Vaisū
Laasaga 1: Faamaoni


“Laasaga 1: Faamaoni,” Polokalama o le Toe Faaleleia o Olaga mai le Tagofia o Mea ua Fai ma Vaisu: O Se Taiala i le Toe Faaleleia o Olaga mai le Tagofia o Mea ua Fai ma Vaisu ma le Faamalologa (2005), 1–6

“Laasaga 1,” Polokalama o le Toe Faaleleia o Olaga mai le Tagofia o Mea ua Fai ma Vaisu, 1–6

Laasaga 1

Faamaoni

Mataupu Faavae Autu: Ia e ta’utino atu oe lava, e leai sou malosi e faatoilalo ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma ua le mafai ona pulea lou olaga.

Ole toatele o i matou na amata tagofia mea ua fai ma vaisu ona o le fia iloa. O nisi o i matou na aafia ona o ni mafuaaga tauamiotonuina mo ni fualaau o talavai po o se amioga o le faatautee ua faia ma le iloa lelei. E toatele na amata uia lenei auala ae faatoa tea ma le tulaga faatamaitiiti. Pe o le a lava le pogai na matou amata ai ma o matou tulaga, sa vave ona matou iloa o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e sili atu nai lo na o se toomaga mai tiga faaletino e maua mai ai. Sa na aumaia ni lagona faaosofia pe faagaseina ai lagona tiga po o lagona fesuisuiai. Sa fesoasoani ia matou aloese ai mai faafitauli sa matou fetaiai—pe pei ona sa matou manatu ai. Mo sina taimi, sa matou lagona ai le saoloto mai le fefe, popole, tuua toatasi, loto vaivai, tautu’i ma le musua. Ae ona o le olaga e tumu i tulaga e faaosofia ai nei ituaiga lagona, na atili ai ona matou filifilia le tagofia o mea ua fai ma a matou vaisu. Ae, e toatele i matou na le iloaina pe ioeina ua aveesea lo matou atamai e tetee ma aloese ai i matou lava. Sa ta’ua e Elder Russell M. Nelson o le Korama a le Toasefulua: “O le tagofia o mea ua fai ma vaisu e gauai mulimuli ane i ai lo tatou saolotoga e filifili ai. E mafai ona avea moni mai se tagata mai lona lava loto e ala i le tagofia o fualaau oona” (i le Conference Report, Oke. 1988, 7; po o le Ensign, Nov. 1988, 7).

E seasea lava ona ioeina e tagata ua maua i amioga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu le avea o i latou ma ni tagata ua aafia ai. I le faafitia o le ogaoga o o matou tulaga ma alo ese mai le iloa ma taunuuga o a matou filifiliga, sa matou taumafai ai e faaitiitia pe nana a matou amioga. Matou te lei iloaina o le olegia o isi ma i matou lava, na atili ai lo matou seesee atu i mea ua fai ma vaisu. A o faateleina le leai o so matou malosi e taulima ai mea ua fai ma a matou vaisu, o le toatele o i matou sa sailia masei o o matou aiga, uo ma taitai o le Ekalesia, na oo lava i le Atua. Sa matou pauu atu i le faateleina o le faaesea, ma vavaeeseina i matou mai isi, aemaise o le Atua.

I le avea ai ma e tagofia mea ua fai ma vaisu, sa matou sisio i pepelo ma mea faalilolilo, ma le faamoemoe matou te alo ai pe tuuaia ai isi. Sa matou saisaia i matou lava i “maea vavae” lea na vave ona malolosi pei o ni uamea (tagai i le 2 Nifae 26:22), i gaoioiga taitasi o le le faamaoni. Ona oo mai lea o le taimi na matou fesagai ai ma le mea moni. Sa le mafai ona o matou toe ufiufia lo matou tagofia o mea ua fai ma vaisu i le toe faia o se isi pepelo po o le fai atu, “E leai a se leaga tele!”

Sa ta’u mai ia i matou e se tagata e pele, se fomai, se faamasino, po o se taitai faalelotu le mea moni e le mafai ona matou toe faafitia—o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ua faatamaiaina ai o matou olaga. A matou toe vaai ma le faamaoni i aso ua tuanai, matou te ioeina e leai ma se mea sa matou taumafaia e i matou lava na aoga. Sa matou talitonu ua na ona atili ai le leaga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Ua matou iloa le matuai faaleagaina e le tagofia o mea ua fai ma vaisu o mafutaga ma ua aveesea ai mai ia i matou lo matou taua. O le taimi lea, na matou uia ai loa le Laasaga muamua agai i le saolotoga ma le toe faaleleia, e ala i le maua o le lototele e ioeina ai sa le na o se faafitauli po o se vaisu leaga na matou faafeagai. Na iu ina matou ioeina le mea moni e faapea, o o matou olaga sa oo ina le gafataulimaina ma sa matou manaomia le fesoasoani e faatoilalo ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu. O le mea ofoofogia i lenei iloaina faamaoni o le toilalo, sa iu ina amata le toe faaleleia.

Sa faamatala manino mai e le perofeta o le Tusi a Mamona o Amona le mea moni sa matou iloaina ina ua iu ina matou faamaoni ia i matou lava:

“Ou te le mitamita i lo’u lava malosi, po o lo’u lava poto; ae peitai, faauta, ua atoatoa lo’u olioli, e! ua tumu lo’u olioli, ou te olioli i lo’u Atua.

“Ioe, ua tusa au nei ma le leai; o lo’u malosi foi ua ou vaivai ai, o le mea lea ou te le mitamita ai ia te au lava, ae peitai, ou te mitamita i lo’u Atua, aua o lona malosi ou te mafaia ai mea uma” (Alema 26:11–12).

Laasaga e Faatino

Ia naunau e taofia

E ui ina eseese mausa o tagata, o nisi mea moni, pei o lenei, ua le ese ai—e leai se mea e amata e aunoa ma le le loto i ai o se tasi e amataina. O le saoloto mai mausa ma le mama e amata i se mumu laitiiti o le manao. Fai mai tagata e faatoa naunau lava se tagata e taofi pe a oo ina sili atu le tuga o le tiga o le faafitauli nai lo le tiga o le fofo. Ua e oo i lena tulaga? Afai e leai ma o loo faaauau pea lou tagofia o mea ua fai ma vaisu, o le a e oo lava i lena tulaga aua o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o se faafitauli e alualu pea i luma. E pei lava o se ma’i ua ui, e ‘atiina lou tulaga gafatia e fai ai au gaoioiga masani.

Na pau lava le mea e manaomia e amata ai le toe faaleleia o le manao moni e taofi le faaauau pea ona tagofia o mea ua fai ma vaisu. Afai e itiiti lou naunautai ma e le tutusa i le taimi nei, aua le popole. O le a faatupulaia!

O nisi tagata ua iloa le manaomia ona saoloto mai mausa ae e le naunau e amata. Afai o loo e i ai i lena tulaga, atonu e mafai ona e amata i le tilotilo totoa i lou le naunau ma manatunatu i le tau o lou tagofia o mea ua fai ma vaisu. E mafai ona e faia se lisi o mea e taua ia te oe. Vaai i lou aiga ma fegalegaleaiga lautele, le lua sootaga ma le Atua, lou malosi faaleagaga, lou gafatia ona fesoasoani ma faamanuia i isi, lou ola maloloina. Ona e vaai lea i feteenaiga o mea e te talitonu ma faamoemoe i ai ma au amioga. Manatunatu pe faapefea ona luitauina e au amioga ia mea e te faatauaina. E mafai ona e tatalo ia fesoasoani le Alii ia te oe ia e vaai ia oe lava ma lou olaga e pei ona Ia silasila mai i ai—i ou faamoemoega paia uma—ma mea e afaina i lou tagofia pea o au vaisu.

O le iloa lelei o mea ua maumau i lou faananau i au vaisu o le a fesoasoani ia te oe ia maua le manao e taofia loa. Afai e te maua na o sina faanaunauga itiiti, ua e maua le avanoa e amata ai le Laasaga 1. Ma a o e agai i luma i Laasaga o lenei polokalama ma vaaia suiga e oo mai i lou olaga, o le a faateleina lou manao.

Tuu ese le faamaualuga ae saili le faamaulalo

O le faamaualuga ma le faamaoni e le mafai ona o faatasi. O le faamaualuga o se manatu faivavale ma o se elemene taua o le tagofia o mea uma ua fai ma vaisu. O le faamaualuga na te faasese le moni o mea e pei ona i ai, e pei ona sa i ai, ma e pei ona o le a i ai. O se maagao tele i lou toe faaleleia. Sa faamalamalamaina e Peresitene Ezra Taft Benson le faamaualuga:

“O le faamaualuga o se agasala e tele ina le malamalama i ai….

“E toatele i tatou e manatu i le faamaualuga o le manatu faapito, logovii, gugutu, faasausili po o le faaalialia. O nei mea uma o elemene o le agasala, ae o loo misi lava le fatu po o le ute.

“O uiga tutotonu o le faamaualuga o le ita—ita i le Atua ma le ita i o tatou uso a tagata. O le ita o le ‘inoino i se, tetee i se, po o se tulaga o le faatuiese.’ O le mana lea o loo manao Satani e pulea ai i tatou.

“O le faamaualuga o lona natura moni o le faatautava. E faatautava o tatou loto i le finagalo o le Atua. A faatutu atu lo tatou faamaualuga i le Atua, ua faia i le agaga o le ‘ia fai lo’u loto ae le o lou finagalo.’…

“O le faatautava o o tatou loto i le finagalo o le Atua o le a faatagaina ai manao, faaloloto ma tuinanau, ia le toe taofiofia (tagai i le Alema 38:12; 3 Nifae 12:30).

“E le talia e le e faamaualuga le pule a le Atua e aumaia le taitaiga i o latou olaga (tagai i le Helamana 12:6). E faatautava o latou manatu o mea moni i le atamai silisili o le Atua, o latou atamai ma le mana o le perisitua o le Atua, mea ua latou ausia e faasaga i Ana galuega ofoofogia” (i le Conference Report, Ape. 1989, 3–4; po o le Ensign, Me 1989, 4).

A o faasolosolo ina e naunau e tuu ma ioeina faafitauli o lua feagai, o le a faasolosolo malie ina suia lou faamaualuga i le faamaulalo.

Ta’utino atu le faafitauli; saili le fesoasoani; auai i fonotaga

A matou faalologo i a matou vaisu, na matou pelogia i matou lava ma isi. Ae peitai sa le mafai ona matou matuai faavaleaina i matou lava. Sa matou faafoliga na matou manuia, tumu i le faaalialivale ma fe’alofaiga, ae i se mea i le taele o o matou loto sa matou iloaina lava. Sa faamanatu mai pea ia i matou e le Malamalama o Keriso. Sa matou iloa na matou faaifo atu i se tifato maseesee e agai atu i le tele ma le anoanoai o faanoanoaga. O le faafitia o lenei mea moni sa o se galuega fita o lea sa avea ai o se toomaga tele le ioeina sa i ai so matou faafitauli. Na lei toe faatali lo matou faatagaina o sina ava itiiti e onoono mai ai i totonu le faamoemoe. Ina ua matou filifili e ioe ia i matou lava sa i ai ni o matou faafitauli ma amata ona matou naunau e saili le lagolago ma le fesoasoani, sa faapea ona matou tuuina atu i lena faamoemoe se avanoa e tupu ae ai. Sa matou saunia loa e laa atu i le Laasaga na sosoo ai o le auai i se fonotaga o le toe faaleleia.

O le auai i se vaega fesoasoani po o se fonotaga o le toe faaleleia atonu e le fetaui mo tagata uma. Afai e le mafai ona e auai i se fonotaga toe faaleleia, e mafai pea ona e mulimuli i Laasaga taitasi faatasi ma ni fesuiaiga laiti a o oulua galulue ai ma lou epikopo, po o se faufautua faapolofesa e filifilia ma le faaeteete.

Afai e mafai ona e auai i se fonotaga toe faaleleia, o le a e iloa e lua ni mafuaaga o le a aoga ai. Muamua, i nei fonotaga o le a e aoaoina ai mataupu faavae patino lea, afai e faaaogaina, o le a fesoasoani e suia ai au amioga. Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a le Toasefululua: “O le suesuega o aoaoga faavae o le talalelei o le a vave ona faaleleia ai amio nai lo se suesuega o le amio. O le mua’i mafaufau i amioga le talafeagai e taitai atu ai i amioga le talafeagai. O le ala lea o lo matou uunaia malosi o le suesuega o aoaoga faavae o le talalelei” (i le Conference Report, Oct. 1986, 20; po o le Ensign, Nov. 1986, 17). Lona lua, o nei fonotaga o se nofoaga e potopoto ai ma i latou o sailia le toe faaleleia ma latou o e ua uma ona uia lenei ogaala ma o se faamaoniga ola o lona aoga. O le a e maua i fonotaga mo le toe faaleleia le malamalama, faamoemoe, ma le lagolago.

Suesue ma Malamalama

O le suesue i mau ma saunoaga a taitai o le Ekalesia o le a fesoasoani ia te oe e amata ai le toe faaleleia o lou olaga. O lenei suesuega o le a faateleina ai lou malamalama ma fesoasoani e te aoao ai.

E mafai ona e faaaogaina mau, faamatalaga ma fesili o loo mulimuli mai mo suesuega ma le agaga tatalo o le tagata lava ia, mo tusitusiga ma talanoaga faavaega. Atonu e faapopoleina oe i le manatu i le tusitusi, a o le tusitusi o se mea faigaluega mamana mo le toe faaleleia. O le a e maua ai le taimi e toe tomanatu ai; o le a fesoasoani ia te oe e taulai ai ou mafaufauga; o le a fesoasoani e te iloa ma malamalama ai i mea o tutupu, manatu, ma amioga o siomia ai lou tagofia o mea ua fai ma vaisu. A e tusitusi o le a e maua ai foi se faamaumauga o ou mafaufauga. A o e faasolosolo atu i Laasaga, o le a mafai ona e fuaina lou alualu i luma. Mo le taimi nei, tau lava o lou faamaoni ma ia e loto i ai ao e tusitusia ou mafaufauga, lagona ma manatu.

Siosiomia i tofotofoga

“Ua siosiomia au ona o tofotofoga ma agasala ua faigofie ona taumaileia ai au.

“Pe a ou fia olioli, e oi lou loto ona o a’u agasala, a e ui lava i lea, ua ou iloa Le ua ou faalagolago i ai.

“Ua fai lo’u Atua mo’u faalagolagoga; na ia taitai mai ia te au i ou puapuaga i le vao, ua ia faasaoina foi au i le moana tele.

“Ua na faatumuina au i lona alofa e oo i le faaumatia o lo’u tino” (2 Nifae 4:18–21).

  • Pe o e lagona le siosiomia o oe po o le taumaileia? O a taimi e sili ona e maua soo ai i lenei lagona?

  • O a tulaga po o lagona na faavaivaia oe na e gauai atu ai i le tagofia o mea ua fai ma vaisu?

  • O ai na tuu i ai le faatuatuaga o Nifae ina ua ia lagona le lofituina? O le a se mea e mafai ona e faia ina ia e faatuatuaina atili ai le Alii?

“Ua ou iloa o le tagata o le mea noa”

“Ma sa oo ina mavae itula e tele faatoa toe maua e Mose lona malosi faaletagata; ma sa ia faapea ifo ia te ia lava: O lenei ua ou iloa i lenei mea o le tagata o se mea noa, o se mea ou te lei mafaufauina lava” (Mose 1:10).

  • Sa faapefea ona faamatala e Mose o ia lava e faatusatusa atu i le Atua?

  • E faapefea e se tamaitiiti e leai se mutaaga o lona taua ona avea pea o se mea noa pe a faatusatusa i ona matua?

  • O a ni ala e avea ai oe ma mea noa pe a le ia te oe le fesoasoani a le Atua?

  • O a ni ala e le muta ai lou taua?

  • Ia tusia pe faapefea e lou iloa o lou le mafai e oe lava ona faatoilalo mea ua fai ma au vaisu, ona e ioeina ai o oe lava o se mea noa ma avea faapei o se tamaitiiti.

Fiaai ma le Fiainu

“Amuia e fia aai ma fia inu i le amiotonu: aua e maoona i latou” (Mataio 5:6).

“Sa matelaina lo’u agaga; ona ou tootuli ai lea i luma o Le na faia au, ma ua ou tagi atu ia te ia i le tatalo faatauanau ma le aioi atu mo lo’u lava agaga; na ou tagi atu ia te ia i le aso atoa; ioe ina ua po lava le aso ua ou alaga atu pea i le lagi” (Enosa 1:4).

  • Ua aoao mai i nei mau e lua e mafai ona fia aai o tatou agaga. Ua oo ia te oe se lagona o le gaogao ii o lou agaga, e tusa lava pe e te le o lagona i lou tino le fia ai? O le a se mafuaaga o lena gaogao ii?

  • E faapefea ona fesoasoani lou fia ai i mea o le Agaga ia te oe i le faateleina o lou faamaoni?

Faamaoni

“Atonu e manatu isi i uiga lelei o le amio lea ua ta’ua o le faamaoni o se mataupu sili ona taatele. Peitai ou te talitonu i ai o le aano moni lea o le talalelei. A aunoa ma le faamaoni o le masofasofa o tatou olaga … i le amioleaga ma le fenumiai” (Gordon B. Hinckley, “We Believe in Being Honest,” Ensign, Oke. 1990, 2).

  • Ia tusi e uiga i ni auala sa e pepelo ai ma taumafai e nana mea ua fai ma au vaisu mai ia te oe lava ma isi. Na faapefea ona faatupuina e lenei amioga le “amioleaga ma le fenumiai”?

Faamaulalo

“O lenei ona ua faamaulalo toai outou, amuia outou aua o nisi aso; pe a faamaulaloina toai le tagata, e saili e ia le salamo; o lenei foi, e moni, ai se salamo, e maua e ia le alofa; o le foi na te maua le alofa, ma tumau ai e oo i le iuga, e faaolaina lea” (Alema 32:13).

  • Ia tusi e uiga i tulaga sa faamalosia ai oe i le faamaulalo ma saili i le salamo. O le a se faamoemoe ua avatu e Alema ia te oe? E mafai faapefea ona e sailia pe maua lena faamoemoe?

O le fiafia tele o le Alii

“E inosia e leova o laugutu pepelo, a o e fai mea faamaoni, e fiafia i ai o ia” (Faataoto 12:22).

  • O le tusia o tali i fesili nei e manaomia ai se tulaga loloto o le faamaoni ia te oe lava ia. E faapefea ona faatatau lenei mau i lenei ituaiga faamaoni? E mafai faapefea ona avea oe ma fiafiaga o le Alii?