Seminelí
Fakataukei Fakatokāteliné: 2 Nīfai 32:3—“Keinanga ʻi he Ngaahi Folofola ʻa Kalaisí; he Vakai, ʻe Fakahā Kiate Kimoutolu ʻe he Ngaahi Folofola ʻa Kalaisí ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē ʻOku Totonu Ke Mou Faí”


“Fakataukei Fakatokāteliné: 2 Nīfai 32:3—ʻKeinanga ʻi he Ngaahi Folofola ʻa Kalaisí; he Vakai, ʻe Fakahā Kiate Kimoutolu ʻe he Ngaahi Folofola ʻa Kalaisí ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē ʻOku Totonu ke Mou Faí,’” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“Fakataukei Fakatokāteliné: 2 Nīfai 32:3,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

Fakataukei Fakatokāteline: 2 Nīfai 32:3

“Keinanga ʻi he Ngaahi Folofola ʻa Kalaisí; he Vakai, ʻe Fakahā Kiate Kimoutolu ʻe he Ngaahi Folofola ʻa Kalaisí ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē ʻOku Totonu Ke Mou Faí”

ʻĪmisi
folofola mo ha foʻi ʻāpele

Naʻá ke ako ʻi ha lēsoni kimuʻa, “2 Nīfai 32:1–7,” ʻa e mahuʻinga ʻo e keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke ako maʻuloto e potufolofola fakataukei fakatokāteline mo e kupuʻi lea folofola mahuʻinga ki he 2 Nīfai 32:3, fakamatalaʻi ʻa e tokāteliné, pea fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi ha tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí.

Fakamatalaʻi mo ako maʻuloto

Fakakaukauloto kuo kole atu ke ke fai ha kiʻi fakataha lotu nounou ʻi he seminelí fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo hono ako ʻo e folofolá. Lau ʻa e 2 Nīfai 32:3 pea fakamanatu ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he taimi ʻoku tau keinanga ai ʻi he folofola ʻa Sīsū Kalaisí, te nau talamai ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku totonu ke tau faí.

  • Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e meʻa naʻá ke ako ʻi he lēsoni kimuʻá, mo hoʻo aʻusia fakatāutahá, ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e “keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí”? (2 Nīfai 32:3).

  • Ko e hā ha liliu ʻe lava ke fakahoko ʻe he keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻi he moʻui ʻa e toʻu tupú?

Ke tokoni atu ke ako maʻuloto mo fakaʻaongaʻi e potufolofola ko ʻení, tā ha tēpile kuo fokotuʻutuʻu ʻi ha laʻipepa. ʻE lava ke tatau mo e fakatātā ʻi laló. Te ke lava foki ʻo tā ha ʻū fakatātā ʻo ha meʻakai pe ngaahi potufolofola ʻi he peletí. Hiki e kupuʻi lea folofola “2 Nīfai 32:3Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” ʻi ha feituʻu ʻi hoʻo laʻipepá. Toutou lau e kupuʻi lea ko ʻení kae ʻoua kuó ke maʻuloto ia. Fakakaukau ke fakapipiki hoʻo fakatātaá ʻi ha feituʻu ʻi homou ʻapí pe ʻi he ʻaisí ʻa ia te ke lava ai ʻo toe vakai ki ai ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke kai aí.

ʻĪmisi
feituʻu

Akoako hono fakaʻaongaʻí

ʻE tokoni atu ʻa hono maʻu ha mahino ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ki he ʻekitivitī ko ʻení. Tuku ha ngaahi miniti siʻi ke toe vakaiʻi ‘a e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he palakalafi 5–12 ʻo e konga “Ko Hono Maʻu ʻo e ʻIlo Fakalaumālié” ʻi he Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné (2022). Fili ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoní ke ke ako lahi ange ki ai.

Fakakaukauloto, hili ha lēsoni semineli fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e ako fakaʻaho ʻo e folofolá, ʻoku pehē atu ho kaungāmeʻá, “ʻOku ou ʻilo ko ha meʻa lelei hono ako ʻo e folofolá, ka ʻi he ngaahi meʻa kotoa ʻoku hoko ʻi heʻeku moʻuí he taimi ní, ʻoku ʻikai pē haʻaku taimi ʻoʻoku, tautautefito ki he ʻaho kotoa peé.”

Sivisiviʻi e ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi fehuʻí ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali e ongo fehuʻi ko ‘ení:

    • Ko e hā te ke fiemaʻu ke ʻilo ʻe hoʻo kaungāmeʻá fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pe ko e palani ʻo e fakamoʻuí ʻe ala tokoni ke ne fie feinga ai ke keinanga ʻi Heʻene folofolá he ʻaho kotoa peé?

    • ʻE liliu fēfē nai kitautolu ʻe he keinanga maʻu pē ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻi he fakalau ʻa e taimí, naʻa mo e taʻengatá?

Fekumi ke maʻu ha mahino lahi ange ʻo fakafou ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangí

Fakakaukauloto ʻoku pehē atu ho kaungāmeʻá hili hono aleaʻi ha fakakaukau ʻoku taʻengatá, “Mālō. ʻOku kiʻi tokoni ia. Kae mahalo ʻe kei faingataʻa pē ke u maʻu ha taimi ʻi he ʻaho kotoa pē ke ako ʻeku folofolá.”

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali e ongo fehuʻi ko ‘ení:

    • ʻOkú ke pehē ʻe tokoni fēfē ʻa e 2 Nīfai 32:3 ki ho kaungāmeʻá?

    • Ko e hā ha ngaahi potufolofola pe fakamatala mei he kau palōfitá ʻe ala tokoni ki ho kaungāmeʻá?

ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi sīpingá ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26:1 pea pehē ki he fakamatala ko ʻeni meia ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻOua te ke moʻulaloa ki he loi ʻa Sētané tokua ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻo taimi ke ako e folofolá. Fili ke tuku ha taimi ke ako ai kinautolu. ʻOku mahuʻinga ange ʻa e keinanga ʻi he folofola ʻo e ʻOtuá he ʻaho kotoa peé ʻi he mohé, akó, ngāué, polokalama televīsoné, vaʻinga vitioó pe mītia fakasōsialé. Mahalo ʻoku fiemaʻu ke ke ʻilo reorganize e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate koé, ke ke tuku ha taimi ke ako e folofola ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻoku pehē, fai ia! (Lisiate G. Sikoti, “Fakamuʻomuʻa Hoʻo Ngāueʻi e Tuí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 93)

  • ʻE tokoni fēfē nai ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení?

Ngāue ʻi he tuí

Fakakaukauloto ʻoku fakafeangai lelei ho kaungāmeʻá ki he meʻa kuó ke vahevahé, ka ʻokú ke ʻiloʻi he ʻikai ke nau ikunaʻi moʻoni ʻenau hohaʻá kae ʻoua kuo nau ngāue ʻi he tui, ʻo falala ki he ʻEikí.

Tuku ha taimi ke ke fakakaukau ai ki ha ngaahi aʻusia fakataautaha kuó ke maʻu ʻi he folofola ʻa Kalaisí pea mo e meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e Fakamoʻuí te ne ala fakaʻaiʻai ho kaungāmeʻá ke keinanga fakaʻaho ʻi Heʻene folofolá.

  1. Tali e ongo fehuʻi ko ‘ení:

    • Ko e hā ha ngaahi aʻusia pe fakamoʻoni te ke lava ʻo vahevahe ʻe ala tokoni ki ho kaungāmeʻá ke ngāue ʻi he tuí?

    • Ko e hā kuó ke ako ʻokú ke ongoʻi ʻe lava ʻo tokoni atu ke fakaleleiʻi hoʻo ako folofola fakatāutahá?