Seminelí
Hilamani 13–16: Maʻu ʻa e Mahino ki he Kau Palōfita ʻa e ʻEikí


“Hilamani 13–16: Maʻu ʻa e Mahino ki he Kau Palōfita ʻa e ʻEikí,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“Hilamani 13–16,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

Hilamani 13–16

Maʻu ʻa e Mahino ki he Kau Palōfita ʻa e ʻEikí

ʻĪmisi
Samuela ko e Tangata Leimana ʻi he Funga ʻAá

Kuó ke ongoʻi fēfē nai ʻi haʻo fanongo ki hano fakahaaʻi ʻe he kakaí ha ngaahi hohaʻa pe fakaanga fekauʻaki mo e kau palōfitá? ʻI he tuʻu ʻa Samuela ko e tangata Leimaná ʻi he funga ʻaá ʻo kalanga ki he kakaí ke fakatomalá, naʻa nau fakahoko ha ngaahi tali kehekehe ki heʻene ngaahi leá. ʻOku aʻusia ʻe he kakaí ha ngaahi tali tatau ki he kau palōfita ʻi hotau kuongá. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino kiate koe ʻa e fatongia ʻo e kau palōfitá mo e founga te nau lava ai ʻo tokoniʻi kitautolú.

Falala ki he kau palōfita ʻa e ʻEikí

Tā ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo tohinoa akó:

ʻĪmisi
fakatātā ʻoku fakaʻaliʻali ai ha taha ʻi lalo ʻi he ʻuluʻi fakamatalá ko kinautolu ʻoku tui mo muimui ki he kau palōfitá pea mo ha taha kehe ʻi lalo ʻi he ʻuluʻi fakamatala ko kinautolu ʻoku ʻikai tuí pea aʻu ki hono fakaangaʻi ʻa e kau palōfitá

Hiki takatakai ʻi he fakatātā ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e kulupu takitaha, ha ngaahi ʻuhinga ʻoku tui mo muimui ai ʻa e kakaí ki he kau palōfitá pe ʻikai ke nau tui pea fakaangaʻi kinautolú.

Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke fakalaulauloto ai ki he meʻa kuó ke ʻosi ako mo ʻilo fekauʻaki mo e kau palōfitá, ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni ke ke tui ai mo e niʻihi kehé ʻoku ui kinautolu ʻe he ʻOtuá. Hangē ko ʻení, mahalo naʻá ke hiki ha lisi ʻo e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e kau palōfitá ʻi hoʻo ako fekauʻaki mo Nīfai ʻi he Hilamani 7–10.

ʻI he Hilamani 13, naʻe fekauʻi atu ʻe he ʻEikí mo ha palōfita ʻe taha, ko Samuela ko e tangata Leimaná. Ko e lēsoni ko ʻení ko ha vakai fakalūkufua ia ki heʻene ngaahi akonakí (vakai, Hilamani 13–16). ʻI hoʻo akó, ʻe lava ke ke tānaki atu mo ha ngaahi meʻa ki hoʻo lisi ʻo e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e kau palōfitá. Fekumi ki ha ngaahi fakakaukau ʻe ala tokoni ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia ke tui.

Ko e malanga ʻa Samuela ki he kau Nīfaí

Lau ʻa e Hilamani 13:1–7; 14:9, ʻo kumi ʻa e meʻa ʻoku makehe kiate koe fekauʻaki mo Samuelá.

  • Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo e kau palōfitá mei he sīpinga ʻa Samuelá? (Fakakaukau ke tānaki ki hoʻo lisí ha ngaahi moʻoni pē naʻá ke maʻu.)

Ko e taha ʻo e ngaahi moʻoni mahalo kuó ke ʻiló ko e pōpoaki ʻa ha palōfita ʻoku ʻikai ʻaʻana ia; ʻoku haʻu ia mei he ʻEikí. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻi he Hilamani 13:5, 7; 14:9 ʻokú ne poupouʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení. Mahalo te ke fiemaʻu foki ke lau ʻa e Hilamani 7:29 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38; 21:4–5 ko ha ngaahi potufolofola fakafekauʻaki pea fakafehokotaki kinautolu ki he ngaahi veesi ʻi he Hilamani 13.

  • ʻE liliu fēfē nai ʻe he mahino kiate kitautolu ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻa e founga ʻoku tau fanongo ai ki he kau palōfitá?

  • ʻE tokoni fēfē nai ia ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau veiveiua pe fakaangaʻi kinautolú?

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Fakakakato ʻeni:

    Fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ke toe vakaiʻi ha konga ʻo ha lea ʻa e palōfitá ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuitahá. Fakakaukau ki he ʻEikí mo Hono finangalo kiate koé. Feinga ke lau ʻa e leá ʻo hangē ko ha pōpoaki mei he ʻEikí. Teuteu ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni:

    • Kumi ha kupuʻi lea pau pe akonaki ʻokú ke tui naʻe ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻEikí. Vahevahe hono ʻuhingá.

    • Fakamatalaʻi ʻa e meʻa te ke lava ʻo fai ke maʻu ai ha fakamoʻoni fakataautaha ʻoku mei he ʻEikí ha pōpoaki mei he palōfitá.

Ko e tali ʻa e kau Nīfaí ki he kau palōfitá

Lau ʻa e Hilamani 13:24–29; 14:10, ʻo kumi ʻa e tōʻonga fakakaukau ʻa e kau Nīfaí ki he kau palōfitá.

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni te ke lava ʻo maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e kau palōfitá?

Mahalo kuó ke ʻiloʻi ha moʻoni hangē ko ʻení: ʻoku ʻikai manakoa ʻa e kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻe he kau angahalá. Mahalo te ke fie hiki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻo ofi ki he ngaahi vēsí ni.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke mamata ai ki he moʻoni ko ʻení ʻi hotau kuongá?

  • Ko e hā ha founga ʻe hoko ai ʻa kinautolu ʻoku fakaangaʻi mo fakafīsingaʻi ʻa e kau palōfitá ko ha kau “fakahinohino ʻoku vale mo kui”? (Hilamani 13:29).

  • Kapau he ʻikai ke tau haʻu ki he Fakamoʻuí ke fakatomala pea fakalakalaka, ʻe tatau fēfē nai ia mo e fili ʻo e “fakapoʻulí kae ʻikai ko e māmá”? (Hilamani 13:29).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895-1985) ʻo pehē:

He ʻikai lava ʻe he kau Palōfitá … ʻo liliu ʻa e pōpoaki ʻa e ʻEikí koeʻuhí pē ke ongoʻi fiemālie ʻa e kakaí. ʻOku nau fuʻu angaʻofa ke anga taʻeʻofa. ʻOku ou houngaʻia ʻi he ʻikai fakaʻamua ʻe he kau palōfitá ʻa e manakoá. (Spencer W. Kimball, “Listen to the Prophets,” Ensign, May 1978, 77)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Hiki ha tali ki he tūkunga ko ʻení ʻi ha sētesi ʻe tolu pe lahi ange:

    Fakakaukauloto ʻoku tui ha taha ʻoku totonu ke ne lava ʻo “fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku holi ki ai [hono] lotó” (Hilamani 13:27). Ko hono olá, ʻokú ne loto-mamahi ʻi he taimi ʻoku fakaafeʻi ai ia ʻe he kau palōfitá ke fakatomalá. Teuteu ha tali ki he hohaʻa pe fakaanga ko ʻení ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke akó.

Ko e fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa Samuelá

Vakai fakalelei ki he fakatātā mei he kamataʻanga ʻo e lēsoní. ʻOkú ne fakatātaaʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he fakaʻosinga ʻo e malanga ʻa Samuelá.

Lau ʻa e Hilamani 16:1–8, ʻo kumi mo fakaʻilongaʻi ʻa e fakamoʻoni ʻo e moʻoni ko e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi Heʻene kau palōfitá. (Fakakaukau ke tānaki atu ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ki hoʻo lisí.)

  • Ko e hā ha fakamoʻoni naʻá ke fakatokangaʻi naʻe ʻia Samuela ʻa e ʻOtuá?

Neongo ʻoku ʻikai maluʻi kotoa ʻa e kau palōfitá ʻi he foungá ni, ka ʻoku maluʻi ʻe he ʻOtuá ʻEne kau palōfitá kae ʻoua kuo lava ʻenau ngāué (vakai, Mōsaia 13:1–4; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:9).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Fakahoko ʻa e ongo ʻekitivitī ko ʻení, pea tali ʻa e fehuʻi ʻoku muimui mai aí:

    Fili ha palōfita ʻe taha mei he folofolá pe hisitōlia ʻo e Siasí. Hiki ha fakamoʻoni naʻe ʻi ai ʻa e ʻOtuá mo e palōfita ko iá. Fakakaukau ke vakai ki he ngaahi sīpinga ko ʻeni ʻo Noa, Mōsese, Pita, mo Siosefa Sāmitá.

    ʻĪmisi
    Ko Noa mo e ʻAʻaké mo e fanga monumanú

    (vakai, Sēnesi 7:7, 10–13, 17, 23)

    ʻĪmisi
    Ko hono fakamavaeuaʻi ʻe Mōsese ʻa e Tahi Kulokulá

    (vakai, ʻEkesōtosi 14:21–30)

    ʻĪmisi
    Ko e tukuange ʻe ha ʻāngelo ʻa Pita mei he fale fakapōpulá

    (vakai, Ngāue 12:4–11)

    ʻĪmisi
    Ko hono fakafoki mai ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

    (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–25)

    Hiki ʻi he taimí ni ha fakamoʻoni ʻoku kau fakataha foki ʻa e ʻOtuá mo ʻEne kau palōfita ʻo onopōní. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi sīpingá ʻa e founga kuo tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi akonaki pe ngaahi fakaafe ʻa e kau palōfita ʻo onopōní ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo hotau kuongá.

    • Ko e hā ʻe ala tokoni ai ke manatuʻi ʻa e ngaahi fakamoʻoni ko ʻení?

Hangē ko e kakai ʻo Nīfaí, ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke fili pe te tau tali ʻa e ngaahi akonaki ʻa e palōfitá pe tali ʻi he fakaanga mo e ʻita. Lekooti ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo e kau palōfitá mo e ongo ʻokú ke maʻu kiate kinautolú. ʻI he hokohoko atu hoʻo ako ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Samuela ko e tangata Leimaná ʻi he uike ní, fekumi ʻi he faʻa lotu ke ako mei ai mo fakaʻaongaʻi ʻene ngaahi akonaki fakalaumālié.