Seminelí
2 Nīfai 5: Nofo ʻi he Fiefia


“2 Nīfai 5: Nofo ʻi he Fiefia,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“2 Nīfai 5: Nofo ʻi he Fiefia,” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

2 Nīfai 5

Nofo ʻi he Fiefia

ʻĪmisi
Finemui fofonga malimali

Hili e māvahevahe ʻa Nīfai mo hono ongo taʻoketé, naʻá ne fokotuʻu mo kinautolu ne muimui ʻiate iá ha kiʻi kolo foʻou. Naʻe tupulaki pea moʻui ʻa e kakai ʻo Nīfaí ʻi he fiefia. ʻE lava ke tokoni atu e lēsoni ko ʻení ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa te ke lava ʻo fai ke ke nofo ai ʻi he fiefiá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Nofo ʻi he fiefia

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻai ha taha ke fiefiá?

  • ʻOkú ke pehē ʻe tali fēfē ia ʻe ha toʻu tupu?

  • ʻOkú ke pehē ʻe tali fēfē ʻe he Fakamoʻuí?

Fakakaukau ki he founga te ke ala tali ʻaki e fehuʻi ʻuluakí. ʻOku ofi nai e anga hoʻo vakai ki he fiefiá ki he founga ʻe ala tali ai ʻe ha toʻu tupu pe ko e Fakamoʻuí? Ko e hā ha liliu ʻe ala hoko ʻi hoʻo moʻuí ʻi hoʻo vakai ki he fiefiá ʻo hangē ko e Fakamoʻuí? ʻI hoʻo ako ʻa e 2 Nīfai 5, kumi e meʻa te ke lava ʻo fai ke ke fiefia aí.

ʻOku fakaikiiki ʻe he 2 Nīfai 5 ʻa e mavahe ʻa e fāmili ʻo Līhaí ki he kau Nīfaí mo e kau Leimaná. ʻI he palani ʻa Leimana mo Lēmiuela ke tamateʻi ʻa Nīfaí, naʻe fakatokanga ʻa e ʻEikí kia Nīfai ke mavahe mei hono ngaahi tokouá (vakai, 2 Nīfai 5:1–5). Naʻe talangofua ʻa Nīfai ki he ʻEikí peá ne mavahe mo kinautolu naʻa nau “tui ki he ngaahi fakatokanga mo e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá” (2 Nīfai 5:6) pea nau fokotuʻu ha kiʻi kolo foʻou.

Naʻe nofo pē ʻa e kau Leimaná ʻi he fonuá pea naʻa nau angatuʻu ʻo fakafepaki ki he ʻEikí. Naʻe “motuhi atu ʻa [kinautolu] mei [hono] ʻaó” (2 Nīfai 5:20). Ko e fakamalaʻia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he vahe ko ʻení ko e mavahe ia mei he ʻOtuá (vakai, 2 Nīfai 5:20–24). Ko e liliu ʻi he kili ʻo e kau Leimaná ko ha fakaʻilonga pe fakahaaʻi ia ʻo e fakamalaʻiá. ʻOku ʻikai ke mahino kakato ʻa e natula ʻo e fakaʻilonga ko ʻení. Naʻe kamata ke fakafaikehekeheʻi ʻe he fakaʻilongá ʻa e kau Leimaná mei he kau Nīfaí. Kimui angé, ʻi he fakatou aʻusia ʻe he kau Nīfaí mo e kau Leimaná ha vahaʻa-taimi ʻo ʻenau faiangahalá mo e māʻoniʻoní, naʻe fakaʻau ke ʻikai toe mahuʻinga ʻa e fakaʻilongá ko ha fakahaaʻiʻanga ʻo e tuʻunga ʻo e kau Leimaná ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Lau ʻa e 2 Nīfai 5:27 pea fakatokangaʻi ʻa e founga hono fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻa e kolo foʻou naʻá ne fokotuʻú.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā e nofo ʻi he fiefiá?

  • Ko e hā ha ngaahi faingataʻa ʻe ala hoko ʻi he nofo ʻi he fiefiá?

Vakai ki he ngaahi veesi kimuʻa ʻi he vahé ke maʻu ha ʻilo ki he meʻa naʻe fai ʻe he kau Nīfaí ʻo tupu ai ʻenau nofo ʻi he fiefiá?

Lau ʻa e 2 Nīfai 5:10–17, 26 pea fakakakato ʻa e fakamatala ko ʻení ʻaki e meʻa ʻokú ke maʻú:

lava ʻo tokoni mai ke u muimui ʻi he Fakamoʻuí mo nofo ʻi he fiefia.

  • Ko e hā mo ha toe meʻa ʻokú ke pehē ʻe tokoni atu ke ke nofo ʻi he fiefiá?”

  • Ko e hā hono tuʻo lahi hoʻo kau ʻi he faʻahinga ʻekitivitī pehení?

Ko ha founga ʻe tolu ʻoku malava ke fakaʻosi ʻaki e sētesi ko ʻení ko e “Talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá,” “Ngāué,” mo e “Ko e temipalé.” Toe fekumi ke loloto ange ki he ngaahi ʻekitivitī ʻoku hoko atu aí.

Kātaki ʻo fakakakato ha taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení.

ʻEkitivitī Ko e Talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi lao ʻi homou koló?

  • Ko e hā ha ola ʻo e muimui maʻu pē pe ʻikai ke muimui ʻi he ngaahi lao ko iá?

  • ʻOku faitatau pe kehe fēfē ʻa e fakafehoanaki ko ʻení mei he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá?

Naʻe talangofua ʻa Nīfai mo hono kau muimuí ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí (vakai, 2 Nīfai 5:10). Lau ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteline Mōsaia 2:41 pea fekumi ki he meʻa naʻe fie maʻu ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ke mahino ki hono kakaí fekauʻaki mo hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke mou fakafekauʻaki e veesi ko ʻení ki he 2 Nīfai 5:10.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali e ongo fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ʻoku tokoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe he talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ke tau fiefiá?

  • Naʻe fakatātaaʻi fēfē nai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e talangofuá?

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá kuo nau ʻomi kiate koe ha fiefia ʻoku lahi angé?

ʻEkitivitī 2 Ngāué mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá

Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke ke lisi ai ʻi ha laʻipepa pe ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e ngaahi lelei te ke pehē ʻoku maʻu mei he ngāue mālohí.

Lau ʻa e 2 Nīfai 5:11, 15, 17 pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga kehekehe naʻe ngāue ai e kau Nīfaí mo e ngaahi ola ʻo ʻenau ngaahi ngāué.

  • Ko e hā e meʻa naʻá ke maʻú?

Lau ʻa e “Ngāue mo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá” ʻi he kiʻi tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (2011) pea vakai ki he meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāué.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

  • Ko e hā mo ha toe ngaahi lelei kehe ʻo e ngāué naʻá ke maʻú? (Fakakaukau ke tānaki atu ʻeni ki hoʻo lisí.)

  • Ko e fē ʻi he ngaahi lelei ko ʻení kuó ke ʻosi aʻusiá?

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai ʻe he ngāué ha taha ke ne hoko ʻo hangē ange ko Sīsū Kalaisí?

ʻEkitivitī 3 Ko e Temipalé

ʻĪmisi
moʻui fakafāmilí
  • Ko e hā hoʻo fakakaukau pe ongo fekauʻaki mo e ngaahi temipalé?

Lau ʻa e 2 Nīfai 5:16 pea vakai ki he meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo e temipale ʻa e kau Nīfaí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ne fuʻu feinga lahi ai ʻa Nīfai mo hono kakaí ke langa ʻa e temipalé?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā kuo kole mo hokohoko atu ai e kole ʻe he ʻEikí ki Hono kakaí ke nau feilaulau ke langa ha ngaahi temipalé?

Naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo e taumuʻa mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi temipalé. Mahalo te ke fie mamata ʻi he foʻi vitiō “Ko e Temipalé mo Hoʻo Fakavaʻe Fakalaumālié” mei he taimi 4:27 ki he 5:55 pe lau ʻa e fakamatala ʻi laló.

ʻOku kau ʻa e temipalé ʻi he uho ʻo hono fakamālohia ʻo ʻetau tuí mo e ivi fakalaumālié he ko e Fakamoʻuí mo ʻEne tokāteliné, ko e ʻelito moʻoni ia ʻo e temipalé. Ko e meʻa kotoa ʻoku akoʻi ʻi he temipalé, ʻi he fakahinohinó pea ʻi he Laumālié, ʻokú ne fakatupulaki ʻetau mahino kia Sīsū Kalaisí. ʻOku haʻi kitautolu kiate Ia ʻe Heʻene ngaahi ouau mahuʻingá ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea, ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻokú Ne fakakoloaʻi leva kitautolu ʻaki Hono mālohi fakaivia mo faifakamoʻuí. Pea, te tau fie maʻu lahi Hono mālohí ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí.

Kuo ʻosi talaʻofa mai “kapau [te tau] mateuteu ʻe ʻikai [te tau] manavahē”. Ko e fakapapauʻi mai ko ʻení ʻoku ʻi ai hono lelei lahi he ʻahó ni. Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí neongo ʻa e ngaahi faingataʻa makehe ʻo e ʻaho ní, ka ko kinautolu ʻe langa honau fakavaʻé ʻia Sīsū Kalaisí, mo ʻosi ako ki he founga hono fakaʻaongaʻi Hono mālohí, ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau moʻulaloa ki he ʻū meʻa fakahohaʻa makehe ʻo e kuonga ko ʻení. (Russell M. Nelson, “Ko e Temipalé mo Ho Fakavaʻe Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2021, 93–94)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Tali e ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

  • Ko e hā e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate koe mei he fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoní.

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he ʻalu ki he temipalé ke ke langa lelei ange ai ho fakavaʻé ʻia Sīsū Kalaisi? Te ke lava ʻo vahevahe ha aʻusia kapau te ke lava ʻo fakakaukau ki ha aʻusia ʻe taha.

  • Ko e hā ha founga ʻoku ʻomai ai ʻe he temipalé ha fiefia lahi ange kiate koe pe ki ha tokotaha ʻokú ke ʻilo?