Seminare
Eteru 4–5: “Fofola Atu o A’u Faaaliga Uma ia Te i Latou”


“Eteru 4–5: ‘Fofolaina Atu ia te i Latou A’u Faaaliga Uma,” Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona (2024)

“Eteru 4–5,” Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona

Eteru 4–5

“Fofola Atu o A’u Faaaliga Uma ia te i Latou”

Ata
o papatusi auro

Pe ua e lagona le saunia e aoaoina atili mai le Alii? Afai e leai, o le a se mea e mafai ona e faia? Na poloaiina e le Alii ia Moronae e faamaufaailogaina faamaumauga o faaaliga o le uso o Iareto, ma faamalamalama atu o nei tusitusiga o le a faaalia pe a maua e tagata le faatuatua e pei o le uso o Iareto. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e malamalama ai i mea e mafai ona e faia e maua ai nisi faaaliga faaopoopo.

Pe a tatou saunia

Mafaufau i se mea faitino e sili ona taua ia te oe po o lou aiga.

  • E ui atonu e te fiafia e faasoa atu lenei mea faitino i isi, aisea e te ono faaeteete ai i le faatagaina o se tamaitiiti laitiiti e na te taulimaina?

  • O a mea o le a manaomia ona aoao pe faia e se tamaitiiti ae e te le i faatuatuaina o ia i lena mea faitino?

E faapena foi, e fiafia le Alii e faaali mai upumoni ia i tatou, ae e faatali o Ia seia oo ina tatou saunia e talia (tagai Alema 12:9–11).

O le vaega ua faamaufaailogaina o le Tusi a Mamona

O se faataitaiga a le Alii o loo faatalitali e faaali mai le upumoni seia oo ina tatou saunia o le vaega lea ua faamaufaailogaina o le Tusi a Mamona. Sa poloaiina Iosefa Samita e aua nei tatalaina pe faaliliuina lena vaega (tagai Eteru 5:1). O loo i ai se faamaumauga o le faaaliga na tuuina atu i le uso o Iareto.

Ina ia fesoasoani ia te oe e aoao e uiga i le vaega ua faamaufaailogaina o le Tusi a Mamona, faaaoga mau o loo lisi atu faapuipui e tali ai fesili sa’o pe sese nei.

  1. Sa faaali atu e le Faaola o Ia lava i le uso o Iareto ma sa auauna mo ia (Eteru 3:20).

  2. Sa faaali atu e le Alii i le uso o Iareto tagata uma o le lalolagi, i le tuanai ma le lumanai, e le i taofia se mea mai ia te ia (Eteru 3:25; 4:4).

  3. Na poloaiina e le Alii le uso o Iareto e tusifaamaumau ia mea sa ia aoaoina ma ia faamaufaailogaina ia talafaamaumau. Sa tusia i se gagana sa faaeseeseina e le Alii ma sa le mafai ona faitauina e aunoa ma ni faamatalaupu paia (Eteru 3:21–22, 24, 27; 4:1).

  4. Na tuuina atu e le Alii i le uso o Iareto ni maa se tolu e mafai ona faaaoga e faaliliu ai le faamaumauga (Eteru 3:23–24, 28).

  5. E leai se tasi na faitauina le faamaumauga a le uso o Iareto (Eteru 4:2–5).

O tali sao o loo maua i le faaiuga o le lesona.

Mauaina o nisi faaaliga faaopoopo

E ala mai ia Moronae, na faaali mai ai e le Alii mea e tatau ona tatou faia e o atu ai ia te Ia, maua faaaliga, ma saunia i tatou lava e maua faaaliga faaopoopo o loo i ai i le vaega ua faamaufaailogaina o le Tusi a Mamona.

Faitau toto’a le Eteru 4:5–15, ma vaavaai mo auala e faauma ai le upumoni lenei. O le fasifuaitau “nei mea” i fuaiupu 8 ma le 11 e faasino i le Tusi a Mamona. O se veli, e pei o le faataitaiga o loo tuuina mai i le fuaiupu 15, o se pupuni po o se fasi ie e faaaoga e ufiufi ai pe nana ai se mea.

  • O le a faamanuiaina i tatou e le Alii i nisi faaaliga faaopoopo pe a tatou …

O fasifuaitau nei e mafai ona avea ma auala e faaumaina ai le upumoni o loo i luga. Mafaufau e faailoga i au tusitusiga paia pe tusi foi i lau api talaaga mo suesuega:

  • “salamo … ma faamamaina i luma o le Alii” (Eteru 4:6)

  • “faaaoga le faatuatua” (Eteru 4:7)

  • “[talitonu] i nei mea” (e faatatau i mea ua uma ona faaali mai e le Alii, aemaise lava le Tusi a Mamona) (Eteru 4:8, 11)

  • “o mai i [le Faaola]” (Eteru 4:13–15)

  • tatalo “ma le loto momomo ma le agaga salamo” (Eteru 4:15)

Afai o le a fesoasoani ia te oe e malamalama atili ai i so o se tasi o nei fasifuaitau, sue upu autu i le Taiala i Tusitusiga Paia, le Taiala o Autu, po o le Gospel Library App. Mo se faataitaiga, atonu e fesoasoani le sueina o le “loto momomo” i le Taiala i Tusitusiga Paia.

Ata
aikona, faamaumau
  1. Ina ia fesoasoani i a te oe ia malamalama ma lagona le taua o nei faatinoga, fai a itiiti o le tasi o mea nei:

    1. Mafaufau i se faataitaiga faatusi paia po o se faataitaiga faaonaponei o se tasi o loo faia se tasi pe sili atu o nei faatinoga. Tusi pe na faapefea ona taitai atu nei faatinoga e fesoasoani ai atoa ma [le mauaina o] faaaliga mai le Alii.

    2. Mafaufau i se taimi na faia ai se tasi pe sili atu o nei faatinoga na taitaiina atu ai i se tali po o se taitaiga mai le Alii i lou olaga. (O se tasi o faataitaiga o le ono mafaufau lea loloto i mea ua e aoaoina mai ma talitonu i ai e ala i au suesuega i le Tusi a Mamona atoa ma le ala na taitai atu ai i faaaliga i lou olaga.)

Ata
aikona, faamaumau
  1. Tali fesili nei:

    • Aisea e te manatu ai o le a faamanuiaina i tatou e le Alii i le tele atu o faaaliga a o tatou ola i le ala na Ia faamatalaina i fuaiupu 5–15?

    • Aisea e ono avea aie avea ma ituaiga o tagata ua faamatalaina e le Alii e avea ai i tatou ma mea e le saunia ai mo nisi faaaliga faaopoopo?

    • O le a se mea o aoao mai e lenei mea ia te oe e uiga i le Alii ma le ituaiga o tagata e finagalo o Ia ia avea ai i tatou?

O le a faaali mai e le Alii le vaega ua faamaufaailogaina o le Tusi a Mamona i Lona “taimi tatau ai” (2 Nifae 27:21) pe a tatou faatinoina lea lava faatuatua e tasi e pei o le uso o Iareto (tagai Eteru 4:7). E faapena foi, atonu o loo i ai nisi faaaliga faaopoopo o loo faatalitali mai le Alii e tuuina atu ia te oe. Ina ia faamae’a lenei lesona, ia fai mea nei:

  • Toe iloilo le faamatalaga o loo i nei fuaiupu o i latou o e faatinoina le faatuatua ma ua faapaiaina, mafaufau loloto pe o a ni auala e te pei ai o i latou ma pe o a ni auala atonu e manaomia ona e faaleleia.

  • Mafaufau loloto ma tatalo ia iloa po o le a le mea e finagalo le Alii e te faia e maua ai nisi faaaliga faaopoopo mai ia te Ia. Tusi i lau api talaaga mo suesuega ou mafaufauga ma lagona.

O tali i le suega sao pe sese: O tali muamua e tolu e sao, ae o tali mulimuli e lua e sese.