Seminelí
ʻAlamā 14: “Tuku Ke Fai ʻo Fakatatau ki he Finangalo ʻo e ʻEikí”


“ʻAlamā 14: ‘Tuku Ke Fai ʻo Fakatatau ki he Finangalo ʻo e ʻEikí,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“ʻAlamā 14,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

ʻAlamā 14

“Tuku Ke Fai ʻo Fakatatau ki he Finangalo ʻo e ʻEikí”

ʻĪmisi
Ko e tuku pōpula ʻo ʻAlamā mo ‘Amulekí

Koeʻuhí ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani hinga, ʻoku tokolahi ha kakai ʻoku ngaohikovia mo taʻetotonu. ʻI hono akoʻi ʻe ʻAlamā mo ʻAmuleki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he kolo ko ʻAmonaihaá, naʻe fakamamahiʻi ʻe he kakai faiangahalá ʻa e kakai tuí pea tāmateʻi kinautolu ʻi he afí. Naʻe tuku pōpula leva pea mo fakatangaʻi lahi ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki. Ko e taumuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke falala ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e faingataʻá, mamahí, mo e taʻetotonú.

Ngaahi pole fakamatelié

Lau ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā ʻAnitoni D. Pekini ʻo e Kau Fitungofulú:

Neongo pe ko e fē e feituʻu ʻoku mou nofo aí, ka ko e mamahi fakatuʻasino pe fakaeloto mei ha ngaahi faingataʻa kehekehe mo e ngaahi vaivai fakamatelié, ʻe hoko ia ko ha konga homou moʻuí ʻi ha ʻaho. (Anthony D. Perkins, “Manatuʻi ʻa Hoʻo Kāingalotu ʻOku Mamahiʻiá, ʻe Homau ʻOtua,” Liahona, Nōvema 2021,103)

  • Ko e hā ha ngaahi founga kehekehe ʻe lava ke tau tali ʻaki ai e ngaahi faingataʻá?

Ko e ʻAlamā 14 ko ha talanoa ia ʻo ha kakai māʻoniʻoni naʻa nau foua ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi faingataʻa ko ʻení naʻe hilifaki fakamālohiʻi ia kiate kinautolu ʻe ha kakai ne nau fakaʻaongaʻi hala ʻenau tauʻatāina ke filí. ʻI hoʻo akó, fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he ngaahi moʻoni ʻokú ke maʻu mei he ngaahi sīpinga ʻa ʻAlamā, ʻAmuleki, pea mo e kakai māʻoniʻoni kehé ke ke tali ʻaki e ngaahi faingataʻá he taimí ni mo e kahaʻú.

Lisi ʻa e ngaahi hingoa ko ʻení ‘i hoʻo tohinoa akó. Hiki ʻa e meʻa ʻokú ke akó ʻi he tafaʻaki ʻo e hingoa totonú.

  • ʻAlamā mo ʻAmuleki

  • Sisolome

  • Ko e kau tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá

Lau ʻa e ʻAlamā 14:1–9, ʻo kumi e ngaahi sīpinga ʻo e mamahi naʻe foua ʻe ha kakai kehekehe. Mahalo te ke fie sio foki he foʻi vitiō “ʻOku Tui ʻa Sisolome, pea ʻOku Fakatangaʻi ʻa e Kau Angatonú” (3:51), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

  • Ko e hā ha ngaahi fehuʻi te ke ala maʻu kapau naʻá ke aʻusia ha ngaahi faingataʻa hangē ko e niʻihi ʻo e kakai ko ʻení?

Ko e Falala ki he ʻEikí

Te tau lava ʻo tali ʻi ha ngaahi founga lahi ʻi he taimi ʻoku tau aʻusia ai ʻa e mamahí pe mamata tonu ʻi he faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé. Lau ʻa e ʻAlamā 14:10–11, ʻo kumi e founga fakafōtunga ʻa ʻAmuleki mo ʻAlamā ki he mamahi ʻa e kakai tuí.

  • Kuó ke loto nai ke fakahaofi koe pe ko e niʻihi kehé mei he mamahi ʻo ha ʻahiʻahi, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻAmulekí? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻOtuá mei he tali ʻa ʻAlamā ʻi he veesi 11?

Lau ʻa e ʻAlamā 14:12–13, ʻo kumi ha foʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā fekauʻaki mo e founga ke tau tali ai ʻa e taimi ʻoku tau foua ʻa e mamahí.

  • Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe he ngaahi lea ʻa ʻAlamaá ha falala ki he ʻEikí?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he tā sīpinga ʻa ʻAlamaá?

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo akó ko e taimi ʻoku tau foua ai e ngaahi ʻahiʻahí mo e mamahí, te tau lava ʻo fili ke falala ki he ʻEikí neongo pe ko e hā ʻa e olá. Fakakaukau ke lekooti ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó pea fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea “Tuku ke fai ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻEikí” ʻi hoʻo folofolá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai e falala ki he ʻEikí ko ha filí?

  • Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e kupuʻi lea “Tuku ke fai ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻEikí” ki ha meʻa ʻokú ke lolotonga foua?

Fakakaukau ki hoʻo moʻuí mo hoʻo ngaahi tūkungá. Ko e hā ha meʻa ʻokú ke fai ʻi he taimi ʻokú ke aʻusia ai pe ko kinautolu ʻokú ke ʻofa aí ʻa e fakatangá, ngaahi ʻahiʻahí, pe taʻetotonú? Fakahoko ha tali ki he ngaahi fakamatala ko ʻení ʻaki ʻa e maʻu pē, taimi ʻe niʻihi, pe ʻikai ʻaupito.

  1. ʻOku ou falala ki he finangalo mo e taimi ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku ou lotua ai ha fakafiemālie mei hoku ngaahi faingataʻaʻiá.

  2. ʻOku ou fekumi faivelenga ki he faʻa kātakí mo e mahinó ʻi he taimi ʻoku ngali taʻetotonu ai ʻa e moʻuí.

  3. ʻOku fakatefito ʻeku tuí ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi talaʻofa taʻengatá kae ʻikai ko ha ola pau ʻoku ou ʻamanaki ki ai.

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fakakaukau ʻe lava ʻo tokoni ke tau falala ki he ʻEikí lolotonga hotau ngaahi ʻahiʻahí. Sio he foʻi vitiō “Melino Fakatāutahá: Ko e Pale ʻo e Anga Māʻoniʻoní” mei he taimi 9:02 ki he 9:33, ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, pe lau ʻeni:

Ne tau kau kotoa pē ki he fakataha alēlea ʻi he langí naʻe tuku mai ai ʻa e tauʻatāina ke filí, pea tau ʻiloʻi ʻe ʻi ai ha mamahi ʻi he matelié mo ha fakatamaki taʻefaʻalaua tupu mei hono ngāue hala ʻaki e tauʻatāina ke filí. Naʻe mahino kiate kitautolu ʻe lava ke tau ʻita, puputuʻu, taʻemanonga mo laveangofua ai. Ka naʻa tau ʻiloʻi foki ʻe hanga ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻo ikunaʻi mo totongi huhuʻi ʻa e ngaahi meʻa taʻetotonu kotoa pē ʻoku ʻomi ʻe he moʻui matelié pea ʻomi foki mo ha nonga. (Quentin L. Cook, “Melino Fakatāutahá: Ko e Pale ʻo e Anga Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 33–34)

  • Ko e hā ha meʻa kuó ke ako ʻe lava ʻo tokoni atu ʻi he taimi ʻokú ke aʻusia ai e faingataʻá pe ʻiloʻi e faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé?

ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi kapau ʻoku fakamamahiʻi pe ngaohikovia koe ʻi ha faʻahinga founga, ʻoku totonu ke ke kumi tokoni mei ha mātuʻa pe taki ʻo e Siasí koeʻuhí ke nau lava ʻo tokoniʻi koe ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá. ʻOku ʻofeina koe ʻe he ʻEikí mo finangalo ke ke maʻu ʻa e melinó mo e fiefiá.

Hokohoko atu ʻi he tui mo e falala ki he ʻEikí

Hili hono fakamālohiʻi ʻo ʻAlamā mo ʻAmuleki ke na mātātoni ʻi hono tutu ʻo e kakai tui māʻoniʻoní, naʻe manukiʻi, tā, pea tuku pōpula kinaua ʻe he kau pule ʻo ʻAmonaihaá (vakai, ʻAlamā 14:14–17).

Lau ʻa e ʻAlamā 14:18–29, ʻo kumi e founga naʻe falala ai ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki ki he ʻEikí lolotonga ʻena faingataʻaʻiá. Mahalo te ke fie mamata foki he vitiō “ʻOku Fakahaofi ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki mei he Fale Fakapōpulá ʻi ha Founga Fakaofo” (2:45), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

  • Naʻe hokohoko fēfē atu e falala ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki ki he ʻEikí lolotonga ʻena ngaahi faingataʻaʻiá?

Ko hai ʻokú ke ʻiloʻi?

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Fakakakato ʻeni ʻi hoʻo tohinoa akó. 

    Fakakaukau ki ha taha ʻi hoʻo moʻuí ʻoku fāifeinga ke falala ki he ʻEikí lolotonga e ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá. Ko e hā te ke lava ʻo ako mei heʻene sīpingá? Ko e hā ha ngaahi faitatau ʻokú ke vakai ki ai ʻi he tali ʻa e tokotaha ko ʻení pea mo e founga naʻe tali ʻaki ʻe ʻAlamā mo ʻAmuleki ʻa e faingataʻá?

    Hiki ha meʻa pau ʻe taha pe ua te ke lava ʻo fai ke ke falala lelei ange ai ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku faingataʻa pe ngali taʻetotonu ai e moʻuí. Fakakaukau ke tuku e meʻa ʻokú ke tohí ʻi ha feituʻu te ke sio maʻu pē ki ai.