Seminelí
Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 2:17—“ʻI he Tauhi Pē ʻo Homou ʻOtuá”


“Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 2:17—ʻʻI he Tauhi Pē ʻo Homou ʻOtuá,’” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 2:17,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

Fakataukei Fakatokāteliné: Mōsaia 2:17

“ʻI he Tauhi Pē ʻo Homou ʻOtuá”

ʻĪmisi
kau talavou ʻoku nau ʻaʻahi ki ha tangata matuʻotuʻa

ʻI he lēsoni “Mōsaia 2:1–18,” kuo mou ako ai “ʻo ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17). ʻE tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke ako maʻuloto ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá ki he Mōsaia 2:17, fakamatalaʻi ʻa e tokāteliné, pea akoako ʻa hono fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi ha tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí.

Fakamatalaʻi mo ako maʻuloto

Lau ʻa e Mōsaia 2:17 mo e potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻo e Fuakava Foʻoú Mātiu 22:36–39, ʻo kumi e ngaahi faitataú.

  • Ko e hā ha ngaahi faitatau ʻokú ke vakai ki ai ʻi he vahaʻa ʻo e Mātiu 22:36–39 mo e Mōsaia 2:17?

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e tokāteline ʻo e ngāue tokoní ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi potufolofola ko ʻení?

Fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ke ako maʻuloto ai ʻa e potufolofola mo e kupuʻi lea folofola mahuʻinga ki he Mōsaia 2:17. Tohi e kupuʻi leá ʻi ha laʻi pepa; “‘ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá’ (Mōsaia 2:17),” Fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ke toe lau ai ʻa e kupuʻi lea mahuʻingá mo e potufolofolá ʻi he lahi taha te ke lavá.

ʻAlu holo mo e laʻipepá ʻi he toenga ʻo e ʻahó. ʻI he lolotonga ʻo e ʻahó ʻi hoʻo ongoʻi ʻa e laʻipepá pe manatuʻi ʻoku ʻi aí, feinga ke toe lau ʻa e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá mo e potufolofolá ʻi ho manatú. Kimuʻa peá ke mohé, feinga ke toe lau maʻuloto ia.

Akoako hono fakaʻaongaʻí

Lau e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi he Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokateliné (2022). Fili ha sētesi ʻe taha mei he konga takitaha ʻokú ke pehē ʻoku mahuʻingamālie tahá. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi sētesi ko ʻení. Manatuʻi ʻa e ngaahi sētesi ko ʻení ʻi hoʻo fakahoko ʻa e ngāue ko ʻení.

Ko e ngāue tokoní ko ha aʻusia lelei ia kiate kinautolu ʻoku kau ki aí pea mo kinautolu ʻoku tokoniʻí. Neongo ia, ka ʻoku ʻi ai foki mo ha ngaahi faingataʻa ʻe lava ke hoko ko ha konga ʻo e ngāue tokoní. Fakakaukau ki he ngaahi faingamālie ngāue tokoni ne ke toki maʻú. Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa naʻe hoko fakataha mo e ngāue tokoní? Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻe fili ai ha kakai e niʻihi ke ʻoua te nau ngāue tokoní?

Hiki haʻo tūkunga pē ʻaʻau ʻo fakamatalaʻi ha faingataʻa ʻi he ngāue tokoní. Ko ha sīpinga ʻeni: Naʻe kole ʻe he kau taki ʻo e Siasí kia Sōfia ke ne ʻave ha kiʻi meʻaʻofa faiʻaho ki ha taʻahine māmālohi ʻi heʻene kalasi ʻi he Kau Finemuí. ʻI he aʻu mai ʻa e kiʻi taʻahiné ki he matapaá, naʻe ʻikai ke ne fuʻu anga fakakaumeʻa kia Sōfia. ʻI he ongoʻi mamahi ʻa Sōfiá, naʻá ne mavahe mo ʻene fakaʻiseʻisa ʻi heʻene fai e ngāue tokoní.

Ngāue ʻi he tuí

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

    • ʻOku hoko fēfē ʻa e ngāue tokoni neongo e ngaahi faingataʻá ko ha ngāue ʻi he tui?

    • ʻE tokoniʻi fēfē ʻe he tokāteline naʻe akoʻi ʻi he Mōsaia 2:17 ʻa e tokotaha ʻi he tūkunga ko ʻení ke ngāue ʻi he tuí?

Vakaiʻi mo sivisiviʻi e ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi fehuʻí, ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

    • Ko e hā ha ngaahi liliu ʻi he taimi ʻokú ke vakai ai ki he tūkungá ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá?

    • ʻE tokoniʻi fēfē ʻe he tokāteline naʻe akoʻi ʻi he Mōsaia 2:17 ʻa e tokotaha ko ʻení ke ne vakai ki he ngaahi meʻá ʻi ha fakakaukau ʻoku taʻengatá?

    • ʻOkú ke fakakaukau ʻe ngāue fēfē ʻa e Fakamoʻuí ʻi he tūkunga ko ʻení?

Fekumi ke maʻu ha mahino lahi ange ʻo fakafou ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangí

Kumi ha potufolofola kehe pe ko ha fakamatala mei he konifelenisi lahí te ke lava ʻo vahevahe ke tokoniʻi ha taha ke ngāue ʻi he loto fiemālie. Ke fai ʻení, feinga ke fekumi ʻa e “ngāue tokoní” ʻi he polokalama Gospel Library, pea vakai leva ki he ngaahi folofola pe ngaahi lea konifelenisi ʻoku ʻohake aí. Te ke toe lava foki ʻo kumi ʻa e “Ngāue Tokoní” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Hiki ʻa e potufolofola pe kupuʻi lea naʻá ke maʻú, pea fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe tokoni ai ki he tokotaha ʻi he tūkungá.