2020
Ko Hoku Fohá, ko e Tohi ʻa Molomoná, pea mo Au
Sepitema 2020


Ko Hoku Fohá, ko e Tohi ʻa Molomoná, pea mo Au

Hangē pē ko e ngāue fakaetauhi mo e akonaki fakataautaha ʻa e Fakamoʻuí, ʻokú Ne tokoni mai ke tau akoʻi tahataha ʻetau fānaú.

ʻĪmisi
mother and son sitting in front of temple

Tā fakatātā ʻa Allen Garns

ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ku sio ai ʻi ha ʻinitaviu mo Misa Teti R. Kalisitā, ʻa ia naʻe hoko he taimi ko iá ko e Palesiteni Lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté. ʻI heʻeku hiki ha fakamatalá, naʻá ku maʻu ha ongo ki he founga ke fakaleleiʻi ai hoku vā mo hoku foha ko Sioné. Naʻá ku ongoʻi ʻoku totonu ke ma lau kakato fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa peá ne papitaiso ʻi he māhina ʻe ono kimui aí.

Ne mātuʻaki mahino ʻa e ueʻi ko ʻení he naʻá ku ʻiloʻi ʻa e loki mo e taimi ʻoku totonu ke ma lau aí. Naʻá ku ongoʻi foki ʻoku totonu ke fakaʻosi ʻema lau folofolá ʻi he kelekele ʻo e Temipale Melitiane ʻAitahoó.

ʻI heʻema tuku taimi ke lau taufetongi ai he pō kotoá, naʻe lelei ange homa vā fetuʻutakí. Naʻe lahi ange ʻema fekātakiʻakí, lelei ange ʻema femahinoʻaki ʻi heʻema ngaahi fakakaukaú, peá ma ongoʻi maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI he pō kimuʻa pea ʻosi ʻa e tohí, naʻá ma lau ai e palōmesi ko ia ʻa Molonaí kapau te tau kole ki he ʻOtuá ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni pea maʻu e tui kia Kalaisí pe ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, te ma ʻiloʻi ʻa hono moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Molonai 10:4–5). Naʻá ma ongoʻi ʻa e fakamoʻoni ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita, pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e puleʻanga ia ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.

Naʻá ma tangutu he ʻaho hono hokó ʻi ha sea ʻi he kelekele ʻo e temipalé. Naʻá ma vakai hake ki he tā tongitongi ʻo e ʻāngelo ko Molonaí pea toe lau ʻene fakamoʻoni fakaʻosí. Talu mei he ʻaho ko iá, kuo lea ʻa Sione ʻi ha ngaahi taimi lahi ʻo kau ki he taimi naʻá ma lau fakataha ai e Tohi ʻa Molomoná ʻi he temipalé. Ko e taimí ni ʻi heʻeku ʻalu ki he temipalé, ʻoku ou vakai ki he seá pea fakakaukauloto ki he momeniti makehe ko ia ne u maʻu mo Sione ʻi heʻema aʻusia ʻema taumuʻa ne ueʻi fakalaumālié.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻE mahino ki he mātuʻa potó ko e faingamālié ʻoku maʻu ia ʻi hono tataki takitaha e fānaú mo kinautolu, ke nau tali kakato ange e fakaafe ʻa e ʻEikí ke haʻu kiate Iá.”1

ʻOku ou tui ʻoku mahuʻinga e kupuʻi lea ko e “takitaha e fānaú.” Hangē pē ko e ngāue fakaetauhi mo e akonaki fakataautaha ʻa e Fakamoʻuí, ʻokú Ne tokoni mai ke tau akoʻi tahataha ʻetau fānaú.

Naʻe fakahā mai ʻe he fakahinohino fakalaumālie ko ia ne u maʻu ke laukonga mo Sioné, ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻeku fānaú ʻo lelei ange ʻiate au. ʻOku ou ʻilo kapau te u fanongo mo muimui ki Heʻene akonakí, te Ne ʻomi ʻa e fakahinohino ki he founga te u lava ʻo tataki mo fakahinohinoʻi ai ʻeku fānaú takitaha ke foki kiate Iá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “Ko ha ʻApi ʻOku ʻAfio ai e Laumālie ʻo e ʻEikí,” Liahona, Mē 2019, 23.