Seminelí
1 Nīfai 13–14: “Fakamahafu … ʻaki ʻa e Māʻoniʻoni pea mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá”


“1 Nīfai 13–14: ʻFakamahafu … ʻaki ʻa e Māʻoniʻoni pea mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó (2024)

“1 Nīfai 13–14: ʻFakamahafu … ʻaki ʻa e Māʻoniʻoni pea mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá” Tohi ʻa Molomoná - Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó

1 Nīfai 13–14

“Fakamahafu … ʻaki ʻa e Māʻoniʻoni pea mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá”

ʻĪmisi
sākalamēnití

Hili hono fakahā kia Nīfai ʻi ha mata meʻa-hā-mai ʻa e hē ʻa hono kakaí mei he moʻoní mo honau fakaʻauhá, naʻá ne mamata ʻe fakakoviʻi ʻe ha fuʻu siasi lahi mo fakalielia ʻa e ngaahi akonaki ʻo e Tohi Tapú mo tauʻi e Kau Māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Fakakaukauloto ki he fiefia ʻa Nīfai ʻi heʻene ʻiloʻi ʻe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí, ʻo ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu kotoa pē te nau tali e ngaahi akonaki mo e ngaahi fuakava ʻa e Fakamoʻuí. Ko e taumuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení ke tokoni ke mahino kiate koe ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi fuakavá pea fakatupulaki hoʻo holi ke fakahoko mo tauhi kinautolú.

Fakatokangaʻi ange: ʻE akoʻi fakaikiiki ange ʻa e 1 Nīfai 13:20–42 ʻi he lēsoni hokó.

Toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he hisitōliá

Fakakaukauloto ʻoku fakahā atu kiate koe ha mata meʻa-ha-mai ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha naʻe hoko he taʻu ʻe 500 kuohilí, kau ai hotau taimí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha ngaahi meʻa naʻe hoko te ke ala mamata ki ai ʻi he meʻa-hā-mai ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe fakahā ki he palōfita ko Nīfaí ha mata meʻa-hā-mai naʻe kau ai ha ngaahi meʻa mahuʻinga mei he vahaʻataimi ko ʻení. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe fakahā ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo kau ki he mata meʻa-hā-mai ʻa Nīfaí:

ʻOku tau nofomuʻa ke sio tonu he meʻa naʻe mamata ki ai e palōfita ko Nīfaí ʻi ha mata meʻa-hā-maí. …

ʻOku kau kimoutolu, kāinga ʻi he houʻeiki tangata, fafine, mo e fānau naʻe mamata ki ai ʻa Nīfaí. Fakakaukau ki ai! (Russell M. Nelson, “Fanongo kiate Ia,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 88)

ʻI hoʻo ako ʻa e 1 Nīfai 13–14, fekumi ki ha fakamoʻoni ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻo aʻu mai ki hotau kuongá kae pehē ki he ngaahi talaʻofa mahuʻinga ʻe fakakakato ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Fakakakato e ʻekitivitī ko ʻení:

Lau e ngaahi potufolofolá pea fakatauhoa ʻa e meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi vēsí mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻoku hiki atu ʻi laló. Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻuhinga ʻa e Kau Senitailé ʻi hono ngāue ʻaki ʻi he ngahi veesi ko ʻení ki he kakai ʻoku ʻikai mei Siuta pe nofo ʻi he fonua ʻo Siutá.

  1. 1 Nīfai 13:12–13, 16–19

  1. Ko e fakamoʻoniʻi ʻe he lekooti ʻo e kau Nīfaí (Tohi ʻa Molomoná) mo ha ngaahi folofola kehe ʻa e moʻoni ʻo e lekooti ʻo e kau Siú (Tohi Tapú) pea mo fakafoki mai e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻingaá.

  1. 1 Nīfai 13:23–26

  1. Ko hono fuofua ʻiloʻi mo hono nofoʻi ʻo e fonua ʻo e talaʻofá ʻe he kau Senitailé.

  1. 1 Nīfai 13:35–36, 39–40

  1. Ko e fakahalaʻi ʻo e lekooti ʻa e kau Siú (ko e Tohi Tapú) ʻe he fuʻu siasi lahi mo fakalieliá.

  1. 1 Nīfai 14:7–10

  1. Ko e hoko mai ʻa e ngāue fakaofó (Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí). Ko e fili ʻa e kau Senitailé pe te nau tali pe fakasītuʻaʻi hono ngaahi tāpuakí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga fekauʻaki mo e ngaahi kikite ko ʻeni?

Fakatatau ki he mata meʻa-hā-mai ʻa Nīfaí, “naʻá [ne] vakai ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá … [naʻá ne] ueʻi hake” ʻa kinautolu naʻe fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá (1 Nīfai 13:12–13). Naʻe mamata foki ʻa Nīfai naʻe ʻiate kinautolu ʻa e “māfimafi ʻo e ʻOtuá” (vakai ki he 1 Nīfai 13:16, 18–19).

  • Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻOtuá mei he ngaahi veesi ko ʻení?

  • ʻE tāpuekina fēfē nai hoʻo moʻuí he taimí ni ʻe he mahino ko ʻeni fekauʻaki mo Iá?

Ko hono maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí

Naʻe fakahā kia Nīfai ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí peá ne mamata ki hono Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e fakafepaki ʻe fehangahangai mo iá. Naʻá ne mamata foki ki he ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ki he kau muimui tauhi fuakava ʻo Sīsū Kalaisí.

Lau ʻa e 1 Nīfai 14:12–14, ʻo kumi e meʻa naʻe ako ʻe Nīfai fekauʻaki mo e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe mei he fakamatala ʻa Nīfai kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí mo hono kāingalotú ʻi hotau kuongá? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te ke lava ʻo ʻiloʻi mei he veesi 14?

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ko e kapau te tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻe fakamahafu kitautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoni pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

  • Ko e hā ha ngaahi fuakava kuó ke fakahoko pe te ke fakahoko mo e ʻOtuá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku tokoni atu ke ke tokanga taha ai ki hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava kuó ke fakahokó?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ʻo e fakamahafu ʻaki ʻa e māʻoniʻoni pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahí:

ʻOku ʻikai ko ha foʻi fakakaukau lelei pē pe ko ha sīpinga ʻo ha lea fakafolofola fakaʻofoʻofa ʻa e kupuʻi lea ko ia “naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoni pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi” [1 Nīfai 14:14]. Ka ko e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻoku hāsino moʻoni ia ʻi he moʻui ʻa e kau ākonga taʻefaʻalaua ʻa e ʻEikí ʻi he ʻaho kimui ní.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ko e kakai fuakava ko ia ʻa e ʻEikí ʻi he ʻaho ní ʻoku fakamahafu moʻoni pē kinautolu ʻaki ʻa e faitotonu pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi. Kuó u mamata tonu ʻi he tuí, loto-toʻá, fakakaukau leleí, vilitakí, mo e fiefia ʻoku ope atu he tuʻunga fakamatelié—pea ko e ʻOtuá pē ʻoku malava ke ne fai iá. (David A. Bednar, “ʻAki e Mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he Fuʻu Nāunau Lahi,” Liahona, Nōvema 2021, 29–30)

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻe ala malava ke “fakamahafu [ai] ʻa kinautolu [homou toʻú] ʻaki ʻa e māʻoniʻoní”?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke aʻusia ai ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení “ko e ʻOtuá pē taha te Ne lava ʻo foaki atú”?

 

 

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti
  1. Fakakaukau mo fakahoko haʻo tali ki ha foʻi fehuʻi ʻe ua pe lahi ange mei he ngaahi fehuʻí ni:

  • Ko e hā ʻoku talaatu ʻe hoʻo ngaahi ngāue fakaʻahó fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e ngaahi fuakava kuó ke fakahokó?

  • Ko e hā ʻokú ke fiemaʻu ai ʻa e mālohi ʻoku maʻu mei he ngaahi fuakava mo e Tamai Hēvaní?

  • Te ke lava fēfē ʻo fakaafeʻi kakato ange ki hoʻo moʻuí e ngaahi tāpuaki ʻo hono fakahoko mo fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi fuakava mo e Tamai Hēvaní?

Ngaahi tali ki he siví: 1-e, 2-f, 3-a, 4-h