2015
Ko Hono ʻAi e Konifelenisí ke Hoko ko e Konga ʻEtau Moʻuí
Nōvema 2015


Naʻa Nau Lea Kiate Kitautolu

Ko Hono ʻAi e Konifelenisí ke Hoko ko e Konga ʻEtau Moʻuí

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi e niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke kamata ʻaki ha fealēleaʻaki fakafāmili pe fakalaulauloto fakatāutaha.

Maʻá e Fānaú

  • Peesi 86 Kole mai ʻa Palesiteni Thomas S. Monson ke tau hoko ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo muimui kia Sīsū Kalaisi. ʻI he taimi ʻoku tau muimui ai kiate Iá, ʻe lava ke tau hoko ai ko ha maama ki māmani. Te ke lava fēfē ʻo hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki ho fāmilí mo e kaungāmeʻá? ʻE lava ke kamata ʻaki hano fokotuʻu ha taumuʻa ke fakahoko ha meʻa ʻe taha ke hoko ai ʻo hangē ko Sīsuú.

  • Peesi 104 Fai ʻe Palesiteni Henry B. Eyring ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ha talanoa kau ki he fekumi ʻene tamaí ʻi ha Sāpate ʻe taha ki he lotú lolotonga ʻene ʻi ʻAositelēlia. ʻI heʻene fekumí, naʻá ne lotu he mangafā kotoa pē ke ʻiloʻi e hala ke ne ʻalu aí. Taimi siʻi pē naʻá ne fanongo ki ha hiva peá ne ʻilo naʻe tokoni e he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne kumi hono halá. Fakakaukau ki ha taimi ne ke ongoʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e hā naʻá ke ongoʻí?

  • Peesi 6 Vahevahe ʻe Sisitā Rosemary M. Wixom, palesiteni lahi ʻo e Palaimelí, ha talanoa kau ki ha kiʻi taʻahine ko Ame. Naʻe lotu ʻa Ame ke ʻiloʻi pe naʻe ʻofa moʻoni koā e ʻOtuá mo tokanga mai kiate ia. Lau pe toe fakamatalaʻi ʻa e talanoa ko ʻení ko ha fāmili pea mou talanoa ki ha taimi ne ke ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko e hā e ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo ʻilo ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá? Te ke tokoniʻi fēfē ki he niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá?

  • Peesi 121: Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Allen D. Haynie ʻo e Kau Fitungofulú ki ha taimi naʻá ne keli ai mo hono ongo taʻoketé ha fuʻu luo ne hoko ko ha vai kaukau. Ne pelepela e tamaiki tangatá ke vaʻinga aí. Ne ʻikai fakaʻatā ʻe he kuifefine ʻa ʻEletā Haynie ke hū ange ki fale kae ʻoua leva kuo kakau ʻo maʻa. Ko e hā ʻoku lava ke akoʻi mai ʻe he talanoa ko ʻení ʻo kau ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá?

Maʻá e Toʻu Tupú

  • Peesi 83: Naʻe pehē ʻe Palesiteni Thomas S. Monson ʻoku ʻikai ko ha fakatuta e ngaahi fekaú ka ko ha fakahinohino ke tau maʻu ai e fiefiá. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻafioʻi ʻe Ia naʻá Ne fakatupu mo ʻofa haohaoa ʻiate kitautolú ʻa ʻetau fie maʻu ke moʻui ka tau lava ʻo maʻu ʻa e fiefia lahi taha ʻoku malavá.” ʻAhiʻahi fakahoko e lea ʻa Palesiteni Monisoni ʻo tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. ʻOua te ke ʻohovale kapau te ke maʻu ha tokoni pea mo ha maluʻi fakalangi.

  • Peesi 6 ʻOku tau faʻa loto mamahi he taimi ʻoku tau faʻa tafoki ai ki he niʻihi kehe ke fakamahuʻingaʻi kitautolú. Naʻe pehē ʻe Sisitā Rosemary M. Wixom, ko e palesiteni lahi ʻo e Palaimelí, “ʻOku tau lava ʻo maʻu meiate Ia e ngaahi ongo ʻokú Ne fakamahuʻingaʻi kitautolu, kae ʻikai mei he māmaní pe mei he Facebook pe Instagram.” Hiki ʻi hoʻo tohinoá he uiké ni ʻo fekauʻaki mo ho natula faka-ʻOtuá pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he ʻilo ko iá.

  • Peesi 20: Naʻe pehē ʻe Palesiteni Dieter F. Uchtdorf, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Kapau ʻe faifaiange peá ke pehē ʻoku ʻikai fuʻu ʻaonga fēfē ongoongoleleí kiate koe, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke kiʻi tuʻu ʻi ha tuʻunga māʻolunga, ʻo vakaiʻi hoʻo moʻuí, pea fakafaingofuaʻi hoʻo foungá ki he tuʻunga fakaākongá. Tokanga taha ki he ngaahi tefitoʻi tokāteliné, tefitoʻi moʻoní, mo e fakaʻaongaʻi ʻo e ongoongoleleí.” Kapau ʻokú ke ongoʻi loto-hohaʻa mo lomekina, fakakaukauʻi ha ngaahi founga ʻe lava ke fakafaingofuaʻi ai hoʻo moʻuí mo hoʻo mōihū ʻi he ongoongoleleí.

  • Peesi 65: Naʻe fai ʻe ʻEletā Neil L. Andersen ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha talanoa kau ki ha talavou naʻe ʻamanaki ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ka naʻe pau ke ne tokangaʻi siʻono fāmilí. ʻI he mālohi ʻo e tuí mo e ngaahi tāpuaki mei he ʻEikí, naʻe lava ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau e talavoú ni. ʻE lava fēfē ke tau hangē ko iá pea laka ki muʻa ʻi he tuí neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi hotau halá?

  • Peesi 38: Ne fai ʻe ʻEletā Larry R. Lawrence ʻo e Kau Fitungofulú ha talanoa ki ha taha ʻosi ngāue fakafaifekau ne fefaʻuhi mo hono ngaahi fatongia lahi ka ne taʻeʻoua e taimi naʻá ne fili ai ke fakatapui e Sāpaté ki he ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá mo hono ako ʻo e ongoongoleleí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lawrence, ”Naʻe ʻomi ʻe he liliu siʻi ko ʻení ha nonga mo e napangapangamālie naʻá ne fie maʻú.” Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakatapui lelei ange ʻa e Sāpaté ki he ʻEikí?

Maʻá e Kakai Lalahí

  • Peesi 86: Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Thomas S. Monson ke tau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga mo ha maama ki he māmaní. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni, “ʻE ulo ʻa e maama ko iá ʻi loto ʻiate kitautolu mo huluhulu ʻa e halá ki he kakaí, ʻi heʻetau muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí mo moʻui hangē ko Ia naʻá Ne fakahoko mo akoʻí.” Ko e hā ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo fai ke hoko ko ha maama lahi ange “ʻe ulo atu ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ʻene fakapoʻulí”?

  • Naʻe lea ʻa Palesiteni Russell M. Nelson, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea mo ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi he mahuʻinga ʻo e houʻeiki fafiné pea mo e tuʻunga fakafaʻeé. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Hōlani ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ha ʻofa ʻi he moʻui fakamatelié ʻe momoʻi fakatataua hono lahí ki he ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ka ko e ʻofa taʻe-siokita ko ia ʻoku maʻu ʻe ha faʻē tōnunga ki haʻane tama” (peesi 47). Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nelson ko e kau fafine ului ko ia ʻoku nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá ʻe “fakautuutu ai pē ʻenau makehé ʻi he māmani fakaʻauʻauhifo ko ʻení” (peesi 95). Fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi lea ko ʻení pea mou aleaʻi e founga ʻe lava ke poupou ai e fāmili ki he kakai fefiné ʻi honau ngaahi fatongia ne foaki ange ʻe he ʻOtuá.

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha kau lea ʻa e mālohi ʻi he faingataʻá. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Hugo Montoya ʻo e Kau Fitungofulú ʻoku hoko e faingataʻa mo e ʻahiʻahí ki he kakai kotoa pē ka “ʻoku nau ʻomi foki ha mālohinga mo ha tupulaki kiate kitautolu ʻi heʻetau ikunaʻi kinautolú“ (peesi 53). Lau ʻene leá mo e ngaahi lea naʻe fai ʻe ʻEletā James B. Martino ʻo e Kau Fitungofulú (peesi 58); ʻEletā Koichi Aoyagi, ko ha mēmipa mālōlō ʻo e Kau Fitungofulú (peesi 126); pea mo Neill F. Marriott, Tokoni Ua ʻi he kau palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú (peesi 30). Fakakaukau ki ha ngaahi founga te ke lava ʻo fakamālohia ai hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí mo e founga ʻe lava ke Ne tokoniʻi ai koe ʻo fakafou ʻi he faingataʻá.

  • Peesi 33: ʻI he lea ʻa ʻEletā Larry R. Lawrence ʻo e Kau Fitungofulú naʻá ne akoʻi mai “ʻOku hokohoko atu hono fakatukupaaʻi kitautolu ʻe he Laumālié ke tau lelei ange mo feinga lahi ange. … Kapau ʻoku tau loto fakatōkilalo mo akoʻingofua, te Ne tataki nima kitautolu ki ʻapi.” Hili hoʻo lau ʻene leá, fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālié ki ha ngaahi founga te ke lava ʻo toe lelei ange ai mo liliú.

  • Peesi 104: Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Henry B. Eyring, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ke maʻu maʻu ai pē ʻa e Laumālié ʻiate kitautolu, ko hono maʻu ia e fakahinohino mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó.” Fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻe lava ke ke fai pe taʻofi hono faí ka ke maʻu maʻu pē ʻa e Laumālié.