Vaisū
Laasaga 6: Suiga o le Loto


“Laasaga 6: Suiga o le Loto,” Polokalama o le Toe Faaleleia o Olaga mai le Tagofia o Mea ua Fai ma Vaisu: O Se Taiala i le Toe Faaleleia o Olaga mai le Tagofia o Mea ua Fai ma Vaisu ma le Faamalologa (2005), 35–40

“Laasaga 6,” Polokalama o le Toe Faaleleia o Olaga mai le Tagofia o Mea ua Fai ma Vaisu, 35–40

Laasaga 6

Suiga o le Loto

Mataupu Faavae Autu: Ia e matuai saunia e talia le aveeseina e le Atua o nei faaletonu o le olaga.

Ina ua mae’a le faamamāāga tele faalelagona ma le faaleagaga o Laasaga 4 ma le 5, o le toatele o matou sa maofa i o matou suiga. Sa sili atu ona matou tatalo ma le loto i ai, sa le aunoa ona matou mafaufau loloto i mau, ma tausia i taimi uma se api o talaaga. Sa matou saunia e osia ma tausia feagaiga paia i le auai i sauniga faamanatuga.

A o matou uia le Laasaga 5, e toatele i matou sa feiloai atu i o matou epikopo ma sailia se fesoasoani i le salamo. E toatele i matou sa iloa na tau le malosi ma na seasea ona toe tofotofoina i matou e mea sa fai ma vaisu. O nisi o i matou ua matua faasaolotoina mai le tagofia o o matou mausa. Ona o nei suiga tetele i a matou amioga ma o matou olaga, sa faapea ai nisi o i matou pe aisea o le a toe manaomia ai nisi Laasaga.

Ae ao gasolo pea le taimi, sa matou matauina o le le faia o le mea ua matou iloa e tatau sa tuua ai o matou vaivaiga i se tulaga matilatila ae maise ia i matou lava. Sa matou taumafai e pulea o matou manatu ma lagona le lelei, ae peitai sa faaauau pea ona manu ae, ma faaatuatuvaleina ai ma lamatia ai o matou olaga fou o le o ese i le fai o mea e le tusa ai, ma le toaaga i le Lotu. O i latou sa malamalama i taunuuga faaleagaga o le toe faaleleia sa uunaia i matou ia iloa e ui i le matagofie o suiga uma ua agai atu i ai o matou olaga, o loo finagalo le Alii ia saga faamanuiaina i matou. Sa fesoasoani a matou uo ia matou iloa afai matou te mananao ia le na ona o ese mai i le tagofia o mea sa fai ma vaisu, ae ia matuai leai se naunau e toe foi i ai, e tatau ona matou oo i se suiga o le loto. O lenei suiga o le loto po o le naunautai o le faamoemoega lea o le Laasaga 6.

“E faapefea?” atonu o lau alaga leotele lea. “E faapefea ona ou amata ausia sea suiga?” Aua nei faalotovaivaia oe i nei lagona. O le Laasaga 6, e pei lava o isi Laasaga na muamua atu, atonu e pei o se luitau lofituina. E ui lava i se tiga e i ai, atonu e ao lava ona e ioeina, e pei ona matou faia, o le matauina ma le ta’uta’u atu o ou uiga vaivai i Laasaga 4 ma le 5, e lei faapea ai ua e saunia e lafoai ese. Atonu e te iloa o loo e pipii pea i ala tuai o le tali atu ma le taulimaina o atuatuvalega o le olaga—atonu ua sili atu i le taimi lenei ona ua le toe tagofia mea sa fai ma vaisu.

Masalo o le mea e sili ona faatauvaa e faailoa o le, o loo i ai pea sou naunautai faamaualuga ia e sui e aunoa ma le fesoasoani a le Atua. O le uiga o le Laasaga 6, o le faamatuu atu i le Atua o toega uma o le faamaualuga ma le loto malosi. E pei o le Laasaga 1 ma le 2, o le Laasaga 6 e manaomia ai lou faamaulalo o oe lava ma ioeina lou manaomia o le mana faaola ma le liua o Keriso. Aua, o Lana taulaga togiola ua mafai ai ona e ausia Laasaga taitasi e oo mai i lenei vaega. E le tuusaunoaina le Laasaga 6.

A o e sau ia Keriso, i le sailia o le fesoasoani i lenei Laasaga, o le a leai sou faagaulemalie. Afai e te faatuatua ia te Ia ma onosai i le faagasologa, o le a e iloa le suia malie o lou faamaualuga i le lotomaulalo. O le a faatalitali ma le onosai o Ia ia te oe sei e vaivai i au lava taumafaiga le tapasaina ia suia, ma o le taimi lava e te liliu atu ai ia te Ia, o le a e toe molimauina Lona alofa ma le mana e fai ai ma ou sui. O lo outou tetee e tiai ese mamanu tuai o amioga o le a suia i se mafaufau matala a o fautuaina malie atu e le Agaga se ala sili e ola ai. O lou popole i suiga o le a faaitiitia i lou iloaina e malamalama le Alii i tiga ma galuega fita e manaomia ai.

A o fusia lou loto e le faagasologa o le o mai ia Keriso, o le a e iloa ai o talitonuga sese sa fafagaina manatu ma lagona le lelei ua suia malie e le upu moni. O le a e tuputupu ae i le malosi a o faaauau ona e aoao i le afioga a le Atua ma mafaufau loloto i lona faaaogaina patino. E ala mai i molimau a isi, o le a fesoasoani ai le Alii ia e iloa le mea moni e faapea, e te le o mamao ese ma Lona mana e faamalolo ai. O le manao e tuuaia isi i tulaga o ou uiga po o le saili ‘alofaga e te aluese ai mai le suia o le loto, o le a suitulaga i le manao e te tali atu ia te Ia ma usitai i Lona finagalo. Sa folafola mai e le Alii e ala mai i le perofeta o Esekielu, “Ou te avatu foi ia te outou le loto fou, ma ou tuu i totonu ia te outou agaga fou: ou te aveesea le loto maaa ai o outou tino” (Esekielu 36:26).

E finagalo le Alii e faamanuia oe i se amio ua suia lea o le a tasi ai oe ma Ia i le mafaufau ma le loto e pei lava ona tasi o Ia ma le Tama. E finagalo o Ia e tuu atu ia te oe le mapusaga mai le tuuesea o oe mai le Atua le Tama, le tuuesea na mafua ai le fefe lea na saofaga i lou tagofia o mea ua fai ma vaisu. E finagalo o Ia ia aoga le Togiola i lou olaga, iinei ma i le taimi nei lava.

A o e gauai atu i uunaiga a le Agaga ma vaai atu i le Faaola mo le faaolataga, e le gata mai le tagofia o mea ua fai ma vaisu ae faapea foi mai vaivaiga faaletagata, ia e mautinoa o le a totogo ae se uiga po o se tagata fou mai lou loto naunautai. O se manaoga tuputupu ae pea ina ia faapaiaina e le Atua o le a e saunia ai mo se suiga i lou natura moni. O se tasi o faamalamalamaga sili ona matagofie o lenei faagasologa e maua i le saunoaga lenei a Peresitene Ezra Taft Benson:

“E galue le alii mai totonu i fafo. E galue le lalolagi mai fafo i totonu. E aveese e le lalolagi tagata mai mea eleelea. E aveese e Keriso le eleelea mai le tagata, ona latou aveese lea o i latou lava mai le eleelea. E mamanu e le lalolagi ia tagata i le suia o o latou siosiomaga. E suia e Keriso le tagata ona latou suia lea o lo latou siosiomaga. E mamanu e le lalolagi amioga a tagata, ae o Keriso e mafai ona suia le natura o le tagata….

“Talosia ia faatalitonuina i tatou o Iesu o le Keriso, filifili e mulimuli ia te Ia, ia suia mo Ia, taialaina e Ia, musuia e Ia, ma toe fanaufouina” (i le Conference Report, Oke. 1985, 5–6; po o le Ensign, Nov. 1985, 6–7).

Laasaga e Faatino

Ia naunau e faataga le Faaola e faaliliua lou loto; auai i le faaaumeaga a Keriso e ala i le auai i le Aoga Sa ma le Aualofa po o sauniga a le au perisitua

Ina ua tatou papatiso e toaitiiti i tatou sa malamalama i le faagasologa umi o le liua moni. Ae peitai, sa faamalamalama manino mai e Peresitene Marion G. Romney o le Au Peresitene Sili: “I se tasi ua matua liua atoatoa faamaoni, o le manao i mea e feteenai ma le talalelei a Iesu Keriso ua matua mate lava. Ma ua suitulaga ai se alofa o le Atua, atoa ma se naunautaiga mautu ma le pulea lelei e tausia ana poloaiga” (i le Conference Report, Guatemala Area Conference 1977, 8).

A o oo i le vavega faifai pea o le toe faaleleia—muamua mai amioga faataumaoi o le tagofia o mea ua fai ma sosoo ai ma vaivaiga o amioga—o le a e oo i le liua moni. O le a amata ona e ala mai, iloa ma malamalama ia te oe lava e pei ona toe iloa e le atalii faamaumau oa o ia lava (tagai Luka 15:17). O le a amata ona e iloa ina ia toe foi atu i le malo o le Tama Faalelagi, e le gata e tatau ona e ala mai ae ia tulai ma faataga Iesu Keriso e fai ma ou Faaola.

A o tuuina atu lou loto i le Atua ma tuputupu ae malosi i le lotomaualalo, o lou tautino atu e le toe faia amioga ua tea, o le a faamausaliina pea lava pea. I le laveaiina mai i noataga o le olaga ua tuanai, o le a e atili lagona ai le mafanafana i le i ai faatasi ma uso ma tuafafine i le Ekalesia. O le a e iloa ai lou naunau e toe foi mai ma faatasi o se atalii/afafine o le Atua, ma faitaulia i le faaaumeaga atoatoa faatasi ai ma mamoe o Lana lafu (tagai i le 1 Nifae 22:24–26; Mosaea 27:25–26; Mosaea 29:20; Helamana 3:35).

Ia naunau ia suia ina ia soloiesea ai le le atoatoa e ala i le mana o le Atua

Pe o lou tagofia o mea ua fai ma vaisu o le ava malosi, fualaau oona, petipetiga, ata ma tusi matagā, faaleagaina o oe lava ia i le soona tausami, soona faaalu le fuafua [o tupe], po o se isi amioga, po o se isi mea e faatusa i ai lou manao e sola ma lafi mai le atuatuvale ma luitau o lou olaga, e iu ina e iloa, na amataina uma lava mai lou mafaufau ma lou loto? O le faamalologa foi e amata i lou mafaufau ma lou loto. A o e naunau ia suia e ala i le o mai ia Iesu Keriso, o le a e iloa ai Lona mana faamalolo.

O le uia o le Laasaga 6 ua e faateleina ai lou tautino atu e le toe tagofia mausa ua tuanai e ala i se mafutaga loloto ma le Faaola o Iesu Keriso, ma le Tama, o le na auina mai o Ia. Ua e filifili ia mafaufau lelei, e pei o le perofeta talavou o Mamona (tagai i le Mamona 1:15). Ua faaauau pea ona e talia, e ao ona avea moni le Atua ma mea uma ia te oe ina ia mafai ona laveaiina oe mai vaivaiga o le mafaufau, upu ma mea e fai.

Suesue ma Malamalama

O mau nei ma saunoaga mai taitai o le Ekalesia e mafai ona fesoasoani ia te oe i le uia o le Laasaga 6. la faaaoga mau ma fesili nei e mafaufau loloto ai, suesuega ma tusitusiga.

Lafoai ese o au agasala uma

“Ua fai mai le tupu … se a ea se mea ou te faia ina ia fanauina a’u i la le Atua, ma ia aveeseina lenei agaga leaga ai lo’u fatafata, ia ou maua ai foi lona Agaga, ina ia faatumuina a’u i le olioli.… ou te tuu ese mea uma ua ia te a’u … ina ia ou maua lena olioli tele….

“… Ua ifo toele le tupu i ona tulivae i luma o le Atua, ioe, ua faafao lava o ia i le eleele, ma ua valaau atu ma le faatauanau, ua faapea atu:

“Le Atua e … Ou te lafoaiina au agasala uma ina ia ou iloa ai lau afio, ina ia toe faatuina mai foi a’u nai e ua oti, ma ia faaolaina a’u i le aso gataaga” (Alema 22:15, 17–18).

  • Toe faitau ma le totoa le Alema 22:15, 17–18. O a ni faalavefau—e aofia ai uiga ma lagona—e taofia oe mai le lafoai o au “agasala uma” ma atili maua atoatoa ai le Agaga o le Alii?

Aoaoina o le lotomaulalo

“Afai e o mai tagata ia te a’u, ou te faailoa atu ia te i latou lo latou vaivai. Ou te tuuina atu i tagata le vaivai, ina ia latou faamaulalo ai; ma ua lava lo’u alofa tunoa i tagata uma o e faamaulaloina i latou lava i o’u luma, aua afai latou te faamaulaloina i latou lava i o’u luma, ma faatuatua ia te a’u, ona ou faia lea o mea vaivai ma mea malolosi ia te i latou” (Eteru 12:27).

  • O lo tatou i ai i le tino ma le atoatoa, ua tatou oo ai i le tele o vaivaiga. I lenei fuaiupu o loo faamalamalama mai e le Alii Lana mafuaaga ua faataga ai tatou e iloa le faaletino ma fetaiai ma ia vaivaiga—e fesoasoani ia tatou faamaulalo. Ae ia matau, tatou te filifili ia faamaulalo i tatou lava. E faapefea ona avea le saunia i le Laasaga 6 ma vaega o le faamaulaloina o oe lava ia?

  • la lisi nisi o ou vaivaiga, ona lisi lea i talaane ni malosiaga e mafai ona avea ai a o e sau ia Keriso.

Auai i faaaumeaga a le Ekalesia

“O le mea lea ou te tootuli ai i le Tama o lo latou Alii o lesu Keriso,

“O ia ua faaigoaina ai le aiga uma o i le lagi atoa ma le lalolagi,

“Ina ia foaiina ia te outou e tusa ma le faulai o lona viiga, ia faamalosia outou i le mana e lona lava Agaga, i le tagata i totonu;

“la nofo mau Keriso i o outou loto i le faatuatua, ina ia mauaa outou ma ia faavaeina i le alofa,

“Tou te mafai ai ona iloa lelei e outou atoa ma le au paia uma, o le uiga o le lautele, ma le umi, ma le loloto, ma le maualuga;

“la iloa foi le alofa o Keriso, ua silisili ese e le mailoa, ia faatutumuina outou i le tumu uma lava o le Atua” (Efeso 3:14–19).

  • A o e tauave i ou luga le suafa o Keriso ma faamalosia e Lona Agaga, ua amata ona e faailoaina oe lava faatasi ma le Au Paia—o uso ma tuafafine o e ua papatisoina ma ulufale i totonu o Lona aiga i le fogaeleele (tagai Mosaea 5:7). A o faasolo ina e iloa lelei ou uso a Au Paia, na faapefea ona e atili naunau e auai atoatoa i le mafutaga ma le au perisitua, Aualofa ma le Aoga Sa?

Togiola

“Aua o le tagata o le lalolagi, o le ita lea i le Atua, ma ua faapea talu le pau o Atamu, e faapea foi e oo i le faavavau faavavau lava. Ae afai e gauai o ia i galuega alofa a le Agaga Paia, ma ua tuu ese le tagata o le agasala ma ua avea o ia ma tagata amiotonu ona o le togiola a Keriso le Alii, ma ua avea foi o ia e pei o le tamaitiiti, ua fia usiusitai, ma agamalu, ma faamaulalo, ma onosa’i, ma ua tumu i le alofa” (Mosaea 3:19).

  • O le toatele o tatou ua avea ma Au Paia i le na o le igoa i le papatisoga ma faaalu aso o o tatou olaga e tauiviga e “tuu ese le tagata o le lalolagi” ma galueaiina uiga o loo lisiina i lenei fuaiupu. Na faapefea ona saunia oe e lenei tauiviga e talia, e na o le Togiola a Keriso—i le tasi ma lesu Keriso ma le Tama— e mafai ai ona e maua le laveaiina?

O mai ia Keriso

“Po o le a lava le pogai o faigata ma pe na faapefea foi ona e maua le toomaga—e ala i se fomai tomai faapitoa o le mafaufau, fomai, taitai perisitua, uo, se matua popole, po o se pele—e tusa pe faapefea ona e amata, o na fofo o le a le mafai lava ona maua ai se tali atoatoa. O le faamalologa faaiu e oo mai i le faatuatua ia lesu Keriso ma Ana aoaoga, faatasi ai ma se loto momomo ma se agaga salamo ma usiustai i Ana Poloaiga” (Richard G. Scott, i le Conference Report, Ape. 1994, 9, po o le Ensign, Me 1994, 9).

  • Sa a’oa’o mai Elder Richard G. Scott o le Korama a le Toasefululua e faapea, e leai se lagolagosua po o faaaumeaga—e oo lava i vaega o le toe faaleleia po o aulotu a le Ekalesia—e avatua ia te oe le faaolataga. Atonu e lagolagoina ma faamanuiaina oe e nisi tagata i lau malaga, ae o le iuga lava e ao lava ona e sau ia Keriso lava la. la tusi pe sa faapefea ona amata lau faigamalaga o le toe faaleleia.

  • O ai sa aafia i le fesoasoani atu ina ia e tau atu ai i le auala e agai i le salamo ma le toe faaleleia? Na faapefea ona taitai atu oe i le Faaola e ala i a latou faataitaiga?

  • O a ni mea ua e aoaoina e uiga i le Faaola sa fesoasoani pe uunaia lou naunau po o lou gafatia e suia au amioga?

Onosai i le faagasoloaga

“O tama ninii outou, tou te le mafai nei foi ona tauave mea uma; e ao ina tutupu outou i le alofa tunoa ma le malamalama i le upu moni.

“Aua le matatau fanau iti e, aua e ā a’u lava outou, ua ou manumalo foi i le lalolagi, …

“E leai foi se tasi e le iloa o i latou ua tuuina mai ia te a’u e lo’u Tama” (MFF 50:40–42).

  • O nisi taimi tatou te le onosai pe lotovaivai ai e faapea o le toe faaleleia o se faagasologa e le uma. Ua faaalia i nei fuaiupu le onosai o le Faaola ma lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou o ni “tama ninii.” Faatatau nei fuaiupu ia te oe lava i le tusiaina, o loo tautala atu e patino ia te oe lava ia.

  • E faapefea ona faamalosia oe e folafolaga o loo i lenei mau pe a oo ia te oe le faavaivai?

Fesoasoani mai le Alii

“O’u uso pele, ona ua maua e outou lenei ala saoloto ma le lauitiiti, ou te fesili atu, po ua faia mea uma ea? Faauta, ou te fai atu ia te outou, e leai; aua ana le se anoa le afioga lava a Keriso, ma le faatuatua e le mafaagaeetia ia te ia, o loo faalagolago lava outou i le galuega a Le malosi i faaola, po ua outou le o mai i nei mea.

“O le mea lea e tatau ai ona outou fetaomi atu i luma ma le faamaoni ia Keriso, ina ua i ai le faamoemoe atoatoa lelei, i le ma le alofa atu i le Atua atoa ma tagata uma. O lea, afai tou te fetaomi atu i luma, o fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau lava e oo i le iuga, faauta, o loo faapea ona fetalai mai le Tama: Tou te maua le ola faavavau” (2 Nifae 31:19–20).

  • Mafaufau loloto ma tusia pe faapefea ona fesoasoani le Alii ia te oe i le uia o le ala sa’o ma le vaapiapi. E faapefea e lou alofa tuputupu ae mo le Atua ma mo isi ona aveese mai oe mai i ou mausa, fesoasoani e faaauau ona e le toe tagofia mea ua fai ma vaisu, ma toe faatuina oe i se faamoemoe mo le ola faavavau?