Seminare
Helamana 13–16: Malamalama i Perofeta a le Alii


“Helamana 13–16: Malamalama i Perofeta a le Alii,” Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona (2024)

“Helamana 13–16,” Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona

Helamana 13–16

Malamalama i Perofeta a le Alii

Ata
O Samuelu le sa Lamana i luga o le aupā

O a ni ou lagona ina ua e faalogo i tagata o faaleo ni popolega po o faitioga e uiga i perofeta? A o tu Samuelu le sa Lamana i luga o le pa ma valaau atu i tagata ia salamo, sa fefiloi a latou tali atu i ana upu. E oo foi tagata i tali faapena i perofeta i o tatou aso. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani e te malamalama ai i le matafaioi a perofeta ma le auala e mafai ona latou fesoasoani ai ia i tatou.

Faalagolago i perofeta a le Alii

Tusi ata nei i lau api faamaumau mo suesuega:

Ata
ata o loo faaali atu ai se tagata i lalo o le ulutala o i latou o e talitonu ma mulimuli i perofeta ma se isi tagata i lalo o le ulutala o i latou o e le talitonu ma faitioina foi perofeta

I tafatafa o le ata o loo suitulaga i vaega taitasi, lisi nisi o mafuaaga e talitonu ma mulimuli ai tagata i perofeta pe le talitonu ma faitioina foi i latou.

Faaalu sina taimi e mafaufau loloto ai i mea ua uma ona e aoaoina ma iloa e uiga i perofeta lea e mafai ona fesoasoani ia te oe ma isi ia talitonu ua valaauina i latou e le Atua. Mo se faataitaiga, atonu na e faia se lisi o upumoni e uiga i perofeta a o e suesue e uiga ia Nifae i le Helamana 7–10.

I le Helamana 13, na auina mai ai e le Alii se isi foi perofeta faaopoopo, o Samuelu le sa Lamana. O lenei lesona o se vaaiga aoao i ana aoaoga (tagai Helamana 13–16). A o e suesue, e mafai ona e faaopoopo atu i lau lisi o upumoni e uiga i perofeta. Saili mo ni malamalamaaga ia e mafai ona fesoasoani i se tasi o loo tauivi e talitonu.

Ua talai atu Samuelu i sa Nifae

Faitau le Helamana 13:1–7; 14:9, ma vaavaai mo mea ua faagaeetia ai oe e uiga ia Samuelu.

  • Mai le faataitaiga a Samuelu, o le a se mea na e aoaoina e uiga i perofeta? (Mafaufau e faaopoopo soo se upumoni na e mauaina i lau lisi.)

O se tasi o upumoni atonu na e maitauina e faapea, o le sāvali a se perofeta e le o sana lava lea; e mai le Alii. Mafaufau e faailoga fasifuaitau i le Helamana 13:5, 7; 14:9 lea e lagolagoina lenei upumoni. Atonu foi e te manao e faitau le Helamana 7:29 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:38; 21:4–5 o ni mau fefaasinoa’i ma faafesootai i latou i fuaiupu i le Helamana 13.

  • E mafai faapefea e le malamalama i lenei upumoni ona aafia ai le ala tatou te faalogo ai i perofeta?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani pe a tatou lagona le faaosoosoina e masalosalo pe faitioina i latou?

Ata
aikona, faamaumau
  1. Faamaea mea nei:

    Faaalu ni nai minute e iloilo ai se vaega o se lauga o le konafesi aoao talu ai nei mai le perofeta. Mafaufau i le Alii ma Ona popolega mo oe. Taumafai e faitau le lauga e peiseai o se savali mai le Alii. Saunia se tasi o mea nei:

    • Saili se fasifuaitau patino po o se aoaoga e te talitonu na musuia e le Alii. Faasoa atu pe aisea.

    • Faamatala mea e mafai ona e faia e maua ai se molimau patino e faapea o se savali mai le perofeta e mai le Alii ia.

Ua tali atu sa Nifae i perofeta

Faitau le Helamana 13:24–29; 14:10, ma vaavaai mo uiga faaalia o sa Nifae e faasaga i perofeta.

  • O a ni upumoni e mafai ona e faailoaina i nei fuaiupu e uiga i perofeta?

Atonu ua e maitauina se upumoni e talitutusa ma lenei: o perofeta a le Alii e le lauiloa i e amioleaga. Atonu e te manao e faamaumau lenei upumoni i tafatafa o nei fuaiupu.

  • O a ni auala e te vaaia ai lenei upumoni i o tatou aso?

  • E mafai faapefea e i latou o e faitioina ma teena perofeta ona avea ma “taitai valelea ma tauaso”? (Helamana 13:29).

  • Afai tatou te le o atu i le Faaola ina ia salamo ma faaleleia, e faapefea ona faapei [lena] o le filifilia o le “pouliuli nai lo le malamalama”? (Helamana 13:29).

Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985):

O perofeta … e le mafai ona [latou] suia le savali a le Alii ina ia lagona ai e tagata le toafimalie. E matua sili atu lo latou agalelei ua le avea ai ma ni e matua sauā. Ou te matua faafetai lava ona e le moomoo perofeta i le lauiloa. (Spencer W. Kimball, “Listen to the Prophets,” Ensign, May 1978, 77)

Ata
aikona, faamaumau
  1. Tusi se tali i le ata faataitai lenei ia le itiiti ifo ma le tolu fuaiupu:

    Vaai faalemafaufau faapea ua talitonu se tasi e tatau ona latou “fai soo se mea e mananao i ai o [latou] loto” (Helamana 13:27). O se taunuuga, latou te le fiafia pe a valaaulia i latou e perofeta ia salamo. E faavae i mea ua e aoaoina, saunia se tali i lenei popolega po o faitioga.

Ua faasaoina e le Alii ia Samuelu.

Vaai toto’a i le ata mai le amataga o le lesona. O loo faaalia ai le mea na tupu i le faaiuga o le lauga a Samuelu.

Faitau le Helamana 16:1–8, ma vaavaai ma faailoga faamaoniga o le upumoni e faapea, o le mana o le Atua e faatasi ma Ana perofeta. (Mafaufau e faaopoopo lenei upumoni i lau lisi.)

  • O le a se faamaoniga na e vaaia sa faatasi le Atua ma Samuelu?

E ui e le o perofeta uma e puipuia i lenei ala, ae e puipuia e le Atua Ana perofeta seia maea la latou galuega (tagai Mosaea 13:1–4; Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:9).

  1. Fai gaoioiga nei e lua, ma tali le fesili o loo mulimuli mai:

    Filifili se perofeta se toatasi mai tusitusiga paia po o le talafaasolopito o le Ekalesia. Lisi mai faamaoniga e faapea sa i ai le Atua i lena perofeta. Mafaufau e faasino atu i faataitaiga nei a Noa, Mose, Peteru, ma Iosefa Samita.

    Ata
    O Noa i luga o le vaa faatasi ma meaola

    (tagai Kenese 7:7, 10–13, 17, 23)

    Ata
    Mose o loo vaeluaina le Sami Ulaula

    (tagai Esoto 14:21–30)

    Ata
    Sa faasaoloto e se agelu ia Peteru mai le falepuipui.

    (tagai Galuega 12:4–11)

    Ata
    Ua toefuatai mai e Elia ki o le perisitua

    (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:15–25)

    Lisi nei loa faamaoniga e faapea o loo faatasi foi le Atua ma Ana perofeta o aso nei. O faataitaiga e mafai ona aofia ai le ala na fesoasoani ai aoaoga po o valaaulia a perofeta o aso nei ia i tatou e taulimaina faigata o o tatou taimi.

    • Aisea e ono fesoasoani ai le manatua o nei faamaoniga?

E pei o le nuu o Nifae, ua ia i tatou le mana e filifili ai pe tatou te taliaina aoaoga a le perofeta pe tali atu i faitioga ma le ita. I lau api faamaumau mo suesuega, tusi ai mea ua e aoaoina e uiga i perofeta ma po o a ni ou lagona e uiga ia i latou. A o faaauau pea ona e suesue i mea na aoao atu e Samuelu le sa Lamana i lenei vaiaso, saili ma le agaga tatalo e aoao mai ma faaaoga ana aoaoga musuia.