tatou aso. Ua taumanatunatu lau uo pe aisea e alagatatau ai le i ai o perofeta mo o tatou taimi.

  • O a ni auala e mafai ona e tali atu ai i lau uo?

Mafaufau i ou lagona e uiga i perofeta a le Alii ma lou naunautaiga e faalogo ma mulimuli ia i latou. A o e suesue i le asō, o le a e maua avanoa e faailoa ai upumoni taua e uiga i perofeta.

I luga o se itulau avanoa i lau api faamaumau mo suesuega, tusi ai le ulutala lenei: Upumoni e uiga i Perofeta a le Alii. I le gasologa o le lesona, tusi ai upumoni ua e aoaoina e uiga i perofeta i lalo o lenei ulutala.

E mafai foi ona e tusia lenei ulutala i luga o le laupapa ma faaopoopo i ai manatu o tamaiti aoga i le gasologa o le lesona.

O le tele o anotusi ia o le a suesueina i lenei vaiaso o le (Helamana 7–12) ma le vaiaso a sau o le (Helamana 13–16) o le a taulai atu i perofeta. Mafaufau e faatonu tamaiti aoga e faaavanoa ia lava se vaega i a latou api faamaumau mo suesuega ina ia mafai ona latou faaopoopo i a latou lisi i le gasologa o le isi lua vaiaso e sosoo ai.

O le perofeta o Nifae

Ata
Ua Tatalo Nifae i luga o Lana Olo i Le Faatoaga, saunia e Jerry Thompson

O le asō o le a e aoao ai e uiga ia Nifae, le atalii o Helamana. Ina ua uma ona teenaina e sa Nifae i le laueleele i matu, sa toe foi Nifae i lona aiga i Saraemila. Sa matuā amioleaga foi tagata iinā. I le faanoanoa ai i lo latou amioleaga, na alu ai Nifae i lona olo i le faatoaga ma tagi atu i le Atua (tagai Helamana 7:1–11).

Faitau le Helamana 7:12–22, ma vaavaai mo mea na fai mai ai Nifae ina ua iloa ua faapotopoto tagata e faalogo i ana tagi.

  • O le a se upumoni e mafai ona e faailoa atu e uiga i perofeta a le Alii e faavae i mea na fai mai ai Nifae i nei fuaiupu?

O se tasi o upumoni atonu na e faailoaina e faapea e valaaulia e perofeta a le Atua ia tagata ia salamo. Tusi lenei upumoni i le lisi o i lau api faamaumau mo suesuega.

  • O le a se mea o aoao mai ia te oe e uiga i le Atua e faapea o le a Ia valaauina perofeta e alaga atu le salamo?

E toatele tagata na feita i le savali a Nifae. Ina ia fesoasoani i tagata ia malamalama e faapea sa ia tautalagia le upumoni, sa ta’u atu faavavega e Nifae ia i latou mea na tutupu ia na taunuu a o ia talai atu ia i latou.

Mafaufau e valaaulia se tamaiti aoga e faitau le aotelega lenei o le Helamana 8:25–28; 9:1–36. E mafai foi ona valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau nei fuaiupu a o lei amataina le vasega ma sauni e aotele lenei tala i a latou lava upu. I se isi itu, e mafai ona e faasoa atu le vitio “O Le Fasiotia o le Faamasino Sili” mai le faailo taimi 1:25 i le 4:01, o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.

Na muai ta’u atu e Nifae i tagata e faapea o lo latou faamasino sili, o Sesorama, ua fasiotia (tagai Helamana 8:27–28). Sa lagona e tagata e faapea “atonu sa faia e Nifae se ioega faatasi ma se tasi e fasioti le faamasino” (Helamana 9:16). Ona ta’u atu lea e Nifae i tagata e sue Seanetuma, o le uso o Sesorama, ma fai atu ia te ia ni fesili faapitoa. Sa ta’u atu e Nifae i tagata le ala tonu o le a tali ane ai Seanetuma (tagai Helamana 9:26–36). O lenei mea na taitai atu ai ia Seanetuma e tautino atu e faapea o ia o le fasioti tagata ma o Nifae e māmā (tagai Helamana 9:37).

Faitau le Helamana 9:37–41, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu tagata ina ua uma ona molimauina o nei mea na tutupu.

  • O le a se upumoni ua e aoaoina mai le aafiaga a Nifae lea e mafai ona e faaopoopo atu i lau lisi?

O se tasi o upumoni atonu na e faailoaina e faapea o upu a perofeta o le a faataunuuina.

  • Aisea e te manatu ai e taua le iloa o lenei upumoni e uiga i perofeta?

  • O a nisi o faataitaiga o upu a perofeta ua faataunuuina?

Mafaufau e faasoa atu se faataitaiga patino lea e faapupula mai ai pe na faapefea ona faataunuuina upu a perofeta i lou olaga. Mo se faataitaiga, atonu o se faamanuiaga folafolaina na oo mai i le mulimuli ai i le fautuaga a se perofeta.

O upumoni faaopoopo e uiga i perofeta

E faaopoopo atu i upumoni ua uma ona faailoaina, o le tele o isi upumoni e uiga i le matafaioi ma le faamoemoega o le perofeta a le Alii o loo faaalia e Nifae i ana fegalegaleaiga ma tagata. Faaauau ona faataitai le tomai o le faailoaina o upumoni a o e suesue i fuaitau o mau nei. Faaopoopo mea na e mauaina i lau lisi.

Mafaufau e faaali atu mau faasino nei ma atofa tamaiti aoga e suesueina fuaitau taitasi i ni paga pe i ni vaega toalaiti. E mafai foi ona atofa atu i tamaiti aoga ni fuaitau eseese o mau e suesue ai ona aoao lea e le tasi o le isi.

  • Helamana 7:29: O le folafolaga a Nifae i tagata o e na faapotopoto ina ua uma ona faalogo o tatalo o ia

  • Helamana 8:1–4: O le tali atu a faamasino i upu a Nifae

  • Helamana 8:22–23: O le tali a Nifae i tagata o e sa taufaifai e faasaga ia te ia ma ana upu

  • Helamana 10:5–7: O le talanoaga a le Alii ma Nifae ina ua uma ona ia aoao atu le nuu

  • O a upumoni e uiga i perofeta na e mauaina i nei fuaiupu?

Faaopoopo tali a tamaiti aoga i le lisi o i luga o le laupapa. Atonu na latou faailoaina upumoni e pei o nei.

O le a maua e tamaiti aoga ni avanoa e aoao atili ai e uiga i nei upumoni taitasi i lesona e sosoo ai. O upumoni muamua e lua o loo lisi atu o le a suesueina ma le loloto sili atu i le Helamana 13–16. O upumoni lona tolu ma le lona fa o loo lisiina atu o le a suesueina ma le loloto sili atu i lesona i se taimi mulimuli mai o lenei vaiaso.

O le taua o perofeta soifua

Faaali atu faatonuga nei, ma tuu atu i tamaiti aoga se taimi ia lava e fatu ai se tali i le ata faataitai mai le amataga o le lesona.

Ina ia fesoasoani e saunia tamaiti aoga e fatu a latou tali, atonu e aoga le fai atu i tamaiti aoga e ta’u mai nisi o luitau taatele o loo feagai ma talavou i aso nei. E mafai ona lisi a latou tali i luga o le laupapa i tafatafa o upumoni ua latou faailoaina e uiga i perofeta. Ona mafai lea e tamaiti aoga ona faasoa mai pe mafai faapefea e nisi o upumoni sa latou faailoaina i le asō ona fesoasoani i luitau sa latou mafaufau i ai.

Toe mafaufau i le ata faataitai mai le amataga o le lesona e uiga i lau uo o le sa tau mafaufau pe aisea e ao ai ona i ai perofeta i o tatou taimi.

Tusi se tali i lau uo lea e faamalamalama ai pe aisea e taua ai le valaauina e le Alii o perofeta i o tatou taimi. O lau tali e tatau ona sili atu ma le tasi le parakalafa le umi.

O fesili nei e mafai ona fesoasoani ia te oe i lau tali:

  • E mafai faapefea e se tasi pe sili atu o upumoni na e faailoaina ona fesoasoani ia i tatou i luitau tatou te feagai?

  • O a ni aafiaga na fesoasoani ia te oe e iloa ai le faamanuiaga o le i ai o perofeta soifua i le lalolagi?

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa atu a latou tali i se paga. O volenitia lava ia na faatinoina le tulaga i le amataga o le vasega e mafai foi ona valaaulia e o mai i luma o le potu ma faia se isi tala faatino o le tulaga.

Molimau atu e uiga i upumoni sa outou talanoaina ma uunaia tamaiti aoga e faatino soo se uunaiga faaleagaga na latou maua i le taimi o le lesona.