Seminelí
Siviʻi Hono 4 Hoʻo Akó: ʻĪnosi–Mōsaia 17


“Siviʻi Hono 4 Hoʻo Akó: ʻĪnosi–Mōsaia 17,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“Siviʻi Hono 4 Hoʻo Akó” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

Siviʻi Hono 4 Hoʻo Akó

ʻĪnosiMōsaia 17

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku nau ako mo talanoa fakataha fekauʻaki mo e folofolá

ʻOku fakataumuʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke vakaiʻi e ngaahi taumuʻa kuó ke fokotuʻú, pea mo e tupulaki kuó ke aʻusia talu mei he kamatá ʻi hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná.

“Toe vakaiʻi … pea ʻoua ʻe tuku ʻa e feingá”

ʻOku mahuʻinga ke toutou fakaʻaongaʻi ha taimi ke fakakaukauʻi mo fakafuofuaʻi ai e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

Ko ʻeku fakaafé kiate kitautolu kātoa ke tau toe vakaiʻi ʻa ʻetau moʻuí, fakatomala, pea ʻoua ʻe tuku e feingá. … ʻI heʻetau liliú, te tau ʻiloʻi ai ʻoku tokanga lahi ange ʻa e ʻOtuá ki he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí mo ia ʻoku tau feinga ke aʻusiá, kae ʻikai ko hotau tuʻunga kimuʻá. (Dale G. Renlund, “Kāingalotu ʻOua Naʻa Tuku e Feingá,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 58)

Lolotonga e lēsoni ko ʻení, mahalo te ke fiemaʻu ke fakakaukauʻi ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke ongoʻi ʻokú ke tupulaki pe liliu ai koeʻuhí ko e meʻa ʻokú ke ako mei he Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e hā ha founga kuó ke fakalakalaka ai ʻi he ngaahi taumuʻa kuó ke fokotuʻú?

  • Ko e hā ʻokú ke loto ke hokohoko atu hoʻo ngāue ki aí, pe ʻe ʻaonga nai ke ke fili ha tafaʻaki kehe ke tokanga taha ki ai?

ʻE lava ke tokoni e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke ke fakafuofuaʻi ai hoʻo mahinó, ʻiló pea mo e fakalakalaka ʻokú ke feinga ke fakahokó. Fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni atu ke ke fakatokangaʻi hoʻo ngaahi feingá mo ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní.

Ko hono fakamatalaʻi e fatongia ʻo e kau palōfitá

ʻI hoʻo ako fekauʻaki mo e palōfita ko ʻApinetaí ʻi he Mōsaia 11–17, mahalo naʻá ke fakatokangaʻi naʻe tui ʻa ʻAlamā ko ha palōfita ia peá ne muimui ki heʻene ngaahi akonakí kae fakafisingaʻi fakahāhā ia ʻe he Tuʻi ko Noá mo e kau taulaʻeiki kehé. Mahalo te ke fakatokangaʻi ʻi hotau kuongá ʻoku tali ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻa e kau palōfitá kae fakasītuʻaʻi kinautolu ʻe ha niʻihi.

Fakaʻaongaʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení pe ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ʻokú ke maʻú ke teuteuʻi ha tali nounou ke tokoni ke mahino ki ha taha pe ko e hā ʻa e palōfita pea mo e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai e kau palōfitá he ʻaho ní. Fakakau ha potufolofola ʻe taha pe lahi ange ke poupouʻi hoʻo talí.

Te ke lava ʻo faʻu ha tohi ʻi he mītia fakasōsialé, ko ha foʻi vitiō nounou, pe fakakaukauʻi ha founga ʻe taha ke vahevahe ai e meʻa ʻokú ke ʻiló, kae ʻikai ko hono hiki pē hoʻo talí.

Ngaahi maʻuʻanga tokoni fakafolofola ʻe ala ʻaongá:

Ngaahi fehuʻi te ke ala fakakaukau ki ai ʻi hono faʻu hoʻo talí:

  • Ko e hā ʻa e palōfita, pea ko e hā ʻoku fai ʻe he kau palōfitá?

  • Ko e hā ha ngaahi fehuʻi pe taʻefemahinoʻaki ʻe ala maʻu ʻe he kakaí fekauʻaki mo e kau palōfitá?

  • Ko e hā mo ha toe meʻa te ke lava ʻo vahevahe ke tokoni ke mahino ki he niʻihi kehé ʻa e ʻuhinga ʻoku ui ai ʻe he ʻOtuá ha kau palōfita he ʻaho ní?

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Hiki hoʻo talí pe ko ha fakamatala ʻo e meʻa naʻá ke teuteú.

Ko e tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí mo tokoniʻi e niʻihi kehé

Ko e taha ʻo e ngaahi moʻoni kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá ko ʻEne ngāué mo Hono nāunaú ke tokoniʻi ʻEne fānaú ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, Mōsese 1:39). Naʻe fakamahinoʻi mai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e taha ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke tau tokoni ai ke aʻusia e ngāue ʻa e ʻOtuá ko e tokoni ki he niʻihi kehé (vakai, Mōsaia 2:17). Naʻe toki akoʻi mai ʻe Palesiteni Poni H. Kōtoni ʻo e Kau Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí, ʻo pehē:

Ko ʻetau taumuʻa taʻengatá ke haʻu kia Kalaisi pea kau fakataha mo Ia ʻi Heʻene ngāue maʻongoʻongá. ʻOku faingofua ia ʻo hangē ko hono fakahoko e meʻa naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē: “Ko ha taimi pē ʻoku tau fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha taha … ke ne fakahoko mo tauhi ʻene ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau tokoni ai ke tānaki ʻa ʻIsileli.” Pea ʻi he taimi ʻoku tau fakahoko fakataha ai ʻEne ngāué mo Iá, ʻoku tau ʻilo mo fakalahi ange ai ʻetau ʻofa ʻiate Ia. (Bonnie H. Cordon, “Haʻu kia Kalaisi pea ʻOua ʻe Haʻu Toko Taha,” Liahona, Nōvema 2021, 11)

Fakakaukau ki he ngaahi taumuʻa pe ngaahi palani naʻá ke mei fakahoko ʻi he ngaahi lēsoni kimuʻá ʻa ia ʻoku tokoni atu ke ke kau ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻaki hoʻo:

  • Tokoni ki he ʻEikí ʻi Heʻene ngāue ke tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí (vakai, Sēkope 5:71–72, 75)

  • Tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi ha ngaahi founga faka-Kalaisi (vakai, Mōsaia 2:17)

  • Ngāueʻi ha taumuʻa kehe ʻoku fekauʻaki mo e ongoongoleleí ʻokú ke fie kamata ngāue ki ai

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

    • Naʻá ke fakalakalaka fēfē (pe ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke fie fakalakalaka ai) ʻi he tafaʻaki ko ʻení? Ko e hā naʻá ke fai (pe ʻe lava ke ke fai) ke fakalakalaka ai ʻení?

    • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi fakafihi pe faingataʻa naʻá ke aʻusiá (pe ʻamanaki ke aʻusiá)? Naʻe founga fēfē hoʻo (pe te ke lava fēfē ʻo) ikunaʻi kinautolú?

    • Ko e hā ha founga kuó ke ongoʻi ai e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi hoʻo ngāueʻi e taumuʻa ko ʻení? ʻOkú ke pehē ko e hā ka fiefia ai [e Tamai Hēvaní] ʻi hoʻo ngaahi feingá?

Ongoʻi fiefia mo nēkeneka ʻia Sīsū Kalaisi

ʻI hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná, kuó ke lau ai ha ngaahi talanoa ʻo ha kakai tokolahi naʻa nau maʻu ʻa e fiefia mo e nēkeneka ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Tuku ha taimi ke toe vakaiʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi sīpinga ko ʻení. ʻOku kau ai ʻa e ngaahi meʻá ni:

  • Līhai mo e niʻihi ne omi ki he ʻakau ʻo e moʻuí (vakai, 1 Nīfai 8:10–12, 30)

  • ʻĪnosi (vakai, ʻĪnosi 1:1–8)

  • Ko e kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní, ʻa ia ne nau fiefia koeʻuhí ko e meʻa ne nau ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí (vakai, Mōsaia 2:41; 4:3; 5:1–5)

Fakakaukau ki he founga te ke lava ʻo fakamatalaʻi pe fakatātaaʻi ʻaki ʻa e fiefia ʻokú ke ongoʻi ʻo fakafou ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Tohiʻi ʻi lotomālie ʻi ha peesi ʻoku ʻikai tohi ai ha meʻa ʻi hoʻo tohinoa akó pe ʻi ha laʻipepa kehe ʻa e ngaahi foʻi lea ko e Nēkeneka mo e Fiefia ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. Siakaleʻi takai e ngaahi foʻi leá. Kamata tānaki atu leva ha ngaahi fakakaukau ʻoku felāveʻi mo e ngaahi foʻi lea ko ʻení. Ke kamatá, ʻe lava ke ke fakakaukau ki he founga ke tali ʻaki ‘a e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke ongoʻi ʻoku tokoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he fiefia ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā hono ʻuhinga?

  • Ko e hā kuó ke ako ʻi he Tohi ʻa Molomoná kuó ne tokoniʻi koe ke ke ongoʻi fiefia angé?

  • ʻOkú ke ongoʻi nai ʻoku lelei ange ho vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí koeʻuhí ko hoʻo ako folofolá? Ko e hā hono ʻuhinga?

ʻI hoʻo maʻu e ngaahi fakakaukaú, hiki kinautolu ʻi hoʻo laʻipepá pea siakaleʻi kinautolu. Fakafehokotaki kinautolu pe fakafehokotaki fakafoki ki he kupuʻi lea ʻi lotomālié. ʻI hoʻo tānaki atu ha ngaahi fakakaukau lahi angé, ʻe lava ke kamata ʻasi peheni hoʻo mape fakakaukaú:

ʻĪmisi
mape fakakaukau ʻoku ʻikai ʻasi ha meʻa ai

ʻI he ʻosi hoʻo mape fakakaukaú, ʻe lava ke ke fokotuʻu ia ʻi ha feituʻu te ke lava ʻo sio ki ai ʻi he uike ka hokó. Te ke lava ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní ki ha tokoni ke maʻu mo ʻiloʻi ha fiefia mo ha nēkeneka lahi ange ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.