2015
ʻEletā Ronald A. Rasband
Nōvema 2015


ʻEletā Ronald A. Rasband

Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá

Hili hono maʻu ʻe ʻEletā Lēnati A. Lasipeni hono uiuiʻi ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne lau e Sione 15:16: “Naʻe ʻikai te mou fili au, ka kuó u fili ʻa kimoutolu, ʻo tuʻutuʻuni ʻa kimoutolu.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lasipeni, “Naʻá ku maʻu ha ueʻi fakalaumālie ʻoku ʻikai ha meʻa fekauʻaki mo e [uiuiʻi] ko ʻení … te u loto ki ai. Naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻEikí.”

ʻI hono taʻu 19 naʻe ʻosi ako ʻe ʻEletā Lasipeni ha lēsoni fekauʻaki mo e talangofua ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻEikí. Naʻá ne ʻamanaki ke ngāue fakafaifekau ʻi Siamane, ʻo hangē ko ʻene tamaí mo hono taʻoketé, ka naʻe ui ia ki he Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Fakahahaké (USA). Naʻá ne lau ʻi heʻene folofolá ʻa e vahe 100 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“Ko ia, muimui kiate au, pea fanongo ki he akonaki te u ʻoatu kiate kimouá.

“… ʻE fakaava ha matapā ʻaonga ʻi he ngaahi potu fonua takatakaí ʻi he fonua fakahahaké ni. …

“Ko ia, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoua, hiki hake homo leʻó ki he kakaí ni” (veesi 2, 3, 5).

Naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni naʻe finangalo e ʻEikí ke ne ngāue ʻi he Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Fakahahaké.

Naʻe fāʻeleʻi ʻa ʻEletā Lasipeni ʻi he ʻaho 6 ʻo Fēpueli, 1951, ʻi ha ngaahi tūkunga masiva. Naʻá ne pehē “Naʻe fāʻeleʻi au ki ha taha fakaʻuli loli [mā] mo ha siʻi faʻē [ne nofo pē ʻi ʻapi].” ʻOkú ne haʻu mei ha fāmili ne nau kau ki he Siasí ʻi ha lauitoʻutangata, ko ha tukufakaholo ʻokú ne mataʻikoloa ʻaki.

Naʻe mali ʻa ʻEletā Lasipeni mo Melanī Tuiseli ʻi he 1973. ʻOku ʻi ai haʻana fānau ʻe toko 5 mo e makapuna ʻe toko 24. ʻOku fakamālō ʻa ʻEletā Lasipeni ki hono uaifí, kuo taʻu ʻe 42 ʻena malí ʻi heʻene tokoniʻi ia ke aʻusia e tuʻunga ʻoku ʻi ai he ʻaho ní. “Kuo ngaohi au ʻe hoku uaifí ki ha meʻa mahuʻinga moʻoni, ʻo hangē ko e ʻumea ʻa e tangata ngaahi ipú. … Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he tataki ʻe hono ivi takiekina fakalaumālié ki he uiuiʻi fakaʻofoʻofa mo makehe ko ʻení ka ki he meʻa fakalaumālie kotoa pē kuó u faí.”

Naʻe hoko ʻa ʻEletā Lasipeni ʻi he 1987 ko ha palesiteni mo ha ʻofisa pule ngāue ʻo ha kautaha ngaohi kemikale fakamāmanilahi. Naʻá ne ako mei hono kau takí ʻa e founga ke ngāue lelei ange ai ʻi he Siasí. “Naʻá ku ako ʻi heʻeku ngāué … ʻoku mahuʻinga ange ʻa e kakaí ʻi ha toe meʻa te tau lava ʻo fai.” Naʻá ne toe “ako mo ha ngaahi taukei fakatakimuʻa lahi … ʻa ia kuó ne tokoniʻi lahi au ʻi heʻeku hoko ko ha Taki Māʻolungá.”

Kuo maʻu ʻe ʻEletā Lasipeni ha ngaahi faingamālie lahi ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi taukei ko iá. Kuó ne hoko ko e pīsope; palesiteni fakamisiona; Fitungofulu Taki Māʻolunga talu mei ʻEpeleli 2000; supavaisa ʻo e Noate ʻAmelika Hihifó, Tokelau-Hihifó, mo ha ngaahi ʻĒlia ʻe tolu ʻi ʻIutā; tokoni ki he Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo e Lotoloto ʻo ʻIulopé; Talēkita Pule ʻo e Potungāue Temipalé; mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú talu mei he 2005; mo e Palesiteni Pule ʻo e Kau Fitungofulú talu mei ʻEpeleli 2009.

Kuó ne maʻu mei heʻene ngaahi uiuiʻi faka-Siasí ha ʻofa ki he kāingalotu ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOkú ne talaange ki he kāingalotú, “Kuo hanga ʻe hoʻomou tuí ʻo fakatupulaki ʻema tuí; kuo tānaki mai hoʻomou fakamoʻoní ki heʻema fakamoʻoní.” (peesi 90).

ʻOku loto fakatōkilalo ʻa ʻEletā Lasipeni ke hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻá ne pehē “Ne u maʻu maʻu pē ha holi ke tauhi kiate Ia.” “Te u līʻoa hoku taimí, ngaahi talēnití, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻu he taimi ní ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku ou tukupā ke fai ia. ʻOku ou lāngilangiʻia ke fai ia.”