2016
Ko Hono ʻAi e Konifelenisí ke Hoko ko e Konga ʻEtau Moʻuí
Mē 2016


Naʻa Nau Lea Kiate Kitautolu

Ko Hono ʻAi e Konifelenisí ke Hoko ko e Konga ʻEtau Moʻuí

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi e niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke kamata ʻaki ha fealēleaʻaki fakafāmili pe fakalaulauloto fakatāutaha.

Maʻá e Fānaú

  • Peesi 86: Ko e talanoa ʻa Palesiteni Thomas S. Monson ki ha konga ʻo e Alice’s Adventures in Wonderland ke fakahā ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi fili ʻoku tau faí. Naʻá ne poupouʻi kitautolu ke tau fili ʻa e moʻoní, neongo kapau ʻoku faingataʻa hono halá. Fehuʻi ki ha fāmili ke mou talanoa ki he ngaahi fili faingataʻa ʻoku mou fehangahangai mo iá. Ko e hā te mou lava ʻo fai ke fetokoniʻaki ai ke fili ki he totonú? Ki ha ʻekitivitī, tā ha pā ʻa e FKT ʻi ha pousitā pea hiki ai hoʻo ngaahi fakakaukaú. Hili iá pea tautau ia ʻi ha feituʻu ʻe toutou sio ki ai ho fāmilí.

  • Peesi 101: Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, Tokoni Ua ʻi he kau Palesitenisī ʻuluakí, ki ha kolo ʻi Siamane naʻe fakaʻauha ʻe he taú, ka naʻe toe langa ia kimui pea toe fakaʻofoʻofa ange. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni ʻUkitofa ko e taimi ʻoku tau ongoʻi ai kuo maumau ʻetau moʻuí, ʻe lava ʻe he Fakamoʻuí mo e Tamai Hēvaní ʻo fakafoʻou kitautolu. Ko e hā ha ngaahi sīpinga kuo vakai ki ai ho fāmilí ʻo ha meʻa ne maumau ka naʻe toe fakaʻofoʻofa mo mālohi ange? Fakakaukau ke vahevahe ki hoʻo fānaú ʻa hoʻo fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

  • Peesi 53: Naʻe poupouʻi kitautolu ʻe ʻEletā Mervyn B. Arnold ʻo e Kau Fitungofulú ke tau ō atu ʻo “fai e fakahaofí” ʻaki ʻetau tokoniʻi hotau kaungāmeʻa māmālohí pe teʻeki ai kau ki he Siasí. ʻI hoʻomou hoko ko ha fāmili, fakakaukau angé ki ha founga ʻe lava ke mou tokoni ai ki he niʻihi kuo fuoloa e taʻe ō ki he lotú pe teʻeki ai kau ki he Siasí. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke vahevahe ai e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé? Fakakaukau ki ha founga fakafiefia ke faʻu ha palani ngāue fakafaifekau fakafāmili ʻaki ha fanga kiʻi taumuʻa faingofua mo lavaʻingofua.

  • Peesi 13: Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Sisitā Linda K. Burton, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, ke tau fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu e founga ʻe lava ke tau tokoniʻi ai e kau kumi hūfanga ʻi hotau koló. ʻAʻahi mo homou fāmilí ki he IWasAStranger.lds.org pea sio he vitiō ʻoku ui “I Was a Stranger: Love One Another.” Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻe lava ke fai ʻe homou fāmilí ke tokoni ki siʻi kaungāʻapi faingataʻaʻiá?

Maʻá e Toʻu Tupú

  • Peesi 86: Naʻe pehē ʻe Palesiteni Thomas S. Monson, “Oku vili e matapā ʻo e hisitōlia ʻi ha fanga kiʻi hinisi iiki, pea ʻoku pehē pē mo e moʻui ʻa e kakaí.” Naʻá ne toe pehē, “ʻOku fakatau e hala ʻoku tau muimui ai he moʻui ko ʻení, ki hotau ikuʻanga ʻi he moʻui ka hokó.” Fakakaukau ki he ngaahi fili mahuʻinga ka hoko ʻi hoʻo moʻuí. Fakakaukau ki he feituʻu ʻe tataki koe ki ai ʻe he ngaahi fili ko iá, peá ke hiki ha lisi ʻo e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú.

  • Peesi 46: Naʻe pehē ʻe ʻEletā Ronald A. Rasband ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Naʻe kamata hono Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi hano fai ʻe ha taha ʻo e toʻu tupú, ko Siosefa Sāmita, ha fehuʻi.” Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lasipeeni ʻoku fakahaaʻi ʻe he fehuʻí ha holi ke ako, tānaki atu e moʻoní ki heʻetau ngaahi fakamoʻoní, pea “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi” (2 Nīfai 31: 20). ʻOmi hoʻo ngaahi fehuʻí ki he ʻOtuá ʻi he lotu, fekumi ʻi he folofolá mo e ngaahi lea mei he konifelenisi lahí, pea sio mo fakafanongo lelei ke maʻu e ngaahi talí.

  • Peesi 10: Kuó ke ʻosi ongoʻi manavahē pe taʻelata/tuēnoa nai? Naʻe vahevahe ʻe Sisitā Neill F. Marriott, ko e tokoni ua ʻi he palesitenisī lahi ʻo Kau Finemuí, ha meʻa ne hoko kimuʻa peá ne malí. Naʻe mamaʻo mei ʻapi pea nofo mo ha kāinga ʻo e tokotaha ʻe hoko ko hono husepānití, kuo teʻeki ai ke na feʻiloaki. ʻI heʻene aʻu atu ki he ʻapí, naʻe pehē ʻe Sisitā Melioti, “Naʻe ava mai e matapā … pea kakapa fakalongolongo mai pē ʻa Kelela ʻo fāʻofua kiate au.” Ne mōlia atu he momeniti ko iá ʻene ilifiá. “Ko e ʻofá ko hano fakaʻatā ia ha feituʻu ʻi hoʻo moʻuí ki ha taha kehe.” ʻOku ʻi ai nai siʻa taha ʻe lava ke ke fakaʻatā ha potu moʻona?

  • Peesi 70: Naʻe akoʻi mai ʻe Misa Stephen W. Owen, ko e palesiteni lahi ʻo e Kau Talavoú, ko e kau takimuʻa mo ha kau muimui kotoa kitautolu. Naʻá ne vahevahe ha meʻa ne hoko ʻi haʻane feʻiloaki mo ha kau talavou ne nau fepoupouʻaki mo fefakalotolahiʻaki ʻi heʻenau ngaahi kōlomú. Naʻá ne pehē, “Ko e tuʻunga fakatakimuʻá ko hano fakahaaʻi ia ʻo e tuʻunga fakaākongá—ʻoku ʻuhinga pē ia ki hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi.” Fili ha taha te ke lava ʻo tokoniʻi ke haʻu kia Kalaisi he uiké ni.

Maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú

  • Peesi 101: ʻOkú ke loto ke pukepuke hoʻo tuí ke ʻoua naʻa mate? Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Dieter F. Uchtdorf, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e talangofuá ʻa e talí. Naʻá ne pehē “Ko e talangofuá ko e toto moʻui ia ʻo e tuí.” ʻOku fakafou ʻi he talangofuá ʻetau tānaki ha maama ki hotau laumālié.” Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke talangofua ai ki he folofola ʻa e ʻEikí, neongo naʻe faingataʻa. Naʻe hanga fēfē ʻe hoʻo talangofuá ʻo fakamālohia hoʻo tuí pea tokoni ke ke ʻiloʻi ko hai koe?

  • Peesi 23, 59, mo e 105: Ko e fakamatala ʻa Sisitā Mary R. Durham, ne toki tukuange mei heʻene hoko ko e tokoni ua ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Palaimelí, ki he Laumālié ko ha “maʻuʻanga ivi faka-ʻotua ia.” Lau ʻene leá mo e ngaahi lea ʻa ʻEletā David A. Bednar mo Robert D. Hales ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Tohiʻi e ngaahi fatongia lahi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e founga te ne lava ke faitāpuekina ai koé. Fokotuʻu ha taumuʻa ke liliu ha meʻa ʻi hoʻo moʻuí ke ke taau ange ai mo Hono ivi tākiekiná.

  • Peesi 26 mo e 124: Toʻo ha taimi ke ke fehuʻi loto pē e ngaahi fehuʻi naʻe fai ʻe ʻEletā Donald L. Hallstrom ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú: “Ko e hā leva ʻetau tali he taimi ʻoku hoko ai ha ngaahi faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí? ʻOku tau puputuʻu, veiveiua pe hōloa fakalaumālie nai? ʻOku uesia nai ai ʻetau tuí? ʻOku tau tukuakiʻi nai e ʻOtuá pe niʻihi kehé ki hotau ngaahi tūkungá? Pe ko ʻetau ʻuluaki talí nai ke tau manatuʻi … ko e fānau kitautolu ʻa ha ʻOtua ʻofa?” Naʻe pehē ʻe ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e ʻuluaki foʻi moʻoni maʻongoʻongá, ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu ʻaki e kotoa Hono lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí.” Ko e hā ha founga ʻe hanga ai ʻe hoʻo fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo tokoniʻi koe ke ke kātekina e ngaahi meʻa faingataʻá?

Maʻá e Kakai Lalahí

  • Peesi 86: Naʻe pehē ʻe Palesiteni Thomas S. Monson ko e taimi ʻoku tau fakakaukauʻi ai ʻetau ngaahi fili fakaʻahó “kapau te tau fili ʻa Kalaisi, ta kuo tonu ʻetau filí.” Ko e hā ha fanga kiʻi tōʻonga fakalotu fakaʻaho te ke lava ʻo fakatupulaki pe fakamālohia ʻi hoʻo moʻuí mo homou fāmilí kae lava ke kei hoko pē ʻa Kalaisi ko e uho hoʻo ngaahi filí?

  • 81 mo e 93: Ko e poupouʻi ʻe Palesiteni Henry B. Eyring, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, mo ʻEletā D. Todd Christofferson ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ngaahi tamaí ke nau fai e ngaahi liliu ʻoku fie maʻú ke nau tataki ai honau ngaahi fāmilí ki he puleʻanga fakasilesitialé. ʻI hoʻo hoko ko e tamaí, ko e hā te ke lava ʻo fai, hangē ko e fakalea ʻa ʻEletā Kulisitofasoní, ke “fakahaaʻi e ʻuhinga ʻo e anganofo ki he ʻOtuá ʻi he moʻui fakaʻahó”?

  • Peesi 77: Naʻe pehē ʻe Palesiteni Dieter F. Uchtdorft, Tokoni Ua ʻi he kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻe lava ke ikunaʻi ha ngaahi faingataʻa lahi ʻe he fāmilí ʻi hono fai ʻo e manavaʻofá. “Ko e hā pē palopalema ʻoku fehangahangai mo ho fāmilí, ko e hā pē ha meʻa kuo pau ke ke fai ke fakaleleiʻi ia, ko e ʻofa faka-Kalaisí e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo e founga ke fakaleleiʻi ʻakí.” Fakakaukau ke ke fai mo ho fāmilí ha naʻinaʻi fakafolofola ʻo “lotu ki he Tamaí … ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni” (Molonai 7:48).

  • Peesi 63: Naʻe pehē ʻe ʻEletā M. Russell Ballard ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetoló, ʻe hanga ʻe hono toutou fakahoko ʻo e ngaahi fakataha alēlea fakafāmilí ʻo “fakafepakiʻi e mālohi ʻo e tekinolosia fakaonopooni ʻokú ne faʻa tohoakiʻi ʻetau tokangá mei haʻatau fakamoleki ha taimi lelei mo e fāmilí, pea ʻomi ai e koví ki hotau ngaahi ʻapí.” Fakakaukau ke fakahoko ʻi homou fāmilí ʻa e faʻahinga fakataha alēlea fakafāmili ʻe fā naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Pālatí ke “tokoniʻi ai kitautolu ke tau lavameʻa mo fiefia ange ʻi hotau ngaahi vā fetuʻutaki mahuʻingá.”