Ngaohi Kovia i
Ko e Hā ha Ngaahi Fakaʻilonga ʻOku Ngaohikovia ha Taha?


“Ko e Hā ha Ngaahi Fakaʻilonga ʻOku Ngaohikovia ha Taha?” Ko e Founga ke Tokoní (2018).

“Ko e Hā ha Ngaahi Fakaʻilonga ʻOku Ngaohikovia ha Taha?” Ko e Founga ke Tokoní

Ko e hā ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku ngaohikovia ha taha?

Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻikai fiemaʻu pe poupouʻi koe ke ʻiloʻi pe ʻoku fefaʻuhi ha taha mo e ngaahi palopalema fekauʻaki mo e ngaohikoviá. ʻE malava ke tokoni atu e fakamatalá ni ke ke ʻiloʻi ʻa e taimi ʻe fie maʻu ai ha tokoni fakapalōfesinale.

ʻOku ʻikai ke faʻa faingofua ke ʻiloʻi e ngaahi fakaʻilonga ʻo e ngaohikovia. ʻE malava pē ke hā ha ngaahi fakaʻilonga ʻo ha tokotaha ne ngaohikovia, pe ʻoku lolotonga ngaohikovia ʻo ʻilo ai ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku fehālaaki, ka ʻe malava pē ke hoko e ngaohikoviá neongo ʻoku ʻikai hā ki tuʻa ha fakaʻilonga. ‘Ikai ngata aí, ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakaʻilonga ʻe hangē ha ngaohikoviá ʻe malava ke fakatupunga ia mei ha ngaahi faingataʻa kehe. ‘E malava ke hoko hoʻo talanoa ki he tokotaha mamahí ko ha ʻuluaki founga lelei ia ke ʻiloʻi ai e meʻa ʻoku hokó. Ka neongo ia, ʻoku faʻa faingataʻa ki he kau mamahí ke vahevahe fekauʻaki mo honau ngaohikoviá. Kapau ʻoku ʻasi ha fakaʻilonga ʻo ha ngaohikovia, lau ʻa e “Ko e hā te u fai kapau ʻoku ou ʻiloʻi pe mahamahalo ʻoku ngaohikovia ha tokotaha?

ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá mo e kāingá, ʻoku ʻi ai hotau tufakanga ke ʻilo ʻa e ngaahi fiemaʻu mo e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ʻa e niʻihi kehé pea ke tokoniʻi kinautolu ʻi he ʻofa. Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Bonnie L. Oscarson, naʻá ne hoko ko ha Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí ʻo pehē, “[ʻOku tau] fetauhiʻaki, femaluʻiʻaki, fefakafiemālieʻaki mo fepoupouʻaki ʻi he faingataʻa mo e faingofua” (“Feohi Fakatokoua: ʻOku Tau Fie maʻu Moʻoni e Niʻihi Kehé,” Ensign pe Liahona, Me 2014, 119).

Ngaahi Fakaʻilonga Fakatokanga Angamahení

ʻOku faʻa hā mei he niʻihi ʻoku ngaohikoviá ha fakaʻilonga fakatokanga lahi ange ʻi he tahá. Mahalo ʻe kehekehe ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e ngaohikoviá ʻo fakatefito ʻi he faʻahinga ʻo e ngāohikoviá (fakasekisuale, fakaesino, fakaeloto, pe ʻi he lea) mo e taʻu motuʻa ‘o e tokotaha ʻoku ngaohikoviá.

Mahalo ʻe hā mai ʻa e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení mei ha tokotaha ʻoku ngaohikovia:

  • Kehe ʻa e tōʻongá mei he angamahení

  • Fakautuutu ange ʻo e tōʻonga fakaaoaó

  • Ilifia pe teteki maʻu pē

  • Faingataʻa ke mohe pe misi fakailifia

  • Fakamamaʻo pea ʻikai ke fie feohi mo e niʻihi kehé

  • Mōlia e manako ʻi ha ngaahi ʻekitivitī ne nau faʻa saiʻia ai

  • ʻAsi ha ngaahi lavea fakaesino ʻikai ʻilo hono ʻuhingá

  • Feliliuaki ange e ʻulungaanga (‘ita, loto-taʻotaʻomia, loto-mwsssssssssssssamahi) mei he angamahení

  • ʻĀvea ʻi he tōʻonga fakasekisualé

  • Fakahoko ha ngaahi tōʻonga fakatuʻutāmaki (ʻe lava ke kau ki ai e fakalaveaʻi pē kitá, ngāueʻaki e faitoʻo taʻe fakalaó, mo e ngaahi tōʻonga fakasekisuale fakatuʻutāmaki).

‘Oku ʻikai ‘uhinga e ngaahi fakaʻilongá ni, ʻoku ngaohikovia ʻa e tokotaha ko iá. Ke maʻu ha ʻilo lahi ange ki he founga ke talanoa ai ki ha taha ʻokú ke mahamahalo ʻokú ne faingataʻaʻia he ngaohikoviá, lau e fakamatala “Ko e hā e meʻa teu fai kapau ʻoku ou ʻiloʻi pe mahamahalo ʻoku ʻi ai ha tokotaha ʻoku lolotonga ngaohikovia?

Ngaahi Ongo Fakaelotó, Fakakaukau mo e ‘Ulungaanga Angamaheni ne Aʻusia ʻe Kinautolu kuo Hao mei he Ngaohikovia Fakasekisualé

ʻE malava ke tokoniʻi koe ʻi hono ako e ngaahi ongo fakaeloto, fakakaukau mo e tōʻonga ʻo ha tokotaha hili ha palopalema fakasekisuale, ke ke lava ʻo fakatokangaʻi ai ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e ngaohikoviá. Te ne toe lava ‘o tokoni koe ke mahino mo fie kaungā mamahi mo e mamahí pea fakalotolahiʻi kinautolu ke fekumi ki ha tokoni. Neongo ko e tupuʻanga ‘o e ngaahi ongo fakaeloto, fakakaukau, mo e tōʻonga ko ʻení ko e ngaohikoviá, ʻoku malava ke hā mai ʻa e ngaahi uesiá ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e moʻui ʻa e tokotaha mamahí.

Ngaahi Ongo Fakaelotó

  • Fefaʻuhi mo e loto veiveiuá mo e loto falalá.

  • Ongoʻi fakamāʻia.

  • ʻIkai ʻiloʻi pau hono tuʻungá.

  • ʻIta kiate ia pē mo e niʻihi kehé.

  • Fefaʻuhi mo e hulu fau ʻo e ongoʻi halaia.

  • Ilifia pea faingataʻa ke falala ki he niʻihi kehé.

  • Loto-mamahi maʻu pē; ongoʻi ongosia.

  • Ongoʻi ʻoku siosiofi kinautolu ʻe he niʻihi kehé pea ʻiloʻi [e meʻa ʻoku hokó].

  • Loto-taʻotaʻomia pe loto-hohaʻa.

  • Feliliuaki e fakakaukaú.

Ngaahi Fakakaukaú

ʻOkú ne fakakaukau:

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ʻeni kiate aú?

  • Ko e hā ʻoku ʻikai ʻofa ai e kakaí ʻiate aú?

  • Ko e hā ʻoku ʻikai ke u lelei aí?

  • Ko e hā kuo hoko kiate aú?

  • Ko e hā ʻoku ʻikai ke nau tukunoaʻi ai au?

  • Ko e hā ʻoku ʻikai ke u tatau ai mo e kakai kehe?

  • Ko e hā ʻoku hoko maʻu pē ia kiate au?

  • Ko e hā ʻoku ʻikai taʻofi ai ʻe he ʻOtuá pe ko ha tokotaha kehe?

Tukuakiʻi mo fakahalaiaʻi pē ia:

  • Pau pē neu fakatupu pē ia ʻe au.

  • Pau pē ko hoku foʻui.

  • Pau pē ko ha tokotaha kovi ʻaupito au.

  • Pau pē ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku mātuʻaki fehālaaki ʻiate au.

Faʻa tui:

  • ʻOku ʻikai ke ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate au.

  • ʻOku ʻikai ke lava ʻeku mātuʻa ke ʻofa ʻiate au.

  • He ʻikai ke toe lava ke liliu hoku tūkungá.

Ngaahi fakakaukau tānaki atu:

  • ʻIkai ke falala ki heʻene fakakaukau leleí.

  • Tui ʻe lelei ange e māmaní ʻo kapau ʻe ʻikai ke nau ʻi ai.

  • ʻIkai ke kei tatau mo e niʻihi kehé.

  • Maʻu e faʻahinga tōʻonga fakakaukau “ʻikai haʻaku tokanga atu e taha.”

Ngaahi Tōʻongá

  • Fakamamaʻo pe ʻita ki he niʻihi kehe.

  • Hoko ʻo fuʻu tōtuʻa e moʻui fakalotú.

  • Fefaʻuhi mo e maʻu mafai, ʻo kau ai e kau taki ʻo e Siasí.

  • Fakatupu e ngaahi palopalema fakamoʻui lelei.

  • Feinga ke taonakita pe fakalaveaʻi pē ia.

  • Fakahoko e ngaahi ʻulungaanga fakasekisuale ʻoku ʻikai sai fakamoʻui lelei; lava pē ke aʻusia ha ngaahi faingataʻa fakasekisuale he nofo-malí.

  • ʻIkai lelei e vā fetuʻutakí pea fakaʻatā e niʻihi kehé ke fai pē ʻenau fakakaukaú.

  • Tukuakiʻi pē ia; tali e ongoʻi halaiá pea mo hono nunuʻá.

  • Feinga ke haohaoa.

  • Hulu e ongoʻi manavaʻofa ki he niʻihi kehé.

  • Tokanga makehe ki he fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé (kau ai e fāmili) ʻo lahi ange ʻi he heʻenau fiemaʻú.

Ngaahi ‘ulungaanga kehe ʻi he fānau mo e toʻu tupú:

  • Mata-tangi.

  • Fie maʻu pea holi ke maʻu e tokanga ʻa e kakai lalahí, pea aʻu pe ki he tokotaha faihalá.

  • Fakaʻehiʻehi pe ʻikai tokanga pe fuʻu tokanga ki he fealēleaʻaki ʻoku feʻunga mo e taʻú fekauʻaki mo e fehokotaki fakaesinó (sex).

  • Lahi e ilifia taʻeʻuhingá.

  • ʻIkai ke fakahoko e ngāue fakaako, pe mavahe ʻo fakafou ʻi hono fakahoko ha ngaahi meʻa fakaako lahí, sipotí pe ngaahi ʻekitivitī kehé.

  • Faingofua ke loi.

  • Angatuʻu ki he matuʻá mo e kau faiakó.

  • Hola mei ʻapi.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni mei he Koló mo e Siasí

(ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi laló, ʻoku ʻikai faʻu, tauhi, pe puleʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Neongo ʻoku fakataumuʻa e ngaahi naunau ko ʻení ke hoko ko ha ngaahi maʻuʻanga tokoni makehe, ʻoku ʻikai ke poupouʻi ʻe he Siasí ha faʻahinga meʻa ʻoku ʻikai fenāpasi mo ʻene ngaahi tokāteliné mo e akonakí.)

Ngaahi Fakamatala Fekauʻaki