2020
Fakamanatua ʻi Tonga ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e taʻu 150 ʻo e Houalotu ʻa e Kau Finemuí
Sepitema 2020


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Fakamanatua ʻi Tonga ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e taʻu 150 ʻo e Houalotu ʻa e Kau Finemuí

Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Tongá ʻa e taʻu 150 ʻo hono fokotuʻu ʻo e houalotu ʻa e Kau Finemui ʻa e Siasí ʻi he fakaʻosinga ʻo Mē 2020.

Ko e finemui ʻe taha ʻoku fiefia koeʻuhi ko e fakamanatuá ko Vinolia Piulisi Langi. ʻOkú ne hoko ko ha taki ʻo e fānau ako ʻi he Ako Māʻolunga ko Liahoná.

ʻOku pehē heʻene faifaleʻi ʻi he ako māʻolungá, Vika Niupalau, ko Vinoliá ʻokú ne “taki ʻi he faʻifaʻitakiʻangá ʻaki ʻene fakamuʻomuʻa ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻene moʻuí, mo ʻene muimui mo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻo e Kau Finemuí.”

ʻI he taʻu 10 ʻa Vinoliá, ne mālōlō ʻene tangataʻeikí hili ha tuʻu e tā hono mafú.

ʻOku pehē ʻe Kivalu ʻoku fakamatalaʻi ʻe Vinolia ʻa e mole ʻene tangataʻeikí ko ha “taha ia ʻo e ngaahi aʻusia fakamamahi taha ʻi heʻene moʻuí.”

“Ne hoko ʻeni ko ha tūkunga liliu moʻui kiate ia, koeʻuhí naʻá ne ako kei siʻi ʻi he moʻuí ke tafoki ki he ʻEikí ke maʻu ha fiemālie, fakahinohino, mo ha nonga.”

ʻOku saiʻia ʻaupito ʻa Vinolia ʻi he polokalama ʻa e Kau Finemui ʻo e Siasí. ʻOkú ne pehē ʻoku akoʻi ai ia ke tokoniʻi e niʻihi kehé, tautautefito kia kinautolu ʻoku fuʻu fie maʻu tokoní.

ʻE ʻosi ʻa Vinolia ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻu ní mei he Ako Māʻolunga ko Liahoná, pea hili iá ʻoku fakaʻamu ke ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi-Hauaiʻí ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa pea ngāue ko ha faifekau taimi kakato ʻi he māhina ʻe 18.

Hili ʻene ngāue fakafaifekaú ʻokú ne palani ke hoko atu ʻene akó, tautautefito ʻi he malaʻe fakafaitoʻó, koeʻuhí ke ne lava ʻo foki ki Tonga pea tokoniʻi hono kakaí. ʻOkú ne fakaʻamu ke mali ʻi he temipalé ha ʻaho pea ʻoku sioloto atu ki ha “kahaʻu lelei maʻana mo e fāmili ʻi he kahaʻú.”